Cijene nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj su, kao što se i očekivalo, zbog stanja na svjetskim berzama, nakon petnaestak dana konačno pale u prosjeku za 5 feninga u prosjeku, ali kao što ustaljena praksa nalaže, cijene osnovnih životnih namirnica ostale su iste, bez obzira na ovu činjenicu. Jedan od brojnih problema na našem tržištu jeste formiranje cijene goriva na našim pumpama. I djeca već znaju da kada gorivo zabilježi skok na londonskoj ili njujorškoj berzi, već sutra ili prekosutra skoči i na našim pumpama, be obzira na zalihe, ali kada pojeftini na svjetakom tržištu, potrebno je i po 15 dana da pojeftini i kod nas. Naftaši to onda pravdaju zalihama nabavljenim po skupljoj cijeni.

“Mi smo došli u situaciju da se građani ne bune. Da nemamo inspakcije. Kada su poslali inspekcije prije dvije godine, kada je uvedena marža od 25 feninga, konstatovano je da je u Republici Srpskoj naplaćeno 3,5 miliona KM, u FBiH milion ipo. On su izračunali da im je jeftinije da drže nepoštenu cijenu prema kupcima, pa da plate kaznu, jer ne postoj onaj element, koji smo imali kada je Poreska uprava bila u Banjaluci, koja bi crvenom trekom opasala benzinsku pumpu i nebi dozvolila da se prodaje gorivo nedelju dana, tako da znamo ko nam zavlači ruku u džep”, rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Još veći problem je u tome što, kada skoči cijena goriva, u stopu su ga prate cijene hrane, kućnih potrepština, odjeće i svega ostalog, ali kada se cijene na benzinskim pumpama koriguju u negativnom smjeru, proizvođači i trgovci se prave kao da se ništa nije desilo, ne odričući se dostignutih cijena.

U BiH cijene se formiraju slobodno, nema odgovornosti ni pokretanja inicijativa od strane nadležnih organa i agencija koje bi svakako trebale da reaguju na ovakve pojave, rekla je Snežana Šešlija, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja.

“Suštinski je smanjena odgovornost institucja da razmišljaju o svojim građanima. Slobodno formiranje cijena znači da mož i da se snizi cijena za 3%, 5% ili 30%, sasvim svejedno, jer se ne priča o slobodnom formiranju kada nešto poskupi. Istog momenta vi ujutro dobijate novu cijenu. Prema tome, ja mislim da institucije malo treba da povedu računa i o tom socijalnom faktoru i građaninu kao glavnom potrošaču, jer ko je taj koji doprinosi punjenju budžeta kroz poreze i akcize nego mi”, upitala je Šešlija.“

Paradoks je što je vakvo stanje u skladu sa zakonom, ali nije zakonito, kaže Šešlija. Nijedna zakonska regulativa ne govori o ovom pitanju, a logično je da se to, ako institucije same ne reaguju, mora regulisati kroz zakon, jer zakon se, kaže Šešlija, ipak mora poštovati.

(BN)

Kompanija m:tel nastavlja strateški razvoj u pravcu digitalne transformacije i inovacija, šireći svoj portfolio usluga kako bi korisnicima ponudila još više pogodnosti i savremenih rješenja. Ovaj pravac razvoja potvrđen je dobijanjem dozvole za izdavanje elektronskog novca od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Ova dozvola otvara mogućnost da m:tel, pored izdavanja elektronskog novca, obavlja i druge povezane poslove, platne usluge i djelatnosti u skladu sa Zakonom o elektronskom novcu. Time se postavljaju temelji za uvođenje usluga koje će mobilni telefon pretvoriti u mobilni novčanik i mobilnu prodavnicu – mjesto za jednostavnu, sigurnu i brzu kupovinu digitalnih roba i usluga.

„Dobijanjem ove dozvole napravili smo važan iskorak ka budućnosti našeg poslovanja. Naš cilj je da tehnologiju stavimo u službu ljudi – da im mobilni telefon postane glavni alat za plaćanja, kupovine i druge digitalne transakcije, na način koji štedi vrijeme i olakšava svakodnevicu”, poručuju iz kompanije m:tel.

U narednom periodu, m:tel će korisnicima postepeno uvoditi nove servise zasnovane na elektronskom novcu, prateći svjetske trendove i kreirajući rješenja koja moderni način života čine jednostavnijim i dostupnijim svima.

Adriana Basara, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Gradske uprave Banjaluka, izrazila je duboku zabrinutost zbog stanja sigurnosti djece u Republici Srpskoj.

„Kao majka četvoro djece, ne mogu da ostanem nijema pred podacima da je u samo sedam mjeseci u Republici Srpskoj zabilježeno 51 krivično djelo seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. To nisu brojke – to su srušena djetinjstva, slomljena povjerenja i ožiljci koji ostaju za cijeli život. A institucije… one i dalje stoje u mjestu.

Godinama slušamo iste brojke, iste izgovore, istu ravnodušnost. Dosta je! Ako sistem ne reaguje, onda pogrešno radi.

Gdje su kazne koje će predatorima pokazati da naša djeca nisu njihovo igraлишte? Gdje su konkretne mjere i odgovornost?

TikTok, Instagram, Snapchat, Roblox, Fortnite… sva ta mjesta na kojima naša djeca provode vrijeme, postala su lovišta za one koji žele da ih povrijede. A mi roditelji često ćutimo, misleći da je „samo igra“. Nije! Nije igra – to je stvarna prijetnja našem najvećem bogatstvu.

Zato tražim hitnu reakciju institucija: drastično strožije kazne, obavezne edukacije u školama i aktivniju ulogu roditelja kao štita za djecu. Dosta je bilo praznih obećanja i statistike. Vrijeme je da naša djeca osjete sigurnost i ljubav, a da predatori znaju da nemaju šta da traže među njima. Djetinjstvo je sveto, a djeca nedodirljiva.“