Evropljani su zgroženi Trampovim neslužbenim “ministrom spoljnih poslova”.

Američki predsjednik Donald Tramp, koji je nedavno uoči samita na Aljasci prijetio “teškim posljedicama” i drakonskim sankcijama Rusiji ako ne pristane na prekid vatre u Ukrajini, na samom susretu sa Vladimirom Putinom iznenadio je svijet – umjesto oštrih poruka, obasuo ga je komplimentima i pozvao u svoj automobil na privatni razgovor, piše “Foreign Policy”.

Prije samita 15. avgusta američki mediji brujali su o Trampovoj navodnoj frustraciji i “zaokretu ka Ukrajini”. Međutim, nakon sastanka dvojice lidera, sve je palo u zaborav. Tramp je Rusiju nazvao “drugom najjačom silom svijeta”, iako joj je ekonomija manja od italijanske, dok je Putin trijumfovao jer je uspio da izađe iz međunarodne izolacije u kojoj se nalazi od 2022. godine.

Skoro odmah poslije sastanka uslijedili su novi raketni i dronovski udari na ukrajinske gradove, u kojima je poginulo najmanje 14 civila. Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je sumnju da Putin uopšte želi mir, dok analitičari upozoravaju da ruski lider vjeruje da pobjeđuje i da će nastaviti da zavlači Trampa.

Ko je ključni čovjek u cijeloj priči?
Prema navodima “Foreign Policy”, ključnu ulogu imao je Stiv Vitkof, Trampov neslužbeni “ministar spoljnih poslova”, koji godinama održava kontakte sa Moskvom.

Prema evropskim izvorima, na jednom brifingu je čak pogrešno prenio šta su mu Rusi rekli, na zgražavanje sagovornika. Bijela kuća to poriče, ali niko se ne bi iznenadio da je to istina – budući da Vitkof sistematski isključuje američke diplomate i stručnjake za Rusiju i Ukrajinu, oslanjajući se ponekad čak i na prevodioce koje mu objezbeđuje Kremlj. Nevjerovatno, ali čovjek koji navodno odlučuje o sudbini ukrajinskih oblasti ne zna ni njihova imena.

Optužuje se da širi rusku propagandu, tvrdi da su Rusi u Ukrajini diskriminisani i čak vjeruje Putinu “na riječ” kada kaže da ne želi rat sa Zapadom.

Vitkof je otišao i korak dalje – nazvao je okupacione referendume legitimnim, a Putina “velikim” i “susretljivim”.

Ono što posebno zabrinjava analitičare jeste činjenica da čovjek koji utiče na Trampove odluke o Ukrajini gotovo nikada ne posjećuje samu zemlju, za razliku od generala Kita Keloga, drugog Trampovog savjetnika.

Izrael će zauzeti cijelu Gazu čak i ako Hamas pristane na sporazum o oslobađanju talaca, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

Nakon što su Odbrambene snage Izraela /IDF/ proglasile početak prve faze operacije sa ciljem zauzimanja grada Gaze, Netanjahu je za “Skaj njuz Austtalija” rekao da glavni cilj protjerivanja Hamasa ostaje nepromijenjen.

“Uradićemo to u svakom slučaju. Nikada se nije postavljalo pitanje da li ćemo ostaviti Hamas ovdje ili ne”, istakao je Netanjahu.

On se pozvao na podršku predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je ranije ovog mjeseca naglasio da Hamas “ne može ostati u Gazi”, prenosi “Raša tudej”.

“Mislim da je predsjednik Tramp to najbolje sročio. On kaže da Hamas mora da nestane iz Gaze. To je kao kad biste ostavili SS diviziju u Njemačkoj. Znate, očistite veći dio Njemačke, ali ostavite Berlin sa SS divizijama i nacističkim jezgrom”, naveo je Netanjahu.

On je naglasio da bi se rat “mogao završiti danas” kada bi Hamas pristao da oslobodi taoce, preda oružje i demilitarizuje Gazu.

Netanjahu je međunarodne kritike za pokolj i mučenje ljudi u Gazi odbacio kao “cunami antisemitizma”.

(Srna)

Oružni sudija Ričard Berman odbio je zahtjev Ministarstva pravde SAD da se objave zapisi velike porote koja je optužila pokojnog finansijera Džefrija Epstajna za seks trefiking, navodeći da je materijal manje značajan u poređenju sa gomilom dokumenata koje vlada ima o slučaju, ali ga nije objavila.

Odluka sudije sa Menhetna uslijedila je dok predsjednik Donald Tramp pokušava da ublaži nezadovoljstvo svoje konzervativne baze pristalica zbog odluke njegove administracije da ne objavi dosijee slučaja.

Sudija je napisao da bi bilo logičnije da vlada direktno objavi ogromnu količinu informacija koje je prikupila tokom istrage o Epstajnu nego da podnosi zahtjev sudu da objavi ograničenije materijale velike porote, čija je tajnost zaštićena zakonom. “Vladinih 100.000 stranica dosijea i materijala o Epstajnu zasjenjuje oko 70 stranica materijala velike porote o Epstajnu. Svjedočenje velike porote je samo djelić glasina o navodnom ponašanju Džefrija Epstajna”, napisao je Berman.

Tramp je vodio predizbornu kampanju za drugi mandat 2024. obećavajući da će objaviti dosijee vezane za osuđenog pedofila Džefrija Epstajna i optuživao demokrate da prikrivaju istinu.

Međutim, Ministarstvo pravde u julu je odbilo da objavi dodatni materijal iz svoje istrage slučaja i navelo da ranije sporna lista Epstajnovih klijenata ne postoji, što je razljutilo Trampove pristalice. Linker
Dokazi koje je vidjela i čula velika porota, koja radi iza zatvorenih vrata kako bi se spriječilo miješanje u krivične istrage, ne mogu biti objavljeni bez odobrenja sudije.

Tramp je u julu naložio državnoj tužiteljki Pam Bondi da traži odobrenje suda za objavljivanje materijala velike porote iz Epstajnovog slučaja.

Velika porota koja je optužila Epstajna saslušala je samo jednog svjedoka, agenta Federalnog istražnog biroa (FBI), navelo je Ministarstvo pravde u sudskom podnesku u julu.

Epstajn je izvršio samoubistvo 2019. godine dok je čekao suđenje po optužbama za seks trefiking. Izjasnio se da nije kriv, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Njegova smrt u zatvoru i prijateljstva sa bogatim i moćnim izazvali su teorije zavjere da su i druge istaknute ličnosti bile umiješane u njegove navodne zločine i da je ubijen.

Glavni medicinski istražitelj grada Njujorka utvrdio je da je Epstajnova smrt bila samoubistvo vješanjem.

Drugi sudija sa Menhetna Pol Engelmajer odbio je 11. avgusta sličan zahtjev Ministarstva pravde da se otkriju svjedočenja pred velikom porotom i dokazni materijali iz slučaja Džilejn Maksvel, Epstajnove dugogodišnje djevojke.

Maksvelova služi 20-godišnju zatvorsku kaznu poslije osude iz 2021. za regrutovanje maloljetnih djevojčica za Epstajnovo zlostavljanje.

Engelmajer je napisao da javnost neće saznati ništa novo iz objavljivanja materijala velike porote u slučaju “Maksvel” jer je veliki dio dokaza objavljen na njenom jednomjesečnom suđenju prije četiri godine.

“Svjedočenje pred velikom porotom nije sadržalo dokaze o drugima osim Epstajna i Maksvelove, koji su imali seksualni kontakt sa maloljetnicima”, napisao je Engelmajer.

Maksvelova se izjasnila da nije kriva. Nakon što joj je odbijena žalba, tražila je od Vrhovnog suda SAD da preispita njen slučaj, piše Reuters.

U julu je sudija sa Floride odbio zahtjev administracije da se otkriju zapisi velike porote iz federalnih istraga protiv Epstajna 2005. i 2007. godine.

Epstajn je odslužio kaznu od 13 mjeseci pošto se 2008. izjasnio krivim po optužbi za prostituciju na nivou te države, u okviru sporazuma za koji se sada smatra da je bio previše blag prema njemu.