Connect with us

Društvo

Veliko interesovanje studenata iz Indije za studiranje medicine u Banjaluci

Studijski program medicina na engleskom jeziku u Banjaluci probudio je veliko interesovanje, pa će se od novembra na Medicinskom fakultetu u najvećem gradu Srpske za najhumaniji životni poziv spremati i studenti iz Indije.

Rekao je to “Glasu Srpske” dekan banjalučkog Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić dodavši da je ova visokoškolska ustanova prva na banjalučkom Univerzitetu uvela studijski program na engleskom.

“Vlada veliko interesovanje kandidata iz Indije. Oni su i ranije tražili fakultete po Evropi i čim smo raspisali konkurs za strane studente oni su se odmah javili. Osim toga, nešto prijava imamo i iz Turske, Japana i Amerike”, rekao je Škrbić, dodavši da su dobili saglasnost Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS za novi plan i program medicine koji su prilagodili studiju na engleskom jeziku.

Škrbić je istakao da je maksimalan kapacitet 100 stranih studenata.

“Za sada imamo oko 50 prijavljenih kandidata. Vidjećemo koliko će ih još biti. Predavanja bi trebalo da počnu u novembru”, rekao je Škrbić.

Naglasio je da je uvođenje studija na engleskom jeziku značajan iskorak koji će sigurno doprinijeti jačanju međunarodne reputacije banjalučkog Medicinskog fakulteta.

“Studenti iz inostranstva koji budu studirali kod nas imaće rok od tri godine da nauče srpski jezik jer ih na trećoj godini očekuje odlazak u klinike, a da bi mogli da razgovaraju sa pacijentima i uzmu anamnezu moraju da nauče srpski jezik”, kazao je Škrbić, dodavši da sa kolegama na Filološkom fakultetu dogovaraju saradnju po pitanju intenzivnijeg učenja jezika.

Pojasnio je da će osim redovne nastave iz srpskog, studentima biti ponuđen i dodatni program učenja jezika kako bi što prije i što bolje savladali sve.

Škrbić je rekao i da su u toku razgovori sa vlasnikom nekadašnjeg samačkog hotela u naselju Starčevica, te da će vidjeti da stranim studentima smještaj bude ponuđen u tom objektu.

Istakao je da cijena školarine za godinu za inostrane studente na medicini na engleskom jeziku iznosi 4.000 evra, što je, kako kaže i najpovoljnija cijena u regionu.

Škrbić je naglasio i izuzetno dobru saradnju sa Medicinskim fakultetom u Foči koji je prvi u Srpskoj, u oktobru 2020. godine, uveo studij medicine na engleskom jeziku i već bilježi dobra iskustva.

Saradnja
Ranko Škrbić je ispričao da su njihovi partneri iz Indije veoma zainteresovani za bilateralnu saradnju, odnosno da pruže mogućnost da i određen broj studenata iz Banjaluke odsluša jedan ili nekoliko semestara u Indiji.

“Osim toga, razgovaramo i o razmjeni nastavnog kadra da kolege koje su na doktorskim studijama i izraze želju odu na neke univerzitete u Indiji”, kazao je Škrbić.

Društvo

POLJOPRIVREDNICI OGORČENI: Sredstva za sjetvu nisu isplaćena na vrijeme

Poljoprivredni proizvođači u Unsko-sanskom kantonu nisu na vrijeme dobili obećana sredstva za proljetnu sjetvu, koja se privodi kraju, što im je značajno otežalo poslove oko sjetve.

“Zbog čega je to tako, nije nam poznato, jer kada god se obratimo nadležnom kantonalnom ili federalnom ministarstvu, oni prebacuju lopticu jedni na druge. Zašto sredstva nisu isplaćena na vrijeme, prije početka sjetve, nije nam poznato, a također moram istaći kako nismo još dobili poticajna sredstva za posljednji kvartal prošle i prvi kvartal ove godine”, kazao je Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK.

Prema njegovim riječima, to je uticalo na kvantitet i kvalitet sjetve, jer su farmeri zasijali manje površina i pripremili ih na manje kvalitetan način.

“Sigurno je kako će biti smanjeni prinosi od sjetve, a nisu nam pogodovale niti vremenske prilike, i to će se zasigurno odraziti posebno na sjetvu i kvalitet kukuruza”, kazao je Veladžić.

Prema njegovim riječima, sjemenski kukuruz i herbicidi su značajno poskupjeli u ovoj godini, a poljoprivrednici smatraju kako za to nije bilo opravdanih razloga.

Veladžić ističe kako su poljoprivrednici zadovoljni programima podrške, ali ne i harmonizacijom isplata, zbog čega su farmeri u stalnoj neizvjesnosti. “Ista situacija se ponavlja iz godine u godinu, obećali su nam da će se to promijeniti, ali sve je ostalo na istom. Ipak, pozitivno je što su značajno olakšane administrativne prijave za poticajna sredstva, jer nam je to u prošlosti stvaralo velike probleme”, naveo je Veladžić.

Proljetnom sjetvom na području Unsko-sanskog kantona obuhvaćeno je oko 26.000 hektara zemljišta, što je značajno manje u odnosu na ranije godine. Prema zvaničnim podacima, Unsko-sanski kanton raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, od čega je neiskorišteno oko 60 procenata zemljišta.

Zbog problema u poljoprivrednoj proizvodnji koji su prisutni godinama, sve više ovdašnjih poljoprivrednika se odlučuje na zatvaranje farmi i odlazak na rad u inostranstvo, pa je trenutno evidentan problem nedostatka radne snage.

“U ovom trenutku kako-tako opstaju porodična gospodarstva, ali mnogi poljoprivrednici stavljaju katance na svoje farme”, navodi Veladžić.

Nastavi čitati

Društvo

PUNE 32 GODINE OD TRAGEDIJE: Služen parastos za 12 banjalučkih beba

Kod Spomenika “12 beba” na banjalučkom Novom groblju danas je služen parastos i položeno cvijeće povodom obilježavanja 32 godine od stradanja 12 banjalučkih beba.

Cvijeće su položili članovi porodica 12 banjalučkih beba, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić, predsjednik Republičke organizacije zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Isidora Graorac, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Rogić, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka, te predstavnici Gradske uprave.

Simbolično je položeno 12 bijelih ruža za tragično preminule bebe, kao i jedna crvena ruža za Slađanu Kobaš.

U 11.00 časova predviđeno je polaganje cvijeća na Spomen-obilježje “Život” u centru grada, a najavljeno je i prisustvo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

U Banjaluci se danas obilježavaju 32 godine od smrti 12 beba u tadašnjem Kliničkom centru koje su umrle zbog nerazumijevanja svjetskih moćnika koji nisu dozvolili transport kiseonika.

Odlukom Savjeta bezbjednosti UN u maju i junu 1992. godine bili su zabranjeni međunarodni letovi, čak i oni sa bocama kiseonika iz Beograda za Banjaluku, zbog čega je preminulo 12 tek rođenih beba koje su bile u inkubatorima.

Trinaesta beba Slađana Kobaš izgubila je bitku za život sa 14 godina, a četrnaestoj bebi Marku Medakoviću nedostatak kiseonika ostavio je posljedice za cijeli život.

Nastavi čitati

Društvo

NA TERENU CIVILNA ZAŠTITA I VATROGASCI: Mještani Ravnica kod Novog Grada sabiraju štetu od nevremena

Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača izjavio je da je mještanima naselja Ravnice hitno potrebna pomoć u sanaciji štete koju je prouzrokovalo nevrijeme.

Drljača je najavio da će danas biti formirane dvije komisije – jedna za popis štete na objektima, a druga za popis štete u poljoprivredi.

“Poljoprivredne kulture su uništene, mještani Ravnica su ostali bez tog dijela prihoda. Potrudićemo se da se u kratkom periodu nadoknadi bar dio štete kako bi mogli parcele privesti proizvodnji”, rekao je Drljača novinarima.

On je dodao da je potrebno sanirati i štetu na velikom broju objekata, što mještani i ova lokalna zajednica ne mogu uraditi bez pomoći.

Ekipa Civilne zaštite i Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice jutros je u Ravnicama i pomaže mještanima.

Jako nevrijeme juče oko 17.00 časova zahvatilo je naselje Ravnice kod Novog Grada. Uz izuzetno jak vjetar grad je intenzivno padao 20 minuta.

Nevrijeme je uništilo usjeve i pričinilo štetu na stambenim i pratećim objektima.

Problema je bilo i u dijelu naselja Vodićevo, ali manje nego u Ravnicama.

Nastavi čitati

Aktuelno