Društvo
LITURGIJA U MANASTIRU KARANOVAC: Biser srpske duhovnosti u Potkozarju
Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru Karanovac, u Gornjim Kijevcima pod Kozarom, čija obnova je u toku, poslije nekoliko vijekova od njegovog razranja, služio je danas vladika banjalučki Jefrem uz sasluženje brojnog sveštenstva.
To je veliki dan za cijelo Potkozarje, za Republiku Srpsku i cijeli srpski narod, smatraju vjernici koji su dočekali vladiku Jefrema i došli da, prvi put, u zimskoj crkvi, prisustvuju liturgiji.
Arheološko istraživanje ovog lokaliteta počelo je 2004. godine, kada je Zavičajni muzej iz Gradiške odlučio da pokrene obimne poslove i utvrdi nove činjenice o postojanju i životu manastira.
Ovdje su prve bogomolje izgrađene prije dva milenijuma, a svjedoče o nastanku i razvoju srpske istorije i kulturne baštine.
Na lokalitetu manastirišta, pronađeni su ostaci srednjovekovnog manastira iz 13. vijeka i perioda Stefana Dragutina iz loze Nemanjića. Iskopavanjima ovdje su pronađeni mnogi predmeti koji dokazuju aktivan vjerski život.
To su srebrne naušnice, rimski novčići, fibula (kopča) od bronze, rimska narukvica od staklene paste, pojasna kopča od gvožđa, ekseri od gvožđa, te velika količina rimske i srednjovjekovne keremike.
“U unutrašnjosti manastirske crkve istražen je drugi sloj sahranjivanja, pronađen veći broj djelimično uništenih skeleta postavljenih karakteristično za hrišćanski način sahranjivanja. Tokom istraživanja manastirske crkve u oltarskom dijelu pronađen je veliki broj rimske keramike, pa se može pretpostaviti da je ovaj objekat korišten kao kasnoantička, odnosno ranohrišćanska bazilika”, kaže arheolog Bojan Vujinović.
Manastir, kojeg su porušili Turci, prvobitno je sagrađen kao jednobrodna sakralna građevina pravougaone osnove sa polukružnom apsidom na istoku, kojoj je kasnije dograđena priprata na zapadu. Građena je od kozaračkog kamena, povezanim krečnim malterom, te krovom od drvenih dasaka, takozvane šindre.
U ovom pravoslavnom srednjovjekovnom manastiru pronađen je najstariji i najzapadniji ćirilični natpis iz 1301. godine, kada se pominje pop manastira Lomnice, koji vrši službu u manastirskoj crkvi u Kijevcima.
Unutar ovog manastira pronađene su i freske, koje se sa sigurnošću mogu dovesti u vezu sa srpsko-vizantijskim stilom, te se lako mogu prepoznati po bjeličatim krugovima na draperijama sveštenika, koji imitiraju bisere.
Na ovom lokalitetu pronađena je i nekropola, sa velikim brojem mramora na kojima susrećemo glagoljične natpise. Jedan od njih, sa glagoljičnim natpisom, sa muškim imenom u dativu – Radinu, dovodi se u vezu sa periodom od 11. do 12. vijeka, te i ako iz relativno kasnog vremena, ide u prilog ćirilo-metodskoj tradiciji.
Manastirska crkva korištena je u kasnom srednjem vijeku, u periodu od 13. do sredine 16. vijeka. Završetak obnove kompleksa, na mjestu koje svjedoči o nastanku i razvoju srpske istorije i kulturne baštine, planiran je do kraja 2025. godine.
Dva milenijuma kulturne baštine
Potpuno je sigurno, smatra arheolog Bojan Vujinović, da je manastirska crkva korištena u kasnom srednjem vijeku, u periodu od 13. do sredine 16. vijeka. Još jedan zanimljiv natpis iz druge polovine 14. vijeka, “to jeste Mileta Stojić”, pronađen ovdje, navodi na zaključak da je ispod nadgrobne ploče sahranjen dječak sa jasnim imenom i prezimenom.
“To je zapravo najstarije poznato ime i prezime iz Potkozaraja, koje sa sigurnošću možemo potvrditi, a zanimljivo je da i danas na ovom terenu ima Stojića i Stojnića”, podsjeća Vujinović. Ovaj arheološki lokalitet zanimljiv je svakako jer se na njemu mogu sagledati najmanje dva milenijuma kulturne baštine.
Tu je pored srednjovjekovnog manastira i nekropole pronađena rimsko poljoprivredno imanje, vila rustika iz vremena od prvog do četvrtog vijeka, te dvije crkve brvnare iz turskog perioda, iz vremena druge polovine 16. i 19. vijeka.
