Bilećanin Milimir Radovanović prije sedam godina izgubio je sina koji je podlegao usljed povreda koje je kao suvozač zadobio u saobraćajnoj nesreći.

Revizijom slučaja na zahtjev osiguravajuće kuće dvije i po godine nakon nesreće i ponovnom presudom u kojoj se navodi da je njegov sin djelimično kriv za svoju smrt, dok vozač koji se u trenutku nesreće kretao prekomjernom brzinom sa svojim advokatom izbjegava odgovornost za pogibiju tada 23-godišnjeg Nikole, Milimira proganja nepravda pa je odlučio stupiti u štrajk glađu, piše BN TV.

– Niz propusta dogodio se kod utvrđivanja okolnosti zbog kojih je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj je moj sin Nikola, kao suvozač, izgubio život prije sedam godina – smatra Milimir Radovanović.

Tvrdi da je tražio izvještaj o saobraćajnoj nesreći i foto dokumentaciju, ali Policijska stanica Bileća mu to nikada nije dostavila.

Nezadovoljan je i naknadnim vještačenjem koje je tražila osiguravajuća kuća a uslijed koje je nadležni sud preinačio svoju prvobitnu odluku.

– Suština mog dolaska je što od samog starta nije se radilo kako treba. Što je okrivljeni s kojim je moj sin bio u autu ovdje ušao nenormalnom brzinom, a kako mi je rekao i drugi učesnik u saobraćaju, da bi se poslije zaštitio na svaki mogući način kako je ovdje ograničenje brzine 80 kilometara na sat, dok znakovi suprotno pokazuju. Poslije toga, presudama oko imovinsko pravnih odnosa vezano za obeštećenje, ja sam dobio zajedno sa familijom to obeštećenje, a poslije dvije i po godine oni su navodno utvrdili da moj sin nije bio vezan i da snosi dio odgovornosti zato što je stradao. To me najviše peče, ne mogu da se pomirim sa tim da mi je on kriv za smrt kao suvozač – pojašnjava Radovanović.

Štrajk glađu trajaće dok se ne dokažu sve okolnosti uslijed kojih je došlo do stradanja njegovog sina, kaže Radovanović. Naglašava da ga posebno boli što je okrivljeni napustio vozilo nakon nesreće i u njemu ostavio povrijeđenog Nikolu.

Radovanović je sa svojim advokatom uputio reviziju Vrhovnom sudu Republike Srpske nakon donošenja posljednje presude koja se u potpunosti kosi sa pravosnažnom presudom koja je prvobitno donesena.

Dok se čeka odluka Vrhovnog suda, Milimiru je stiglo rješenje o prinudnoj naplati dijela sredstava koja po posljednjoj presudi treba da budu vraćena osiguravajućoj kući.

U cijeloj priči, ovog Bilećanina, kako kaže najviše boli nepravda i kopanje po starim ranama uz zvanični stav institucija da za smrt njegovog sina izgleda niko nije kriv osim njega samoga.

Dvadesetsedmogodišnja manekenka i nosilac titule miss Balkana 2022. godine, Guler Erdogan, umrla je dok je bježala od policije.
Beživotno tijelo modela koja je došla u Giresun na praznik Ramazanskog Bajrama, primijetili su i pronašli drugi vozači na priobalnom putu.

27-godišnju manekenku koja je došla u Giresun na odmor , primijetili su drugi vozači vozila dok je nepomično ležala na priobalnom putu Crnog mora u okrugu Hacı Hüseyin. Policijske i medicinske ekipe su upućene na mjesto događaja po obavještenju i konstatovale da je Erdoğan preminula, prenosi Hurriyet.

Navodno je Güler Erdogan preminuo na licu mjesta nakon što ga je udarilo vozilo dok je pješice prelazio Crnomorski obalni put okruga Hacı Hüseyin.

Saznalo se da je mlada manekenka nosila titulu i da je radila u manekenskoj agenciji.
– Guler Erdogan, 27-godišnja Miss Balkana, koja je sa porodicom otišla u Giresun za vrijeme praznika Ramazana, pila je alkohol i zabavljala se sa prijateljima – prenosi Sabah.

Kako se navodi, policija je zaustavila manekenku, nakon čega je navodno ustanovljeno da je u pijanom stanju.

