Britanska kompanija Adriatic Metals, nosilac projekta eksploatacije srebra u Varešu, biće preuzeta od strane kanadske firme Dundee Precious Metals u transakciji vrijednoj 1,25 milijardi dolara.

Time će vlasništvo nad jednim od najperspektivnijih rudarskih projekata u jugoistočnoj Evropi preći u ruke Kanađana.

Prema dogovoru koji su danas potvrdile obje kompanije, dioničari Adriatica dobiće kombinaciju gotovine i dionica – 93 penija i 0,159 novih dionica Dundeeja za svaku dionicu Adriatica koju posjeduju. U Londonu su dionice Adriatica porasle za još 2,3 odsto, na 246,5 penija.

Transakcija bi trebalo da se zaključi u četvrtom kvartalu 2025. godine, uz podršku uprava obje kompanije i dioničara koji drže više od 37% kapitala Adriatica.

U saopštenju se navodi da će Dundee Precious Metals platiti ukupno 321 milion funti u gotovini, kao i izdati 54,9 miliona novih dionica, čime će novi vlasnici Adriatica imati oko 24,7% uvećanog kapitala Dundeeja.

Rudnik srebra u Varešu, koji je nedavno počeo s operacijama, predstavlja ključnu tačku ove akvizicije. Iz Dundeeja navode da su posebno zainteresovani za dalji razvoj ležišta Rupice, koje ima visok istraživački potencijal.

Izvršni direktor DPM-a Dejvid Rej izjavio je da ova akvizicija „stvara vrhunsko rudarsko poslovanje s vodećim profilom rasta i snažnom istraživačkom bazom“, dodavši da se očekuje finansijski pozitivan učinak već u prvoj godini nakon preuzimanja.

Direktorka Adriatica Laura Tajler istakla je da „Vareš ima potencijal da postane jedan od najisplativijih rudnika plemenitih metala u Evropi“, te da nova kompanija „spaja komplementarne snage i otvara prostor za dodatnu regionalnu ekspanziju“.

Preuzimanje dolazi u ključnom trenutku za Adriatic Metals, koji je tek nedavno pustio u rad pogon za preradu rude u Varešu, uz optimistične procjene o dugoročnom kapacitetu i isplativosti.

Gorivo u Srpskoj poskupjeće u narednim danima i cijene će biti iznad 2,30 KM po litru, potvrdio je Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

On je dodao da ovo poskupljenje nije posljedica sukoba između Izraela i Irana, ali da postoji vjerovatnoća da će i to donijeti novo, dodatno, poskupljenje.

Podsjetimo, na londonskoj berzi došlo je do velikog skoka cijene nafte nakon napada Izraela na Iran.

“Vozače treba da zabrine ne samo ta vijest, nego, od početka mjeseca, bilježi se konstantan rast i bez obzira šta se danas dešava između Izraela i Irana, cijene svakako trebaju ići gore, i ići će, preko 2,30 KM, a to će se desiti u narednih dan, dva – tri”, rekao je Savić.

Ovo što se sad desilo, odnosno rast cijena na berzama usljed sukoba Izraela i Irana je, dodao je Savić, prvi udar, te on uvijek bude maksimalan i niveliše se tokom dana.

“Ali, bez obzira šta se tamo dešava, cijene idu ka gore. A ovo će sigurno u narednom periodu, za nekih pet – deset dana, prouzrokovati dodatni rast, ako nastavi rast cijena na berzi”, naglasio je Savić.

Konzorcijum logistika Bosne i Hercegovine, kao najmasovnija interesna zajednica prevoznika u državi, poručila je nadležnim institucijama da će uvesti francuski model blokade na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, ako do 1. septembra ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi.

Između ostalog, u saopštenju navode da traže primjenu AETR sporazuma – 2.160 sati boravka u EU, slobodu kretanja, pravo na rad, reformu rada UINO-a, usklađivanje inspekcija i fiskalna rasterećenja.

“Ne tražimo privilegije, tražimo poštovanje međunarodnog sporazuma koji je BiH potpisala. Tahograf je dokaz, a vrijeme odmora mora se priznati kao boravak. Prestala su hapšenja, ali zabrane za vozače su i dalje na snazi”, poručili su, prenosi Fena.

Kao velike probleme s kojima su susreću, naveli su da je vrijeme zadržavanja na granicama povećano na 16 i po sati, da inspekcijske službe nisu sinhronizovane, da UINO ne odgovara na pozive sektora te da administrativni troškovi i barijere svakodnevno rastu.

Tvrde da protest nije protiv nikoga, već da je to borba za opstanak sektora koji zapošljava 47.000 ljudi, ulaže milijarde KM godišnje te može otvoriti još 15.000 radnih mjesta, saopštila su iz Konzorcijum.