Društvo
ŠTA RADI KAURIN?! Šume Srpske uzimaju 55 miliona KM kredita, sa 27 miliona kamate
Javno preduzeće „Šume Republike Srpske“ planira novo zaduženje od 55 miliona KM, ali bi ukupan iznos koji treba vratiti, prema podacima koje je objavila ATV, dostigao oko 82 miliona KM. Kredit sa kamatnom stopom od 8,8 odsto na deset godina donio bi približno 27 miliona KM troška za kamate, dok bi samo naknada za obradu kredita iznosila 275.000 KM.
Direktor Blaško Kaurin planiranim zaduženjem otvara ozbiljna pitanja o finansijskom stanju jednog od najvažnijih javnih preduzeća u Republici Srpskoj, načinu upravljanja njegovim obavezama i cijeni koju će ono platiti za novo zaduživanje.
Posebno zabrinjava podatak da se najveći dio novog kredita ne planira za razvoj i unapređenje poslovanja, već za pokrivanje ranijih finansijskih obaveza.
Stari dugovi na teret novog kredita
Od ukupno 55 miliona KM, čak 40,2 miliona KM namijenjena su za reprogramiranje ranijih kreditnih obaveza. Za taj dio zaduženja kao obezbjeđenje predviđene su mjenice preduzeća i garancija Vlade Republike Srpske.
Drugim riječima, najveći dio novog kredita služiće za pokrivanje starih dugova, što znači da će preduzeće za njihovo izmirenje morati da plati i dodatnu cijenu novog zaduživanja.
Preostalih 14,8 miliona KM trebalo bi da bude iskorišteno za izmirenje tekućih obaveza prema opštinama, izvođačima radova i dobavljačima, kao i za investiciona ulaganja.
Za ovaj dio kredita predviđene su mjenice preduzeća i hipoteka na poslovni prostor u Banjaluci površine 1.069 kvadratnih metara.
Tako bi se, uz garanciju Vlade za jedan dio zaduženja, kao zalog za drugi dio našla i nekretnina javnog preduzeća.
Skupo zaduživanje, a obećanja o oporavku
Posebno je važno pitanje zbog čega „Šume Republike Srpske“, uprkos najavama rukovodstva o poboljšanju poslovanja, moraju da posegnu za novim višemilionskim kreditom i koliko će ih takav potez dugoročno koštati.
Kaurin je u septembru ove godine tvrdio da preduzeće ide uzlaznom putanjom, navodeći da je proizvodnja šumskih drvnih sortimenata u prvih osam mjeseci dostigla 90 odsto plana, u poređenju sa 82 odsto u istom periodu prošle godine.
Dodatno, još u martu ove godine objavljeno je da su „Šume Republike Srpske“ lokalnim zajednicama dugovale šest miliona KM po osnovu šumske rente. Kaurin je tada naveo da je od oko 22,6 miliona KM obaveza za prethodnu godinu bilo isplaćeno 16,6 miliona KM.
U takvim okolnostima, kredit od 55 miliona KM nije samo pitanje novog izvora novca već i pitanje odgovornosti za finansijsko stanje preduzeća koje upravlja jednim od najvažnijih prirodnih resursa Republike Srpske.
Ako se zaduženje realizuje pod najavljenim uslovima, preduzeće će na svakih pozajmljenih 100 KM morati da vrati približno 149 KM, računajući ukupnu otplatu od oko 82 miliona KM.
Društvo
HOROR PORED ŠKOLE I VRTIĆA U TREBINJU! Pronađeni otrovani psi, roditelji u panici „Šta da je neko dijete dohvatilo otrov?!“
I mještani Gorice su vrlo uznemireni, jer su pojedini vidjeli uginule pse, a slučaj u posljednjih nekoliko dana očigledno poprima sve veće razmjere.
“Imam psa čuvara koji ima svoju kućicu uz našu porodičnu kuću, ali imam i dvoje djece, od kojih je jedno u nižim razredima ove škole, a drugo u vrtiću, koji je takođe u neposrednoj blizini škole. Ne smijem ni da pomislim da je neko od moje djece moglo dodirnuti taj otrov, a mogao mi se i pas otrgnuti ili prosto kada ga šetamo pojesti taj otrov. Ovo je užas”, kaže jedan mještanin Gorice kome je i kuća u blizni.
Lazar Vučković, direktor Azila “Danica” nadomak Trebinja, koji je bio na mjestu gdje je policija vršila uviđaj, slaže se da je ovo što se dešava zaista užas.
“Prije tri godine je u selu Poljice kod Trebinja otrovano pet lovačkih pasa koji su bili u boksovima, a, budući da sam dugogodišnji lovac, bio sam tada na licu mjesta, kada je izvršen uviđaj i utvrđeno njihovo trovanje, ali do dana današnjeg nije pronađen krivac”, prisjetio se Vučković.
Pronađene su, kaže, tada, na licu mjesta i rukavice i izuzeti još neki dokazni materijali, što je poslato na vještačenje i slučaj je došao do tužilaštva, ali nikada nisu dobili povratne informacije, osim da je slučaj u proceduri.
Kaže da se u ovom azilu svakodnevno susreću sa novim problemima koji se uglavnom odnose na napuštene pse koje neodgovorni vlasnici samo izbace na ulicu.
“Mi radimo koliko možemo na zbrinjavanju ovih pasa i azil je konstantno prepun, jer koliko god se trudimo da ih udomimo, a nekada se to dešava bukvalno i prije njihovog dolaska u azil, pasa uvijek bude veliki broj”, kaže Vučković za Nezavisne, napominjući da, otkako je on direktor Azila, a tome ima godina ipo dana, udomili su oko stotinu pasa.
Da li se za ovo trovanje može pronaći krivac – teško je reći, a ono što civilizovani građani mogu da urade jeste da prijave svaku sumnju na postavljanje otrova ili napuštanja pasa, jer priče da iz susjednih gradova izbacuju iz automobila pse na teritoriju Trebinja za sada zaista ostaju samo priče.
Društvo
NEOBIČAN KONKURS MUP-a SRPSKE! Zapošljavaju 50 osoba, od stručnjaka za avijaciju do porodičnih ljekara!
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske raspisalo je konkurs za zapošljavanje 50 osoba na različitim pozicijama, počevši od ljekara, službenika za obradu prekršaja, saradnika za razvoj aplikacija, ali i nekog ko će biti zadužen za praćenje vazduhoplovne regulative.
MUP je u potrazi za stručnjacima za policijske uprave u Banjaluci, Istočnom Sarajevu, Prijedoru, Trebinju, Zvorniku, Gradišci, Bijeljini i Doboju.
Službenike traže i za samu službu ministarstva, ali i za Centar za obuku u Zalužanima.
Kada su u pitanju ljekari, u MUP-u traže dva specijalista porodične medicine koji će upravljati jedinicom za zdravstvenu zaštitu u Centru za obuku u Zalužanima.
Za ova radna mjesta potreban je završen medicinski fakultet, ali i položen specijalistički ispit iz porodične medicine, kao i višegodišnje radno iskustvo u traženom stepenu obrazovanja.
Kada govorimo o stručnom saradniku za vazduhoplovne regulative tu je neophodan pravni ili fakultet bezbjednosnih nauka, kao i minimalno godina dana radnog iskustva u traženom stepenu obrazovanja, ali i položen stručni ispit.

MUP ovim konkursom traži i višeg stručnog saradnika za Službu ministarstva, a od njega se očekuje da ima završen pravni fakultet, visoku školu unutrašnjih poslova ili drugi fakultet društvenog smjera, kao i položen stručni ispit.
Radno iskustvo za ovu poziciju, nije potrebno.
Ministarstvu je potreban i viši stručni saradnik za razvoj aplikacija u jedinici za informacione sisteme.
Ovdje se mogu prijaviti osobe koje imaju završen neki od tehničkih fakulteta kao što su elektrotehnika, elektronika, informacione tehnologije, inženjerski menadžment, mašinstvo, informatika, matematika ili drugi odgovarajući fakulteti.
Potrebna je i najmanje godina radnog iskustva, ali i položen stručni ispit.
MUP još traži i službenike za izdavanje ličnih dokumenata i registracijiu vozila, saradnike za poslove pisarnice i arhive, kao i tehničare za održavanje radio-komunikacionih i tehničkih sistema.
Konkurs će ostati otvoren do 2. novembra ove godine.
CAPITAL
-
Politika3 dana agoERS KUPUJE NAJSKUPLJU STRUJU! Rasulo u Ugljeviku došlo na naplatu, STIŽU LI VEĆI RAČUNI?!
-
Banjaluka2 dana agoŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)
-
Politika2 dana ago“DRŽ’TE LOPOVA!” Vlada traži odgovorne za kolaps RiTE “Ugljevik”???
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ VRATIO MILIONE GRAĐANIMA, Prijedor i Doboj ostavili djecu na cjedilu! RAZLIKA KOJA OTVARA OČI!
-
Politika3 dana agoPROSLAVLJENA SLAVA MANASTIRA MILOŠEVAC! Vučkovac čestitao Pokrov Presvete Bogorodice
-
Politika2 dana agoSAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!
-
Društvo2 dana agoKRAH TEKSTILNOG GIGANTA IZ BILEĆE! Vlasnici proglasili bankrot, stotinu radnika ostavljeno na cjedilu!
-
Banjaluka2 dana agoŠKOLSKE UNIFORME U BANJALUCI: Roditelji i učenici zadovoljni, projekat se širi
