Connect with us

Politika

SAMO KOD NAS: Zašto u BiH ministri i načelnici ne gube fotelje ni nakon hapšenja?

Sjećate li se da je u bližoj prošlosti neki ministar u BiH izgubio fotelju nakon što se našao u središtu afere? Ne, jer se nije ni desilo.

U međuvremenu, u Hrvatskoj je ekspresno smijenjen ministar zdravstva Vili Beroš, koji je uhapšen u petak. U petak je uhapšen i Bojan Bošnjak, ministar u Vladi Kantona Sarajevo (KS), koja je saopštila da vjeruje u njegovu “čast i nevinost”.

Ali, zašto bi se takvom stavu Vlade KS, uopšte, iko čudio, kada su građani Ibri Berilu, dok je bio u pritvoru, dali 1.441 glas, a njegovom protivkandidatu Bajri Lindovu 401, pa je tako pritvorenik osvojio još jedan, šesti po redu mandat na čelu opštine Trnovo?

Iz tog slučaja, kao i činjenice da, nakon svakog skandala na političkoj sceni, izostane snažan bunt javnosti, proističe legitimno pitanje – da li građani uopšte zaslužuju bolje političare.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da naši političari koriste opštu letargiju, odnosno nezainteresovanost većeg dijela javnosti za ono što se dešava oko njih, a pogotovo za ono što funkcioneri rade.

“Ta bahatost funkcionera i pojedinih političara, rekla bih, svakim danom raste, iz prostog razloga što vide da oni zapravo nikome ni za šta ne moraju da odgovaraju. Znači, mi ne poznajemo, kao društvo, kao država, kao sistem, niti jedan oblik odgovornosti”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

Ističe da kod nas, zapravo, ne postoji ni pravna, niti politička odgovornost.

“Oni mogu unedogled i da budu korumpirani, da se bave organizovanim kriminalnim radnjama i sve to jednostavno prolazi u ovom društvu bez ikakvih posljedica. I na kraju se ozbiljno zapitam kakva je to greška u kodu, u glavama građana, kada su bili u stanju da tokom proteklih izbora glasaju za ljude koji su se kandidovali za gradonačelničke funkcije i cijelu kampanju proveli u istražnom zatvoru. I tu se priča završava”, poručuje Topićeva.

Govoreći o slučaju ministra Bošnjaka, politikolog Nikolina Lozo ističe da mi vidimo da stranački šefovi, ali i institucije, odmah staju u odbranu kadrova.

“Smatram da ovo nije dobra poruka građanima jer znamo da ovakva hapšenja imaju osnova”, poručuje Lozo.

Građanima je, smatra ona, na ovaj način poručeno da institucije čuvaju leđa funkcionerima koji su osumnjičeni da su radili u suprotnosti sa slovom zakona.

“Svjedoci smo da pravosuđe ne reaguje na afere i slučajeve koji se odnose na visoku korupciju, dok na dosta blaže prekršaje ekspresno reaguju. Naravno, zakon treba da se primjenjuje na sve jednako, ali treba da postoji i red, tj. šta su prioriteti”, kaže Lozo u izjavi za “Nezavisne novine”.

Novinarka Snježana Karić pita “šta očekivati od društva u kojem se ne cijeni znanje i kvalitet već poltronstvo, kritično mišljenje se smatra izdajom ‘naroda’ ili ‘Republike’, a uski partijski i klijentelistički porivi stavljaju iznad opštih interesa društva i temeljnih moralnih principa”. Kod nas je, dodaje Karićeva, politika postala kaljuga u kojoj preovladavaju primitivizam i osionost.

“Zašto je to tako? Gotovo niko od onih koji su na vlasti već skoro dvije decenije nije odgovarao ni krivično, ni moralno, a ni politički, ni za jedan propust. Oni su i dalje aktivni na političkoj sceni i obavljaju značajne javne i političke funkcije, bez straha od bilo kakvih sankcija. Jedino je bitno da budu lojalni, ne narodu, ne entitetu ili državi, već partiji”, navodi Karićeva.

Imamo, dodaje, brojne primjere javnih preduzeća koja posluju sa gubitkom, a direktori se ne smjenjuju već se nagrađuju ministarskim ili nekim drugim foteljama.

“Ne bih ja tu krivila samo političare, već društvo u cjelini. Građani imaju mogućnost da kazne takve političare na izborima, ali to ne čine već kažu ‘pa ni ovi drugi nisu ništa bolji’. I tako se vrtimo u začaranom krugu iz kojeg ćemo teško izaći”, kaže Karićeva za “Nezavisne novine”.

Novinarka Rubina Čengić kaže da, prije svega, treba cijeniti pretpostavku nevinosti, a sve drugo je pitanje lične odgovornosti i interesa pojedinca ili grupe kojoj pripada osoba pod sumnjom.

“Ko se sjeća Sulejmana Tihića – on je govorio da potvrđena optužnica povlači isključenje iz stranke i to bi trebao biti princip za stranke, a sve drugo bi moglo biti pitanje lične odgovornosti, no kod nas u BiH na javnoj sceni toga nema”, kaže Čengićeva za “Nezavisne novine”.

Ministar Bojan Bošnjak u međuvremenu je pritvoren, a Tužilaštvo KS ga sumnjiči da je dao pozitivno mišljenje na izvještaj o strategijskoj procjeni uticaja na životnu sredinu kojim je htio, zapravo, legalizovati nezakonite projekte gradnje na Bjelašnici osumnjičenim Ibri Berilu i Nađi Milišić.

Premijer Nihad Uk ovlastio je sekretaricu Ministarstva Vildanu Smajović da preuzme njegove dužnosti, ne pominjući ministrovu smjenu.

Za pojedine zastupnike sporno je što je sekretarica Ministarstva bila sekretarica i Ibri Berilu, te poručuju da je Uk u najmanju ruku trebalo da pokrene smjenu Bošnjaka.

Related Topics:

Politika

IZBORNA MAGIJA?! CIK naredio hitno ručno brojanje na 246 biračkih mjesta! U kutijama više listića nego birača!

Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredila je Glavnom centru za brojanje da ručno prebroji glasačke listiće na 246 biračkih mjesta, na kojima je utvrđeno da je broj listića za više od dva posto veći od broja birača koji su glasali.

Uočene razlike
Naredba je donesena danas na 78. sjednici CIK-a BiH. Glavni centar za brojanje treba utvrditi tačan odziv birača na tim biračkim mjestima i ponovo utvrditi rezultate glasanja.

Razlike između broja glasačkih listića i broja birača uočene su u izvještajima iz informacionog sistema, saopćeno je iz CIK-a BiH.

Kako su pojasnili, odluka je donesena nakon što je Komisija, u okviru redovne kontrole i obrade izbornog materijala, analizirala rezultate dobijene elektronskim putem, odnosno skeniranjem glasačkih listića.

Brojanje u Zetri
Kontrolno ručno brojanje obuhvatiće različite izborne nivoe, a spisak biračkih mjesta sastavni je dio naredbe.

Brojanje će biti provedeno u Glavnom centru za brojanje u Zetri, dok će dinamiku brojanja utvrditi direktor ove institucije, prenosi Avaz

Nastavi čitati

Politika

Vučkovac o poskupljenju struje “NISU SE NI OSUŠILI IZBORNI PLAKATI, a već stiže drastična naplata!”

Najava da bi cijena električne energije i mrežarine u Republici Srpskoj mogla porasti za čak 50 odsto izazvala je oštre reakcije javnosti i političkih aktera. Upozorenja da se ceh predizbornih obećanja, kupovine socijalnog mira i višegodišnjeg urušavanja strateških javnih preduzeća ponovo prebacuje na teret domaćinstava postaju sve glasnija.

Predsjednik Gradskog odbora PSS Prijedor Svetozar Vučkovac poručio je da je ovakav potez vlasti jasan dokaz obmane birača i potpunog odsustva odgovornosti za stanje u elektroenergetskom sektoru.

– Izbori su prošli, a sada stiže naplata! Nisu se ni osušili plakati iz predizborne kampanje, a građanima Republike Srpske već se najavljuje novi brutalan udar na kućne budžete kroz zahtjev za poskupljenje električne energije od čak 50 odsto. Prije izbora slušali smo obećanja i bajke o stabilnosti i boljem životu, a poslije izbora dočekali su nas veći računi i nova poskupljenja. Dok su se pojedini borili da kupe još jedan glas, niko narodu nije govorio koliko će ga koštati njihov ostanak na vlasti – istakao je Vučkovac.

On naglašava da dugogodišnje ignorisanje problema i nedomaćinsko poslovanje u Elektroprivredi Republike Srpske sada dolaze na naplatu preko leđa onih koji najmanje imaju.

– Godinama slušamo priče o energetskoj stabilnosti, a danas imamo situaciju da rudnik i termoelektrana u Ugljeviku, jedan od najvažnijih energetskih kapaciteta Republike Srpske, grcaju u ozbiljnim problemima. Konstantno se uništava elektroenergetski sektor, a sada bi svoje promašaje ponovo da naplate od naroda. Republici Srpskoj ne treba skuplja struja da bi se prikrili promašaji vlasti, nego odgovorno upravljanje i ljudi koji će čuvati javna preduzeća, a ne uništavati ih – upozorio je Vučkovac.

Predsjednik GO PSS Prijedor poslao je i jasnu poruku donosiocima odluka pred kojima se nalazi zahtjev za poskupljenje:

– Građani nisu bankomat iz kojeg će vlast naplaćivati svoje greške! Narod nema obavezu da plaća ceh nesavjesnog rada, partijskog zapošljavanja i uništavanja najvažnijeg resursa Republike Srpske – zaključio je Vučkovac.

Nastavi čitati

Politika

PRED IZBORE KOVERTA, A SAD RAČUN! Kresojević o poskupljenju struje od 50%

Najave da bi Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) mogla zatražiti povećanje cijene električne energije i mrežarine za čak 50 odsto izazvale su lavinu reakcija javnosti i opozicije. Dok rukovodstvo javnog preduzeća finansijski ponor u koji je zapalo pokušava premostiti udarom na džepove građana, iz opozicionih redova stižu jasne optužbe: ceh predizbornih obećanja i višegodišnjeg nedomaćinskog gazdovanja ponovo se ispostavlja narodu.

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je reagovao na mogućnost drastičnog poskupljenja, ističući da je riječ o perfidnoj naplati predizbornih političkih poena.

– Pred izbore koverta, a poslije izbora račun! Pred izbore su narodu dijelili koverte za glasove, a sada traže poskupljenje struje od čak 50 odsto. Jednom rukom su vam stavljali novac u džep, a drugom već pripremali račun da ga uzmu nazad. I to ne jednom, nego svakog mjeseca! Izbori su prošli, a računi tek stižu – poručio je Kresojević.

On naglašava da nesavjestan rad i propast strateških energetskih preduzeća sada dolaze na konačnu naplatu.

– Cijenu neodgovorne vlasti uvijek plaća narod. Najbolji primjer su rudnik i termoelektrana u Ugljeviku, koji su ostali bez uglja, dok građani zbog takvog upravljanja, prema procjenama, plaćaju čak tri miliona KM dnevno! I sada bi sve te promašaje ponovo da naplate od naroda, kroz veće račune za struju. Nije to bio poklon. To je bila akontacija na vaš račun! – zaključio je Kresojević.

Dubioza teška stotine miliona maraka

Podsjećamo, prema saznanjima medija, generalni direktor ERS-a Luka Petrović planira od Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS) zatražiti drastično povećanje tarifa. Kao opravdanje navodi se uvoz električne energije po višestruko višim cijenama od onih po kojima se isporučuje domaćem tržištu.

Ipak, upućeni u energetski sektor upozoravaju da je ključni problem u tome što je ERS doveden u poziciju da struju uvozi umjesto da je proizvodi i izvozi. Dok RiTE Ugljevik stoji, HE Dabar je daleko od mreže, a izgradnja HE Bistrica bilježi nekontrolisani rast troškova, preduzeće se suočava sa potpunom nelikvidnošću. Zbog preopterećenosti kreditima, banke odbijaju davati nove pozajmice, pa se ERS počeo zaduživati kod privatnih faktoring firmi po izuzetno visokim kamatama.

Ukoliko Regulator i Vlada Republike Srpske daju zeleno svjetlo za ovakav zahtjev, građane već od 1. januara očekuje jedan od najvećih cjenovnih udara na kućne budžete u posljednjih nekoliko decenija.

Nastavi čitati

Aktuelno