Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je liderima EU da razmotre uspostavljanje strateških rezervi gasa na nivou Unije, usljed zabrinutosti da bi Evropa ove zime mogla da se suoči sa nestašicom, piše “Politiko”.

Evropska skladišta gasa, koja pune komercijalne kompanije, ove godine imaju rekordno niske nivoe zaliha.

Zbog visokih ljetnih cijena, uslovljenih ratom u Iranu, smanjena je tržišna motivacija za popunjavanje zaliha, a posljedica toga je da EU ulazi u zimu nedovoljno pripremljena.

Diplomatama još nije jasno kako bi te rezerve funkcionisale u praksi, a visoki zvaničnik EU opisao ih je kao dugoročnu mjeru zaštite od budućih poremećaja u snabdijevanju.

Taj model bi bi sličan postojećim državnim rezervama nafte i naftnih derivata.

Raniji dokumenti o planovima za reorganizaciju snabdijevanja gasom predviđaju bolje krizno upravljanje u kompanijama.

Međutim, ti planovi ne spominju direktno strateške rezerve koje bi vlade bile obavezne da pune do određenog nivoa kako bi se kompenzovao manjak nezavisno od tržišnih uslova.

Države koje se inače oslanjaju na komercijalno punjenje skladišta već su ove godine morale da promijene pristup, nakon što su uočena ograničenja postojećeg modela.

Holandija je odlučila da subvencioniše nabavku energenata, za šta je izdvojila gotovo milijardu evra, dok NJemačka razmatra uspostavljanje vlastitih strateških zaliha.

Troje djece i jedan nastavnik ubijeni su u pucnjavi u osnovnoj školi Silver Rail u gradu Bendu, u američkoj saveznoj državi Oregon.

Prema riječima načelnika policije Benda Majka Kranca, ubijena djeca imala su pet, osam i 11 godina. Povrijeđeni sedmogodišnjak i nastavnica stara 54 godine prevezeni su u bolnicu u kritičnom stanju.

Kako prenosi ABC News, pucnjava je počela nešto prije 13 sati po lokalnom vremenu u četvrtak, kada je policija dobila prijavu vozača da je na njega više puta pucano. Ubrzo su uslijedili pozivi hitnim službama zbog naoružane osobe koja je ušla u osnovnu školu.

Prema preliminarnim rezultatima istrage, osumnjičeni je pucao u zaključana vrata kako bi ušao u školsku zgradu. Policija nije objavila njegov identitet niti je potvrdila da li je pohađao tu školu ili poznavao nekoga od učenika i zaposlenih.

Osumnjičeni je smrtno ranjen nakon što je jedan član lokalne zajednice intervenisao i zaustavio ga. Guvernerka Oregona Tina Kotek zahvalila je nastavnicima, školskom osoblju i pripadnicima hitnih službi na brzoj reakciji, posebno ističući građanina čija je hrabra intervencija, kako je navela, spriječila dalji gubitak života.

U istragu su uključeni i federalni agenti FBI-ja, potvrdio je direktor te agencije Keš Patel. Na mjesto pucnjave upućeni su i pripadnici Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive.

Nakon napada policija je evakuisala školu i pregledala prostoriju po prostoriju. Za porodice učenika uspostavljeno je mjesto za okupljanje u obližnjoj crkvi, dok su sve nastavne aktivnosti, školske manifestacije i sportski događaji u školskom okrugu Bend-La Pajna otkazani.

Istraga o motivima napada i svim okolnostima tragedije je u toku.

Nova studija otkriva kako su klimatske promjene i El Ninjo doprinijeli jačanju uragana Polo, koji je postao najdugotrajnija oluja 5. kategorije na Pacifiku.

Globalno zagrijavanje izazvano sagorijevanjem uglja, nafte i gasa bilo je veći od dva krivca, dodavši skoro 10 km/h njegovoj već zastrašujućoj snazi, navodi se u zajedničkoj studiji koju su 14. oktobra objavili naučnici iz organizacija World Weather Attribution i Climate Central. El Ninjo je doprinio nešto manje, oko 8 km/h, izjavio je koautor studije, piše Euronews.

Klimatske promjene učinile su uslove koji su podstakli uragan 23 puta vjerovatnijim, dok ih je El Ninjo, prirodno i privremeno zagrijavanje dijelova Pacifika, učinio 14 puta vjerovatnijim, pokazalo je istraživanje. Sve to povezano je s temperaturom okeana od 31,2 stepena, što je i do 2 stepena toplije od prosjeka, navodi se u studiji.

Ova godina, sa izuzetno snažnim El Ninjom, oborila je rekorde po jačini i dugotrajnosti pacifičkih oluja. Polo je postavio rekord po vremenu provedenom u 5. kategoriji na Pacifiku – čak dva i po dana.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore”

“I El Ninjo i klimatske promjene učinili su ovaj uragan jačim nego što bi inače bio, ali efekat klimatskih promjena je još veći od uticaja El Ninja”, kaže klimatska naučnica i koautorka studije Friderike Oto.

“El Ninjo dolazi i prolazi, ali klimatske promjene postaju samo gore. To znači da sada svaki uragan koji se pojavi u istočnom Pacifiku nosi barem ovaj potpis klimatskih promjena koji ga čini jačim. I sve dok nastavimo da sagorijevamo fosilna goriva, taj uticaj će samo rasti”, dodaje Oto.

Istraživači su zaključili da bi i bez klimatskih promjena i El Ninja Polo svakako bio razorna oluja. Međutim, svaki djelić dodatne brzine vjetra može dramatično povećati štetu.

Dešifrovanje naglog jačanja Pola

Iako je uragan Polo na kraju znatno oslabio prije nego što je stigao do slabo naseljenog dijela Meksika, naučnici su i dalje fascinirani činjenicom da je u roku od oko 24 sata od tropske oluje prerastao u uragan maksimalne, 5. kategorije.

Studija stavlja različite atmosferske opasnosti u pravu perspektivu, navodi Kristina Dal (*Kristina Dahl*), klimatska naučnica i potpredsjednica za nauku u neprofitnoj organizaciji Climate Central iz Nju Džersija.

“To je snažan podsjetnik da, iako El Ninjo trenutno premješta opasnosti širom svijeta i mijenja raspored poplava i suša, dominantan faktor iza svega ovoga i dalje ostaju klimatske promjene”, kaže ona.

Istraživanje se bavilo toplom vodom koja hrani oluje, koristeći je kao mjerilo maksimalne snage koju one mogu dostići. Međutim, studija se nije fokusirala na smicanje vjetra na višim nivoima atmosfere, gdje El Ninjo ima ogroman uticaj. El Ninjo obično na Atlantiku pojačava te visinske vjetrove koji razbijaju oluje. Ipak, na Pacifiku, usljed promjena u obrascima strujanja vazduha, El Ninjo zapravo smanjuje vjetrove koji bi inače oslabili oluje.

Dvije grupe istraživača mjerile su uslove na donekle različite načine i koristile različite tehnike, ali su došle do istog opšteg zaključka, što im uliva dodatno povjerenje u rezultate. Ipak, ova brza studija još nije prošla stručnu recenziju, koja predstavlja zlatni standard u nauci.

Kako bi izračunala uticaj klimatskih promjena na Pola, oba tima su koristila naučno prihvaćenu metodu poređenja onoga što se dogodilo u našem toplijem, stvarnom svijetu sa hipotetičkim svijetom koji se nije zagrijao za 1,4 stepena u odnosu na predindustrijski period.

Međusobni uticaj El Ninja i klimatskih promjena

Koautor studije Denijel Gilford, naučnik iz organizacije *Climate Central*, kaže da je proces koji su posmatrali sličan automobilima na putu. Smicanje vjetra izazvano El Ninjom može biti crveno svjetlo, kao na Atlantiku, ili zeleno svjetlo, kao na Pacifiku. Na Pacifiku to zeleno svjetlo daje slobodan prolaz, a voda, zagrijana i klimatskim promjenama i El Ninjom, djeluje poput vozača koji stisne gas do daske.

Atmosferski naučnik sa Univerziteta u Olbaniju Brajan Tang, koji nije učestvovao u studiji, kaže da je u početku bio iznenađen time što je istraživanje pokazalo da su klimatske promjene imale veći uticaj na Pola, “s obzirom na to koliko je ovaj El Ninjo ekstreman; ipak, sa dugoročnog stanovišta, rezultat možda i nije toliko iznenađujući koliko djeluje na prvi pogled”.

Međutim, još trojica nezavisnih naučnika – Džef Masters, Majkl Man i Karl Šrek navode da vjeruju kako studija potcjenjuje udio klimatskih promjena u snazi uragana Polo. Masters ukazuje na Gilfordovu studiju iz 2024. godine koja je utvrdila da su klimatske promjene dodale 30 km/h brzini uragana na Atlantiku u periodu od 2019. do 2023. godine.

Gilford priznaje da bi izvještaj mogao donekle potcijeniti uticaj klimatskih promjena, ali objašnjava da je uzeo u obzir i druge uslove i opredijelio se za konzervativniji pristup u procjenama.