Connect with us

Zdravlje

U BiH raste broj pogođenih moždanim udarom, PACIJENTI SVE MLAĐI

I dok se u razvijenim zemljama broj osoba koje obolijevaju od moždanog udara smanjuje, kod nas je u porastu, što nas svrstava u zemlje s najvećim brojem moždanih udara u svijetu.

Širom planete 29. oktobar se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv moždanog udara, a prema riječima profesora doktora Siniše Miljkovića, načelnika Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske i predsjednika Udruženja neurologa Republike Srpske, razlog ovakvog stanja jeste loša kontrola faktora rizika, nepridržavanje terapija, ne dolaženje na kontrolu, kao i stresne situacije.

“I dalje smo mi područje sa visokim učešćem stresa u riziko-faktorima. Nivo obolijevanja od moždanog udara je na nivou ratnog i poratnog perioda. Ne uspijevamo da riziko-faktore dovedemo u normalu”, ističe Miljković za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, ako se kontrolišu glavni faktori rizika, broj moždanih udara se može smanjiti za trećinu, a ključ svega je dobra prevencija.

Prema riječima doktora Miljkovića, ranije je bilo rijetko da osoba od 40 godina ima moždani udar, dok je sada situacija drugačija.

“Granica se pomjerila. Na sedmičnom nivou sada imamo dva ili tri pacijenta između 40 i 50 godina. Sada možemo reći da je to, maltene, bolest srednje životne dobi”, kaže Miljković.

Dodaje i da je ove godine promovisana i krilatica SMART koja zapravo govori da je potrebno ostaviti pušenje, jesti zdravo, povećati fizičku aktivnosti, ići redovno na kontrole i pridržavati se terapije.

Docent doktor Olivera Pilipović Spasojević, diplomirani fizioterapeut, ističe da posljedice moždanog udara zavise od lokacije dijela mozga gdje je došlo do začepljenja ili prsnuća krvnog suda i područja i površine povrede mozga, te vrste moždanog udara. Stoga, priča o oporavku je vječita tema razgovora, nekad i razočarenja kako pacijenta, tako i porodice, jer proces oporavka traje nekada veoma sporo, dugo, nekada nikako, a nekada za nekoliko mjeseci.

“Posljedice sa kojima se susreću naši pacijenti su zaista različite, no sigurno je jedno: trajno je izmijenjena percepcija života kako pacijenta, tako i cijele porodice, jer i u najsretnijem ishodu uvijek će postojati doza straha koja će smanjiti kvalitet života pojedincu”, navodi ona za “Nezavisne novine” i dodaje da posljedice mogu da se svedu na smanjenje snage i funkcionalnosti jedne strane tijela u vidu hemipareze, zatim jednog ekstremiteta do potpune oduzetosti jedne strane tijela i lica ili jednog ekstremiteta.

“U nekim slučajevima, kada biva pogođen centar za ravnotežu, imamo trajno onesposobljenog čovjeka koji, iako ima mogućnost pokretanja dijelova tijela, nije u stanju da sjedi, stoji ili hoda”, objašnjava Pilipović Spasojevićeva za “Nezavisne novine” i dodaje da postoji i grupa čija je onesposobljenost vezana za nerazumijevanje govora i slično.

Kada je riječ o rehabilitaciji osoba sa moždanim udarom, ona je timski rad i počinje od prvog dana kada se unesrećeni smješta u neurološku kliniku.

“Rehabilitacija različito dugo traje i krajnji ishodi zaista zavise kako od stepena oboljenja, tako i od svjesnosti pacijenta, njegove upornosti, ali i uključivanja porodice i prijatelja”, navodi Pilipović Spasojevićeva i dodaje da se nakon moždanog udara mijenja svijest o načinu dotadašnjeg života.

Nebojša Aleksić, predsjednik Udruženja građana za kvalitetniji život nakon moždanog udara “M’udar”, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni kao udruženje daju do znanja ljudima da i nakon moždanog udara mogu da nastave da žive i naprave sebi kvalitetniji život koji im se pruža nakon moždanog udara, a da onima koji su u riziku predstave opasnosti koje se kriju i da preventivno na vrijeme djeluju.

“Moždani udar je u nekom slučaju opomena za osobu da se nešto desilo sa njegovim tijelom i životom, tako da poslije toga može da promijeni način razmišljanja, način ponašanja, način organizacije i da napravi sebi bolji sistem života, da bude kvalitetniji, da mnoge stvari eliminiše, a da uvede neke nove stvari koje će pružiti bolje uslove za život”, ističe Aleksić.

Ovaj značajan dan koji se obilježava širom svijeta Udruženje “M’udar” obilježava nizom događaja, pa je tako 26. oktobra u Narodnom pozorištu Republike Srpske održan koncert Simfonijskog orkestra iz ciklusa “Introdukcije” pod nazivom “Neuroni – muzički impulsi”.

Takođe, sinoć je održana i panel-diskusija “Spona – put oporavka” na kojoj su učešće uzeli panelisti: Sofija Vučićević, osoba koja je doživjela moždani udar, prof. dr Siniša Miljković, načelnik Klinike za neurologiju, Marko Mihajlović, član porodice u kojoj je osoba imala moždani udar, dr Sanja Lolić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, i dr sci. Dijana Đurić, doktor psiholoških nauka iz Udruženja psihologa RS.

“Danas će članovi Udruženja ići i u Institut ‘Dr Miroslav Zotović’ da posjetimo ljude koji su preživjeli moždani udar, da sa njima porazgovaramo, da se družimo”, navodi Aleksić za “Nezavisne”, dodajući da je oporavak lakši uz iskustva onih koji su već prošli kroz sve to.

Related Topics:

Zdravlje

KADA SRCE ZOVE U POMOĆ! Kardiolog otkriva zašto se tegobe često pogrešno tumače

Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.

Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vrijeme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina, navodi kardiolog dr Tamara Urošević.

Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove. – Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osjećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija – objašnjava kardiolog za Kurir.

Finiji i uži krvni sudovi

Kako je doktorka objasnila, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.

– Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda – navodi dr Urošević.

Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osjećaj preskakanja i lupanja srca – dodaje.

– I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku – upozorava doktorka.

Neliječeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.

– Liječenje ženskog srca zahtijeva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup – navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.

– Uvijek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi – savjetuje.

Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Neliječeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.

– Ukoliko žene nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života – poručuje dr Urošević.

Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

Nastavi čitati

Zdravlje

BILO BI DOBRO DA ZNATE! Šta se sve nalazi u sokovima u prahu?

Sokovi u prahu koje iz djetinjstva pamtimo u kuhinjskim ormarićima, koji su tu u svakom trenutku i o kojima više i ne razmišljamo.

Samo promiješamo kašičicu-dvije praška s vodom i eto napitka. Ali šta zapravo pijemo u tom piću? I kako od običnog praška nastane napitak koji ima okus kao sok od narandže, a narandže zapravo u njemu nema? Šećer, kiseline i puno pametne hemije

Instant vitaminski napitci rade se od mješavine šećera, kiselina, aroma, boja i vitamina u prahu.

Glavni sastojak najčešće je dekstroza (vrsta glukoze) koja daje slatkoću i nosi okus. Zatim dolaze limunska i askorbinska kiselina – prva stvara onaj kiselkasti “citrusni“ osjećaj, dok druga zapravo jest vitamin C, glavna zvijezda proizvoda.

Arome su ono što svemu daje prepoznatljiv okus.

Kod “narandže“ je to kombinacija sintetičkih i prirodnih aroma koje oponašaju svježinu voća, dok boja obično dolazi od prehrambenih pigmenata poput beta-karotena.

Neki dodaci poput maltodekstrina služe kao stabilizatori, drže prašak suvim i sprečavaju da se grudvice stvaraju kad otvorite vrećicu, prenosi Index.hr.

Ima li tu stvarno vitamina i je li to “zdravo“?

Ovi sokovi se već decenijama prodaju kao vitaminski napitak, ali količina vitamina koju dobijemo po čaši više spada u kategoriju “dnevnog dodatka“ nego “zdravog eliksira“.

U jednoj čaši ima otprilike onoliko vitamina C koliko i u pola narandže, što nije loše, ali ne čini je zdravijim od, recimo, vode s limunom.

S druge strane, ono što ne možemo zanemariti je šećer. Većina instant napitaka sadrži 80-85 grama šećera na 100 grama praška, što znači da čaša može imati i do dvije čajne kašičice. Nije katastrofa ako popijemo povremeno, ali ako pijemo svaki dan, teško da će to proći “neprimijećeno“.

Uprkos tome, ovi napici i dalje imaju svoje mjesto: praktični su.

Samo, kao i uvijek kad je riječ o šećeru, ključ je u mjeri.

Nastavi čitati

Zdravlje

UMORNI STE ČIM OTVORITE OČI: Doktorka upozorila, ovo može biti znak OZBILJNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA

Mnogi se ovih dana žale na osjećaj umora koji ih prati od trenutka kada otvore oči.

Iako bi se moglo pomisliti da su krive vremenske prilike, ljekari ističu da to ovoga puta nije slučaj. Umor koji traje, upozoravaju, može biti posljedica iscrpljenosti, ali i prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Prema riječima dr Ivane Stefanović, portparola Zavoda za urgentnu medicinu Beograd, najčešći uzrok umora jeste – sam umor.

– Pretpostavljam da imate naporne radne nedjelje, prerano ustajete, kasno liježete, mnogo vremena provodite za računarom i telefonom. To dovodi do poremećaja sna i iscrpljenosti. Kod većine zdravih osoba, razlog za umor je upravo to – preopterećenost i nedostatak odmora – objašnjava doktorka za Blic TV.

Kada umor nije bezazlen
Iako se u većini slučajeva radi o običnom iscrpljivanju organizma, dr Stefanović upozorava da umor ne treba olako shvatati.

Kod žena, on može biti jedini znak infarkta miokarda ili drugog srčanog oboljenja.

– Umor koji dugo traje mora da se ispita. Kod žena on često bude jedini simptom srčanog problema, a ponekad i znak nekog onkološkog oboljenja. Ne bih da plašim, ali hronični umor nikada ne treba zanemariti – naglašava doktorka.

Umor kao nagovještaj virusne infekcije
Osim fizičke iscrpljenosti, uzrok umora može biti i početak virusne infekcije.

– Često čujemo da se neko osjeća loše, da mu je sve teško, a da ne može da definiše zašto. Poslije dva-tri dana pojavi se temperatura. Dakle, umor može biti prodromalni simptom bolesti, ali i znak da smo prerano počeli da radimo nakon preležane infekcije. Virusne bolesti često preležimo „na nogama“, što dodatno opterećuje srce i cijeli organizam – objašnjava dr Stefanović.

Vrijeme nije krivac za iscrpljenost
Za razliku od perioda velikih vremenskih oscilacija, trenutno stabilne temperature ne bi trebalo da budu uzrok umora.

– Vrijeme je sada prilično stabilno, nema ekstremnih promjena. Ako se adekvatno obučemo, organizmu nije potrebna dodatna energija da bi se prilagodio. Zato sadašnje iscrpljenje ne treba pripisivati vremenskim prilikama – navodi doktorka.

Kako da se oporavimo – savjeti ljekara
Doktorka Stefanović podseća da odmor nije luksuz, već potreba. Koliko radimo – toliko bi trebalo i da se odmaramo.

– Ako cijele nedjelje radimo bez predaha, moramo sjedeće da odmorimo. U suprotnom, razbolićemo se. Odmor ne podrazumjeva samo spavanje – to je i boravak u prirodi, šetnja, udisanje svježeg vazduha, kontakt sa zelenim površinama. Parkovi, rijeke, jezera – sve to dokazano umanjuje stres i pomaže oporavku organizma – kaže dr Stefanović.

Takođe, preporučuje da se dva sata prije spavanja izbjegava gledanje u ekran, jer plavo svjetlo ometa prirodni ritam sna.

– Nemojte pretjerivati sa kafama, izbjegavajte jutarnje napore dok je najhladnije, naročito ako imate srčano oboljenje. Šetajte po ravnom, a ne uzbrdo, i odmarajte kada osjećate potrebu. To nije ljenost, već briga o sebi – zaključuje doktorka.

Nastavi čitati

Aktuelno