Guler Erdogan pokušala je da se sakrije od njih i poginula je pod točkovima automobila.

Porodica manekenke ne komentariše situaciju, a pratioci izražavaju saučešće na društvenim mrežama.

Policija trenutno istražuje smrt, prenosi Telegraf.

U samo mjesec dana djeca su na području Banjaluke i susjednih opština učestvovala u izvršenju teških krivičnih djela.

U skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku RS, dijete je svaka osoba koje nije navršila 18 godina života.

Djeca su tako prije mjesec dana opljačkala sudski depozit u kasarni MUP Republike Srpske kod Laktaša i ukrali materijalne dokaze iz sudskih predmeta. Iz policije su saopštili da su svi predmeti pronađeni i vraćeni, te da su identifikovani maloljetni počinioci krivičnog djela koje je okvalifikovano kao teška krađa.
Podsjećanja radi maloljetnici su iz sudskog depoa ukrali oružje i drogu. Prije tri dana u Banjaluci je u jutarnjim časovima izvršena oružana pljačka.

Istragom je utvrđeno da je razbojništvo počinilo dijete, dok mu je saučesnik bio već osuđivani kriminalac. Kakva je veze između ovog dvojca bila i da li je dijete bilo nagovoreno na teško krivično djelo, utvrdiće istraga.

Međutim ono što je najgore u svemu to je da sistem uopšte ne prepoznaje ili ne želi prepoznati sve veći problem maloljetničke delinkvencije. Ovome u prilog ide da stručnjaci u Srpskoj godinama upozoravaju da postoje efikasni načini da se maloljetnici izvuku iz ralja kriminala, ali njihove vapaje nadležni ne žele čuti.
Linker
Umjesto pravovremenih mjera, djeca s desetinama krivičnih djela završavaju u Vaspitno-popravnim domovima u Srpskoj, ali tada je njihova resocijalizacija gotovo nemoguća.

Doktor pedagoških nauka Nebojša Macanović je u emisiji Neispričano na Youtube kanalu Srpskainfo upozorio da se maloljetnici sve češće vrbuju od strane iskusnijih kriminalaca za izvršenje krivičnih djela.

Ujedno je podsjetio da u zakonima odavno postoje ustanove kao što su vaspitni centri, koji bi bili idealni za prevenciju i da djecu u sukobu sa zakonom pravovremeno vratimo na pravi put, ali ovi centri postoje samo na papiru, dok se u praksi to pravda nedostatkom novca. Sistem koji djeluje tek kad problem eskalira ne daje rezultate – pitanje je koliko ćemo još čekati prije nego što shvatimo da prevencija nije trošak, već jedini izlaz.

Macanović je ukazao i na to da dosadašnja iskustva pokazuju da u VP dom dolaze djeca koja su već godinama u kriminalu i gdje je njihova resocijalizacija teška i često neuspješna.
– Jako je teško kod takve djece postići pozitivne efekte, jer nemamo mjere koje prethode Vaspitno popravnom domu. A to su vaspitne ustanove, vaspitni ili disciplinski centri. Imamo taj problem nasilja i maloljetničke delinkvencije i uvijek kažem da kada nešto kritikujem, volim da ponudim nekoliko rješenja- kaže profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Banjaluci Nebojša Macanović.

Dodaje kako se gorućem problemu u Republici Srpskoj i sve većem broju maloljetnika u sukobu sa zakonom mora pristupiti sistematski od strane svih, a ne pojedinačno, jer to ne daje nikakve rezultate.

– Mi moramo tu sistematski i istovremeno da djelujemo. Sva nadležna ministarstva, od ministarstva pravde, ministarstva prosvjete, zdravlja i konačno unutrašnjih poslova. Svi moramo djelovati u jednom momentu, a ne parcijalno kao do sada, jer tu nema željenih efekata- kategoričan je Macanović.

U Republici Srpskoj trenutno ne postoji nijedna institucionalna mjera koja prethodi VP domu, što se pravda nedostatkom sredstava.

Macanović podsjeća da imamo mnogo područnih devastiranih škola koje su napuštene i koje bi sa malo ulaganja mogle biti pretvorene u vaspitne centre ili u vaspitne ustanove.

Svi problemi naravno počinju da se uočavaju u školama, a nama su puna usta dječijih prava, dok njihove obaveze zanemarujemo.