Connect with us

Društvo

Ugrožen bh. izvozni kolač vrijedan milijarde maraka

Problemi koji potresaju Njemačku, a koji se odnose na smanjenje isporuke ruskog gasa, te prognoziranu recesiju i inflaciju u 2023. koja bi mogla nadmašiti ovogodišnju, ugroziće bh. izvoz prema ovom evropskom gigantu, smatraju domaći stručnjaci.

O kakvom se potencijalnom udaru na našu ekonomiju radi svjedoči podatak da je izvoz u Njemačku prošle godine činio 15 odsto kompletnog bh. izvoza, a iznosio je više od 2,15 milijardi KM.

U ovoj godini, za osam mjeseci, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvoz u Njemačku već je premašio 1,78 milijardi KM.

Momčilo Komljenović, zamjenik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je izvoz u Njemačku, za osam mjeseci ove godine, povećan za 448 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine.

“Ovo što se dešava u Njemačkoj sigurno će se negativno odraziti na sve zemlje s kojima ta zemlja ima spoljnotrgovinsku razmjenu. To je neminovno”, naveo je Komljenović za “Nezavisne novine”.

Upitan da li prognozirana recesija u Njemačkoj može uticati na bh. izvoz ka toj zemlji, ekonomista Igor Gavran odgovara “svakako da može”.

“Recesija i pad proizvodnih aktivnosti u Njemačkoj bi neminovno vodili do manjih narudžbi njemačke privrede, a time i manjeg uvoza iz BiH”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

On pojašnjava da hrana i slični esencijalni proizvodi ne bi trebalo da budu značajnije pogođeni jer se moraju konzumirati i nemoguće je bez njih živjeti, ali sve ostalo što nije neophodno bi moglo osjetiti veliki pad tražnje.

“Također, pronalaženje alternativnih tržišta je jako teško u uslovima kada su ne samo Njemačka, već i mnoge druge zemlje, u očekivanju recesije”, ističe Gavran.

Da je teško u kratkom roku pronaći alternativna tržišta slaže se i Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji takođe ocjenjuje da bi se trendovi u Njemačkoj mogli odraziti i na nas.

“Njemačka je nama značajan spoljnotrgovinski partner, a pitanje je da li će njihova industrija imati dovoljne količine gasa. Može doći do toga da će neke fabrike morati smanjiti proizvodnju, ili je čak obustaviti. To automatski proizvodi kod nas problem jer će naše količine, koje se plasiraju na njemačko tržište, morati biti umanjene”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Na to mi, dodaje, ne možemo da utičemo, a u ovom momentu, da bi se došlo na novo tržište, to je već dugoročan proces. Račić je dodao da Srpska najviše u Njemačku izvozi proizvode metalske industrije, za potrebe auto-industrije, ali i namještaj, parket itd.

I zaista, u branši koja se bavi preradom drveta već su zabrinuti, a dostupni podaci već pokazuju da je posla manje kada je riječ o proizvodnji namještaja.

“Mi smo prognozirali i kada je počela kriza izazvana ratom u Ukrajini da bi se to najprije moglo odraziti na krajnja potrošna dobra koja su skuplja, kao što je namještaj. Primjećujemo da se proizvodnja namještaja kreće u nešto manjem procentu nego prošle godine”, kaže Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore RS.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju drugi proizvodi, kao što su podovi i stolarija, to će od dobre mjere zavisiti od stanja u građevinarstvu.

“Nama je Njemačka značajno tržište i ona može biti parametar toga šta se može dešavati u drugim zemljama. Svakako nas brinu dešavanja u Njemačkoj”, zaključio je Šinik

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je pravi jesenji, kišni dan…

U nedjelju, 26. oktobra, biće pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima.

“Više padavina ponegdje na jugu i sjeveru zemlje. Vjetar slab do umjeren na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostalim područjima južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, na jugu do 15, a dnevna od 13 do 19, na jugu do 21 °C”, rečeno je iz FHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

OD SREĆKOVE DUNJEVAČE I UNA MIRIŠE: “Velika je moja ljubav prema rakiji”

Književnik i glumac Srećko Marčeta iz Novog Grada, osim nastupa na pozorišnoj sceni, ili na književnim manifestacijama, uspješan je proizvođač rakije.

Na “Čuruškoj rakijadi” u Bačkoj, dobio je srebrnu medalju za lozovaču. Prethodno je Marčeta dobio još nekoliko nagrada za dunjevaču, šljivovicu, jabukovaču, krušku i još neke vrste rakije.

“Ne proizvodim velike količine ali se trudim da rakija bude kvalitetna. Posjedujem mali voćnjak i mali rakijski kazan. Jedino je velika moja ljubav za rakiju, kojom najradije dočekujem prijatelje i poklanjam kao miloštu”, pohvalio se Marčeta koji, pored rakijskog kazna ili u voćnjaku, ima najplodniju inspiraciju za svoje glumačke uloge, romane i pjesničke zbirke. Tako je i sada, kada peče rakiju:

“Sada imam status penzionera pa prema tome i najviše vremena za ove poslove. U voćnjaku, pored Une, boravim od proljeća do jeseni. Nekada je to sat, pola dana, ili samo šetnja između voćki, kako bih provjerio u kakvom su stanju, da li ih treba orezati, prihraniti, zaliti tokom ljeta. Ugođaj kojem mi voćke podare, neopisiv je i veoma inspirativan”,

Kada plodovi provre u kacama, kao sada, to je znak da je vrijeme za rakiju.

“To mi je zadovoljstvo na kraju sezone, rezultat rada većim dijelom godine. Kada rakija proteče, čini mi se da cijeli kraj zamiriše. I Una koja protiče pored moga voćnjaka i kuće, ispred koje rakiju pečem i uživam, čini mi se da na dunjevaču miriše”.

Šta kažu prijatelji, komšije, kada dođu na čašiću ljute, pitamo Srećka.

“Njima nije jasno da, ovako mali kazan proizvodi dobru rakiju. Ne znaju da nije formula u veseloj mašini nego u znanju domaćina. A kada se to uklopi i usaglasi, sreći nigdje kraja”.

Nastavi čitati

Društvo

HRANA I DALJE NAJVEĆE OPTEREĆENJE: Prosječna plata pokriva tek nešto više od pola POTROŠAČKE KORPE

Sindiklana potrošačka korpa u Republici Srpskoj za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 2.774,61 KM, dok je prosječna neto plata od 1.557 KM pokrivala samo 56,12 odsto troškova života, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Potrošačka korpa obuhvata troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Prema podacima sindikata, porodice u Republici Srpskoj su u septembru najviše novca trošile na prehranu – 1.277 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 674 KM, za prevoz 226 KM, dok je nabavka odjeće i obuće koštala 228 KM. Za tekuće održavanje domaćinstva u septembru je bilo potrebno izdvojiti 162 KM.

Prosječna neto plata isplaćena u septembru bila je veća za 2 KM u odnosu na avgust 2025. godine, ali i dalje nije dovoljna da pokrije ni dvije trećine potrošačke korpe.

Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 1.992 KM, dok je najniža zabilježena u građevinarstvu, gdje je prosječna zarada iznosila 1.218 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno