Zemlje Zapadnog Balkana, među kojima i BiH očekuje prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto u 2026. godini. Ovo je nešto više u odnosu na ovu godinu, ali i dalje nedovoljno da zadovolji potrebe građana, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan objavljenom u utorak 7. oktobra.

Dodaju da je radno sposobno stanovništvo već značajno smanjeno, a prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 odsto do 2050.

“Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, region bi mogao da se suoči sa manjkom od više 190.000 radnika u toku narednih pet godina”, navodi se u uzvještaju.

Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod 3 odsto, a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom, prenose Nezavisne novine.

Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i samoproglašenog Kosova dostići će 3 odsto u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1 odsto u 2026, a zatim na 3,6% u 2027.

“Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana”, kaže Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

“Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja, kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja”, zaključila je ona.

Prema nalazima iz ovog izvještaja, Zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke preko 10 odsto a učešće u radnoj snazi je nisko, ispod 55 odsto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu umro je Halid Bešlić. Prema informacijama Raporta, umro je prije oko 13 sati

Naša velika muzička zvijezda Halid Bešlić je već duže vrijeme smješten u KCUS zbog teške bolesti. Doktori su činili sve što je bilo u njihovoj moći, ali bolest je bila jača, piše Raport.

Halid Bešlić je poznati pjevač i legenda narodne muzike. Njegove pjesme su jednako uspješne kod starije, kao i kod mlađe publike. U svom opusu ima gotovo 200 pjesama, a otpjevao je i duete s Alkom Vuicom, Brankom Sovrlić, Danijelom Martinović, Harijem Varešanovićem, Mladenom Vojičićem Tifom, Harisom Džinovićem, Željkom Bebekom i drugima.

Obrazovanje

Halid je po zanimanju tesar. Nakon srednje škole je namjeravao upisati građevinski fakultet, ali na kraju se ipak odlučio za muziku.

Privatni život

Rođen je 20.11.1953. godine u zaseoku Vrapci kod Knežine, u opštini Sokolac. Odrastao je na Romaniji, a za svoje djetinjstvo kaže da je bilo srećno, mirno i bezbrižno.

Suprugu Sejdu je upoznao u vrijeme kada je snimio prvi singl. Ona je u početku radila u tvornici čokolade, a onda je napustila posao i posvetila se porodici. Kasnije su dobili sina Dinu, a Halid za svoju suprugu govorio je da je stub porodice i da ih jedino smrt može rastaviti. Želja im je bila imati još djece, ali Sejda nakon operacije tumora više nije mogla ostati trudna.

Halid je 2014. godine postao djed, njegov sin Dino i nevjesta Mahira su dobili blizance Lamiju i Belmina-Kana. Rođenje blizanaca je nazvao najsretnijim trenutkom u životu, a nakon toga je prorijedio nastupe kako bi što više vremena proveo s porodicom.

Iste godine su velike poplave poharale Bosnu i Hercegovinu i mnogi građani su u nekoliko sekundi izgubili svoje domove, a kako bi im barem malo olakšao situaciju, Halid Bešlić im je ponudio smještaj u svom hotelu u Semizovcu.

Posao

Halid Bešlić se amaterski počeo baviti pjevanjem još u osnovnoj školi kroz razna kulturno umjetnička društva, a najviše vremena je proveo u KUD- “Zijo Dizdarević”. Nastupao je sve do odlaska na odsluženje vojnog roka, a nakon povratka iz vojske počinje nastupati u poznatim sarajevskim restoranima.

Prvi singl pod nazivom “Grešnica” je objavio 1979. godine i od tada počinje rasti njegova popularnost na regionalnoj muzičkoj sceni.

Tokom svoje dosadašnje karijere je snimio dvadesetak albuma, a prvi od njih je bio album pod nazivom “Sijedi starac”, objavljen 1981. godine. Tih osamdesetih godina je sarađivao s kompozitorom Nazifom Gljivom, a rezultat njihove suradnje su brojni hitovi poput pjesama “I zanesen tom ljepotom”, “Zlatne strune”, “Beograđanka” i drugi. Diskografske kuće su u to vrijeme radile u tri smjene kako bi uspjele odštampati naručene tiraže njegovih nosača zvuka.

Kasnije započinje saradnju s kompozitorom Zoranom Kesićem koja je rezultirala hitom “U meni jesen je”, s albuma “Robinja” koji je objavljen 1998. godine. S tim je albumom pokazao da se odlučio krenuti glazbenim pravcem koji je okarakteriziran kao etno-pop. U Halidovom nastojanju da nastavi u ovom glazbenom pravcu mu pomažu producenti Samir Kadirić i Toni Lasan te autor Dino Muharemović. Suradnja sa spomenutom trojkom je 2003. godine rezultirala albumom “Prvi poljubac”, koji je zorno ilustrovao novi muzički pravac.

2004. godine je u filmu redatelja Pjera Žalice “Kod amidže Idriza” otpjevao pjesmu “Malo je, malo dana” autora Saše Lošića. U filmu redatelja Ognjena Sviličića je korištena njegova pjesma “U meni jesen je”, a Halid je u filmu “Karaula” izveo pjesmu “Put putuje moj jaran”.

2008. godine je u saradnji s Hajat produkcijom objavio album “Halid 08” s kojeg su se posebno izdvojile pjesme “Miljacka”, “Čardak”, “Snježana” i “Dvadesete” koje su podjednako obožavale i starija i mlađa publika. Pored stalne ekipe, na ovom je albumu ostvario suradnju i s Geronimom, Fahrudinom Pecikozom i Željkom Joksimovićem i drugima.

10.3.2009. godine je doživio automobilsku nesreću u kojoj je bio teško povrijeđen. Prilikom slijetanja s ceste je zadobio nekoliko ozljeda na licu i desnom oku koje su pokušavali spasiti liječnici u Bosni i Hercegovini, Turskoj i Belgiji, ali bezuspješno. Nakon oporavka je krajem listopada iste godine održao dva velika koncerta u Zagrebu.

2013. godine je objavio novi album naziva “Romanija” na kojemu se našlo 11 pjesama od kojih se posebno izdvojila pjesma “Lavanda”.

Iako se jedno vrijeme nagađalo da je njegovoj karijeri došao kraj, Halid Bešlić je 2018. godine objavio pjesmu “Taman je”, koja je najava novog albuma “Trebević” čiji će izdavač biti muzička produkcija BHRT. S Halidom su na ovom albumu radili njegov dugogodišnji saradnik Samir Kadirić, Mirko Šenkovski Geronimo i jedan od najplodonosnijih hrvatskih autora Nenad Neno Ninčević.

Osim muzikom, Halid Bešlić se već nekoliko godina uspješno bavi privatnim biznisom – vlasnik je benzinske crpke i motela u Semizovcu.

Najveća postignuća

Iza Halida je karijera duga više od 30 godina tokom koje je prodao nekoliko milijuna nosača zvuka i održao hiljade koncerata na kojima je stotine tisuća vjernih fanova s njim pjevalo njegove pjesme. Velik broj tih koncerata je bio humanitarnog karaktera.

Od kraja 2021. godine do sada hljeb je poskupio za 60 odsto, a junetina za 94 odsto, izjavila je Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

Prema njenim riječima neopravdani, nekontrolisani svakodnevni rast cijena koji je prisutan u Republici Srpskoj, a naročito od 2021. godine negativno se odražava na životni standard.

– Primjera radi, ako posmatramo neke najosnovnije životne namirnice, mada se rast cijena dešava u svim segmentima ali pogotovo u osnovnim životnim potrebama imamo situaciju da je hljeb gotovo 60% poskupio, isto je tako ako gledamo junetinu za oko 94% skuplja nego što je to bilo na kraju 2021. godine – rekla je Božana Radomir. Obzirom da je iza nas period kada su se djeca pripremala za školu ona je navela i primjer školske sveske koja je poskupila za oko 122%.

– Tako da je jasno da svaki taj neopravdani, nekontrolisani i stihijski rast cijena se negativno odražava na životni standard, na kupovnu moć radničkih porodica, tako i da ono povećanje plata što smo imali u prethodnom periodu u stvari je nivelisano tim rastom cijena, tako da prije svega plate treba da se usklade sa stopom inflacije, odnosno rastom tim cijena, a onda još da se dodatno povećaju, da bi radnici u Republici Srpske, mogli da obezbijede sve ono što jeste osnovna životna potreba – istakla je ona, piše Srpskainfo.

Poređenja radi, prosječna neto plata isplaćena u Republici Srpskoj u decembru 2021. godine iznosila je 1.038 KM. Prema podacima Saveza sindikata Srpske prosječna neto plata isplaćena u avgustu ove godine iznosila je 1.555 KM.