Connect with us

Uncategorized

Pandurević: U bijeljinskoj bolnici rade vrhunski kardiolozi, to je naše Dedinje

Aleksandra Pandurević, član Glavnog odbora SDS-a, pohvalila je medicinare u bijeljinskoj bolnici, naglašavajući da u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi vrhunska ekipa kardiologa, koji svaki dan rade ono što ne radi nijedna druga bolnica u BiH.

Njena majka je sinoć hospitalizovana u ovoj bolnici, gdje su joj ljekari radili ablaciju srca. Pandurevićeva je u svojoj emotivnoj poruci detaljno opisala dugogodišnju bitku za zdravlje njene majke, kao i nemjerljiv doprinos bijeljinskih ljekara u toj borbi.
“Želim da podijelim jedno lično iskustvo i tako se zahvalim divnim ljekarima iz bijeljinske Bolnice ‘Sveti Vračevi’ – maminom kardiologu dr Aleksandru Janjičiću, prof. dr Lazaru Angelkovu, dr Vladimiru Đuriću i prof. dr Zlatku Maksimoviću koji ih je sve okupio i podržao da rade zahvate na srcu koje niko drugi u BiH ne radi”, navela je Pandurevićeva za InfoBijeljina.
Prisjetila se da su joj minuti jutros bili dugi kao sati.

“Ovaj put mami su radili krioablaciju srca (ablaciju hlađenjem) što je savremeni metod za zaustavljanje aritmija koje su u njenom slučaju mogle dovesti i do zastoja srca. Minuti su mi bili kao sati, a nakon dva i po sata uslijedio je njen poziv i smijeh: ‘Završeno, super sam! Jesam li ti rekla da se ne plašiš i da mi ništa ne može biti kada su tu profesor Angelkov, dr Vlado i dr Aco’”, navela je Pandurevićeva.
I zaista, kako je dodala, bez imalo straha i s punim povjerenjem, srce njene majke stavila je u ruke ovih sjajnih doktora koji su je u novembru prvi put operisali i ugradili joj pejsmejker.
“Profesor Angelkov vrhunsko je ime kardiologije, a svoje znanje nesebično prenosi na sjajne mlade bijeljinske doktore. Samo oni kojima su potrebni znaju koliko je bogastvo imati ovakve ljude jer sada u Bijeljini imamo našu bolnicu Dedinje”, istakla je poznata političarka.

Opisala je kakve su muke prošle zadnjih pet godina i koliki su, za njih, čudotvorci ovi ljudi.
“Njen pritisak je divljao, puls padao na 40. Išle smo od kardiologa do kardiologa, od bolnice do bolnice, i sve razne dijagnoze i terapije, a ona je bivala sve lošije. Više nije smjela da izađe iz kuće jer nije znala hoće li se moći vratiti uz stepenice. Nije mogla da se sagne da se obuje jer se gušila i gubila dah”, ističe Pandurevićeva.

Prisjeća se da je njena majka jedva imala snage da se kreće i po kući.
“Dvije godine korone, skoro sve noći su bile neprospavane jer bi njen pritisak skočio na 200/110, a puls bio 30. Rijetki su bili dani kada bi joj puls bio 40. Nisam je smjela ostaviti samu ni sat vremena. U toj agoniji, zavapila sam prof. dr Siniši Maksimoviću da mi kaže šta da radim i kome da je vodim”, kaže Pandurevićeva za InfoBijeljina.

Inače, kako dodaje, dr Maksimović je njenoj majki prije 13 godina spasio život i prvi put je operisao u Bijeljini, kada je imala karcinom.
“Zajedno sa njim prošla je s lakoćom operaciju, hemio terapije i radio terapiju, i u svemu smo postali i dobri prijatelji. Siniša mi je tada rekao: ‘Ovdje u Bijeljini postoji jedan sjajan, mlad, kardiolog dr Aleksandar Janjičić koji je specijalizaciju završio na Dedinju i sigurno je najbolji u Srpskoj!’”, kaže Pandurevićeva.
I sada se, kako ističe, sjeća tog prvog pregleda kod dr Janjičića.
“Za mjesec dana, pritisak joj je doveo do savršenog 115/75, ali su ostale aritmije i nizak puls. U oktobru nam kaže: ‘Ugrađujemo pejsmejker!’ Potom, 1. novembra, moja mama, čini mi se s radošću, liježe na sto. Profesor mi nakon zahvata kaže: ‘Ovakav materijal još nisam vidio! Pričam sa njom tokom operacije, a ona me pita: Profesore, hoću li ja svirati kada ulazim u prodavnicu?’. Dva dana poslije tog, nakon skoro pet godina, moja mama prvi put je ponovo prošetala preko dva kilometra. Ponovo je mogla da se sagne, da radi po kući čitav dan”, napominje Pandurevićeva.
Njena majka radila je stvari za koje je mislila da ih više nikada neće raditi.

“A ja sam se zahvaljivala Bogu i dobrim bijeljinskim kardiolozima. Subjektivno, osjećala se sjajno. U maju, na kontroli pejsmejkera, profesor kaže da je uočio maligne aritmije ali da ne brine i da će i to riješiti. Pitam dr Vladu kako će to riješiti, a on šaljivo kaže: ‘Zamrznućemo joj dio srca, biće mirna 10 godina, a onda ćemo je opet remontovati.’ Gledam u mamu, čekam njenu reakciju, a ona bez dvoumljenja kaže: ‘Opet ću morati odjednom popiti 2l vode da izbacim kontrast!’”, prisjeća se Pandurevićeva.
Ta rečenica njene majke joj je jasno rekla koliko vjeruje ovim ljudima, da ne osjeća strah i da je spremna na svaki zahvat koji oni predlože.
“Prije desetak dana, prvi put od novembra imala je napad aritmije, pa sam je pitala, osjećajući obavezu da kao dijete učinim sve za nju, da li želi da je vodim negdje drugo da joj rade tu krioablaciju, a ona mi je odgovorila: ‘Ne! Hoću u Bijeljinu. Uz Angelkova, Vladu i Acu sam sigurna, i nimalo se ne bojim, jedva čekam da riješim ovaj problem!’”, navodi Pandurevićeva.
Njih trojica su, dodaje, primjer koliko je važno da imate dobre doktore, ali doktore kojima pacijenti vjeruju i u čijim rukama se osjećaju sigurno.
“Mnogo sam njihovih pacijenata upoznala po hodnicima i sobama bolnice i zajedničko svima jeste da su oni ne samo njihovi doktori za srce nego i doktori za dušu. Kada ste tužni, oni vas razvedre. Kada ste uplašeni, oni vas nasmiju i strah otjeraju. Srce moje mame ponovo zdravo kuca, zahvaljujući njima. Samo se nadam da ćemo kao društvo biti zreli i odgovorni i da nećemo dozvoliti da ovi vrsni ljekari i divni ljudi budu dio onih koji su otišli u Njemačku. Ovi ljudi su primjer da i u Republici Srpskoj sve i svim može biti bolje! Neka nam ih Bog čuva i poživi”, zaključila je Pandurevićeva.

Uncategorized

“Zaborav je teži od smrti!” Marković i Ristić odali počast borcima

Slaviša Marković, narodni poslanik i potpredsjednik PDP i Milenko Ristić, član Predsjedništva PDP prisustvovali su obilježavanju 27. jula – Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv fašizma.

Delegacija PDP je na spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Donjoj Trnavi, opština Ugljevik, položila vijence u spomen stradalima.

– Zaborav je teži od smrti. Zato je bitno da njegujemo sjećanje na one koji su postradali od najgore pošasti 20. vijeka, ali i da pamtimo da smo kao narod ustali protiv nacizma i fašizma. Mi, kao potomci onih koji su bili na pravoj strani istorije, moramo učiti i našu djecu ko su im bili preci – poručio je Marković.

 

Milenko Ristić, član Predsjedništva PDP, istakao je da je srpski narod u istočnoj Bosni u svakom ratu pretrpio velike žrtve.

– Međutim, koliko god stradali, uvijek smo opstajali i ponovo se uzdizali, što mnogo govori o nama kao narodu i našem karakteru – poručio je Ristić.

Nastavi čitati

Region

UŽAS! Mladiće napali na plaži u Šibeniku, dočekale ih psovke i prijetnje

Nekoliko mladića došlo je juče popodne na kupanje u Šparadiće kod Grebaštice, u Šibeniku, ali ih tamo nisu dočekali ni mir ni sunce, već prijetnje, psovke, zamahivanje metalnom šipkom i polivanje vodom iz baštenskog crijeva.

Kako navode, stigli su do betonskog mola gdje su ostavili stvari, ali ubrzo su ih napala dvojica starijih muškaraca koji su tvrdili da se nalaze na “privatnoj plaži”, piše Šibenik.in.

Cijeli incident snimljen je mobilnim telefonom, a na snimku se vidi jedan muškarac kako zamahuje metalnom šipkom, dok drugi mladiće i njihove stvari poliva vodom.

Mladići su izjavili da nisu zvali policiju jer su se muškarci nakon kratkog vremena primirili i povukli u kuću.

“Shvatili su da nisu u pravu i povukli se. Mi smo ostali da se kupamo, naravno, ali koristili su strašne riječi, nazivali nas četnicima koji im kvare mir”, izjavili su za Šibenik.in, prenosi Index.

Dodaju da im je čitava situacija istovremeno bila i smiješna i tužna, te da je žalosno što je u Šparadićima obala gotovo u potpunosti zauzeta, puna je betonskih molova i uređenih plaža.

“Prirodne stijene ovdje gotovo da i ne postoje”, napominju.

Prema hrvatskom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve plaže, molovi i morska obala spadaju u pomorsko dobro, što znači da su u vlasništvu Republike Hrvatske i dostupni svim građanima.

“Pomorsko dobro je opšte dobro u vlasništvu države i svi građani imaju pravo slobodnog korišćenja”, navodi se u članovima 11. i 12. Zakona.

Ni vlasnici kuća uz obalu nemaju pravo da ograničavaju pristup plaži, osim ukoliko nemaju važeću koncesiju, a čak i tada su dužni omogućiti pristup u skladu sa zakonom. U konkretnom slučaju u Šparadićima, nije bilo nikakvih oznaka, zabrana ni dokaza da koncesija postoji.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

 

Nastavi čitati

Aktuelno