Connect with us

Društvo

ŠTEDE MAHOM BOGATI, ostali jedva krpe kraj s krajem

Ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH na kraju septembra iznosile su 16,94 milijarde KM i veći su za 1,42 milijarde KM ili 9,2 odsto u odnosu na septembar lani.

I dok ekonomisti smatraju da građani imaju veliko povjerenje u banke, iz udruženja za zaštitu potrošača ističu da je štednja privilegija nekolicine bogatih, dok ostali jedva sastavljaju kraj s krajem.

Kako je saopštila Centralna banka BiH (CB BiH), a povodom Svjetskog dana štednje, koji je obilježen juče, depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 51,6 odsto, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka.

“Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti na kraju septembra iznose 5,31 milijardu KM ili 31,4 odsto od ukupnih depozita stanovništva, i veći su na godišnjem nivou za 15,6 odsto. Važno je naglasiti da dugoročno oročeni depoziti stanovništva bilježe porast na godišnjem nivou od 16,7 odsto, što je siguran znak stabilnosti bankarskog sektora i rezultat pokrenutih akcija dosta visokih kamatnih stopa preko tri odsto na oročenu štednju, štednju sa posebnim pogodnostima kao isplata kamate unaprijed, fiksne kamatne stope, stimulativne kamatne stope itd”, saopšteno je iz CB BiH.

U pogledu valutne strukture, dodaju, na kraju septembra ukupni depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 9,53 milijarde KM, što čini 56,3 odsto učešća, uglavnom zbog velikog učešća transakcionih računa stanovništva u KM u iznosu od 7,21 milijardu KM, depoziti u evrima i u KM sa valutnom klauzulom vezanom za evro valutu iznose 6,70 milijardi KM ili 39,6 odsto, a depoziti u ostalim stranim valutama 707 miliona KM ili 4,1 odsto od ukupnih depozita stanovništva.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” kaže da je štednja građana rasla posljednjih petnaestak godina, što je dovelo do toga da se kod nas promijenila struktura depozita kod banaka.

“Nekad je bila čudna struktura, kad smo imali jednu trećinu depozita građana, te jednu trećinu štednje privrednih subjekata, pri čemu su dominirali depoziti banaka iz inostranstva, koje su držali kod matičnih banaka u BiH, kako bi omogućili kreditni rast. U jednom trenutku smo imali, pogotovo u Republici Srpskoj, nakon privatizacije, od 2007/08. godine, značajne depozite države. U međuvremenu se struktura promijenila, tako da su depoziti građana postali dominantan izvor sredstava banaka, što je dobro. Banke su po definiciji finansijske institucije koje prikupljaju veliki broj manjih depozita građana i plasiraju manji broj većih kredita privredi. To što se desilo je bilo dobro i to je normalniji način poslovanja u odnosu na ono što smo imali neposredno nakon rata i godinama kasnije. Banke su nakon rata imale negativno nasljeđe nevraćene stare devizne štednje i tu štednju novca nisu vratili građani već RS i zemlje regiona iz budžeta, te su pomogle bankama”, rekao je Đogo.

Pojašnjava da naši građani imaju prilično povjerenje u banke i bankarski sistem, gdje je Agencija za osiguranje depozita odigrala pozitivnu ulogu, pogotovo kad su dvije banke iz RS otišle u stečaj.

“Taj mehanizam je funkcionisao kad je trebalo, i rekao bih da građani imaju prilično veliko povjerenje u banke. Visokom nivou štednje doprinosi nerazvijenost finansijskog tržišta, a pogotovo tržišta kapitala, jer je to, pogotovo u Americi, alternativa bankarskom sektoru. To je razlog zašto su građani postali dominantan izvor štednje, a banke dio finansijskog sektora BiH”, ističe Đogo.

Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik, ističe da banke iz godine u godinu objavljuju podatke o štednji građana, koje su u ukupnom iznosu u porastu, ali da ne objavljuju podatke o broju štediša i visinama pojedinih štednji.

“Time bi pokazali da u stvari postoji ogromna razlika između većine građana Bosne i Hercegovine, koji jedva sastavljaju kraj s krajem i koji nemaju apsolutno nikakve mogućnosti da štede i malog broja građana koji imaju izuzetno visoke, čak i multimilionske iznose štednje”, rekao je Arnautović za “Nezavisne”.

Nažalost, kako kaže, štednja je postala privilegija bogatih i luksuz koji je, ističe, daleko od prosječnog stanovnika naše zemlje.

Društvo

STIGLI REZULTATI! Svi analizirani uzorci vode iz Une ispravni

Ispravna su sva četiri uzorka vode u Novom Gradu, koje je analizirao Institut za javno zdravstvo, rekao je Srni direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Igor Rakić.

Rakić je precizirao da su uzorci vode uzeti iz rezervoara i sa izvorišta, a dostavljeni su danas.

I u četvrtak, 14. avgusta, potvrđeno je da je voda iz rezervoara i sa izvorišta hemijski ispravna. Analize su rađene nakon što je početkom prošle sedmice voda u rijeci Uni promijenila boju, a ova pojava ranije je evidentirana i uzvodno, u Federaciji BiH.

Nastavi čitati

Društvo

OLUJA OSTAVILA TRAG! Oštećen školski krov u Prnjavoru

Krov na područnoj Osnovnoj školi “Miloš Crnjanski” u Hrvaćanima kod Prnjavora oštećen je juče usljed vremenskih nepogoda koje su pogodile ovaj grad.

Kako je saopšteno iz Gradske uprave Banjaluka, Odjeljenje za stambeno – komunalne poslove i investicije zajedno sa rukovodstvom škole izašlo je na teren i snimilo nastalo oštećenje.

“Sanaciji oštećenja će se pristupiti nakon procjene štete od strane osiguravajućeg društva. Molimo stanovništvo da ne prilazi objektu škole dok se ne izvrši sanacija krova, zbog činjenice da trenutno stanje objekta predstavlja potencijalnu opasnosti za slučajne prolaznike”, naveli su oni.

Nastavi čitati

Društvo

U SRPSKOJ NEMA OBAVEZNIH ZDRAVSTVENIH PREGLEDA ZA ZAPOSLENE: “Nažalost, SVE JE VIŠE OBOLJELIH”

Iako su obavezni zdravstveni pregledi za sve radnike, jedni od ključnih elemenata u prevenciji oboljenja i povreda na radu, u Srpskoj trenutno ne postoji nijedna zakonska odredba koja poslodavce obavezuje da svoje zaposlene upućuju na periodične ljekarske kontrole. Ova praksa zavisi isključivo od dobre volje samih poslodavaca.

Stručni saradnik za zaštitu i zdravlje na radu u Savezu sindikata RS Aleksandra Jakšić za “Glas” navodi da je, prema zakonskim propisima Republike Srpske iz oblasti zaštite na radu, poslodavac dužan da na obavezne ljekarske preglede upućuje samo radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, a koja su utvrđena Aktom o procjeni rizika. Osim toga, radnici koji se upućuju na obavezne godišnje preglede su i radnici zaposleni u prosvjeti i predškolskom obrazovanju, nevezano za povećan rizik, kao i radnici u zdravstvu.

Jakšićeva je istakla da je ovo pitanje bilo djelimično uređeno dok je Srpska na snazi imala Opšti kolektivni ugovor, kojim je bilo propisano da je poslodavac dužan jednom godišnje obezbijediti preventivne ljekarske preglede za bolesti specifične za žene.
– Trenutno u Srpskoj nemamo na snazi nijednu zakonsku odredbu na osnovu koje je poslodavac dužan radnika da šalje na obavezne periodične ljekarske preglede. Nažalost, sve je više oboljelih, posebno ako uzmemo u obzir novi način života u kojem je prisutno opterećenje na radu, stres, prekovremeni rad, rad kod više poslodavaca i mnoge druge okolnosti koje narušavaju zdravlje radnika – kazala je Jakšićeva.

Ona je navela da Savez sindikata RS insistira i zahtijeva da se što hitnije izmijene propisi iz oblasti zaštite na radu, kojim bi se predvidjelo da svaki poslodavac ima obavezu u određenom vremenskom periodu svakog radnika uputiti na obavezne preventivne preglede.

– Nažalost, malo je savjesnih poslodavaca koji imaju praksu da radnike upućuju na redovne ljekarske preglede, ali je činjenica da su radnicima kod takvih poslodavaca u velikom broju slučajeva, upravo preventivnim pregledima otkrivene bolesti u ranoj fazi i da je tako spaseno zdravlje i život radnika. Redovni pregledi jednako su važni kako za radnika, tako i za poslodavce koji čuvajući zdravlje svojih zaposlenih obezbjeđuju kontinuiran proces rada, ostvaruju profit, štede novac u slučaju plaćanja bolovanja i potrebe za angažovanjem zamjene – pojasnila je Jakšićeva.

S obzirom na sve učestaliju pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti i malignih oboljenja u Domu zdravlja Banjaluka navode da značaj preventivnih sistematskih pregleda nikada nije bio veći.

– Oni su ključni u ranom otkrivanju zdravstvenih problema, sprečavanju komplikacija i očuvanju radne sposobnosti stanovništva. Kao moderna i najveća ustanova primarne zdravstvene zaštite u RS mi raspolažemo savremenom, sofisticiranom medicinskom opremom koja nam omogućava pružanje sistematskih pregleda radnika na najvišem nivou. Naši timovi, obavljaju preglede efikasno, profesionalno i u skladu sa najvišim medicinskim standardima – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.

Direktor Doma zdravlja “Sveti Pantelejmon” iz Kotor Varoša Vladimir Bibić kaže za “Glas” da nemaju mogućnost vršenja usluge zdravstvenih pregleda radnika, te da to u njihovoj opštini obično rade zaposleni iz Zavoda za medicinu rada i sporta RS, te određene privatne ustanove.

– Budući da Zavod nema svoje prostorije u Kotor Varošu s vremena na vrijeme nam se obrate da im iznajmimo prostorije za obavljanje sistematskim pregleda. Obično ih angažuju velike firme koje posluju na području naše opštine – kazao je Bibić. Linker
Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić za “Glas” navodi da je Ustavom RS svim građanima, uključujući i radnike i poslodavce, garantovano pravo na korištenje zdravstvenih usluga u javnom zdravstvenom sistemu.

– Interes Republike je da ima zdrave građane i to je proklamovano kroz ustav, to nije obaveza poslodavca. Poslodavac ima obavezu da ne ugrozi zdravlje radnika kroz rad i dužan je da radniku koji želi da se pregleda jedan dan godišnje osigura za to. Interes poslodavca je u skladu sa opštim interesima javnog zdravlja da svi radnici i svi građani budu zdravi i radno sposobni da izvršavaju svoje radne obaveze – dodao je Aćić.

Karton

Aleksandra Jakšić kaže da je problem i to što prilikom ljekarskog pregleda doktor medicine rada izdaje potvrdu o radnoj sposobnosti radnika na mjestu sa povećanim rizikom, a da nema obavezu da traži zdravstveni karton radnika.

– To može da zahtijeva u skladu sa svojom procjenom, a često takva vrsta procjene bude pogrešna i radnik koji nije sposoban da obavlja poslove na radnom mjestu sa povećanim rizikom, zbog bolesti koju ima, bude povrijeđen ili u najgorem slučaju izgubi život. Odredba treba da se izmijeni i da doktor medicine rada prilikom pregleda mora imati uvid u zdravstveni karton radnika – kazala je Jakšićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno