Connect with us

Svijet

ZEMLJA SE UBRZAVA: Da li će nam naučnici “ukrasti” sekundu?

Zemlja se posljednjih mjeseci okreće brže nego što je to bio slučaj decenijama, skraćujući dane za nekoliko milisekundi. Iako naizgled neprimjetno, ova pojava pokreće važno pitanje za naučnike – da li će svjetski mjerači vremena uskoro oduzeti jednu sekundu?

Vrijeme leti, a u posljednje vrijeme čini se kao da se i sama Zemlja okreće sve brže i brže. Naučnici najavljuju da bi tokom tri dana u julu i avgustu rotacija Zemlje mogla da se ubrza, skraćujući te dane za nekoliko milisekundi. Iako nama neprimjetno, ova pojava postavlja važna pitanja za naučnike: da li se samo vrijeme ubrzava i da li će svjetski mjerači vremena morati da preduzmu korak bez presedana – oduzeti jednu sekundu?

Standardni dan na Zemlji traje tačno 86.400 sekundi. Ali naučnici su predvidjeli da će 9. jul (još nije potvrđeno da li je bio kraći), 22. jul i 5. avgust biti kraći za milisekundu ili više. Najbrži dan zabilježen do sada bio je 5. jul 2024. godine, kada je planeta završila svoju rotaciju 1,66 milisekundi brže od prosjeka, piše Gardijan.

Ko su gospodari vremena?
Sve do sredine 20. vijeka, dužina dana je bila definisana jednostavno – rotacijom Zemlje u odnosu na Sunce.

“Zemlja se okrene jednom dnevno. Podijelite to sa 86.400 i dobićete jednu sekundu. Oduvijek smo imali potrebu da određene stvari radimo u pravo vrijeme, od sadnje usjeva do složenijih društvenih aktivnosti. Kako se društvo razvijalo, tako je rasla i potreba za sve preciznijim mjerenjem vremena”, objašnjava dr Majkl Vouters iz australijskog Nacionalnog instituta za mjerenje, zvaničnog organa za mjerenje vremena u zemlji.

Danas se vreme prati pomoću atomskih satova, nevjerovatno preciznih uređaja koji mjere vrijeme u nanosekundama (milijarditim delovima sekunde) i globalno su sinhronizovani sa koordinisanim univerzalnim vremenom (UTC). Ova preciznost nije samo akademska. Dr Dejvid Gozard, fizičar sa Univerziteta Zapadne Australije, ističe da se moderna tehnologija oslanja na savršenu sinhronizaciju.

“Računari, serveri, GPS, bankarski sistemi, električne mreže i veliki teleskopi zavise od tačnosti koja se mjeri u milijarditim dijelovima sekunde. Podaci se prenose ogromnom brzinom i svaki paket mora imati tačnu vremensku oznaku kako bi sistem znao gdje pripada”, kaže Gozard.

Zemljin nepravilan ritam
Za razliku od savršeno stabilnog atomskog sata, rotacija Zemlje je nepravilna. Dan može biti milisekundu duži ili kraći od prosjeka. Jedan od glavnih uzroka je, kako Gozard kaže, “gravitacioni ples” između Zemlje i Mjeseca. Mjesec svojom gravitacijom stvara plimu i osjeku, koje deluju poput blage kočnice i usporavaju rotaciju naše planete. Kada je Mjesec najdalje od ekvatora, ovaj efekat je slabiji. Oleg Titov, naučnik u Geosajens Australiji, napominje da ubrzanja i usporavanja prate sezonske trendove.

“Najkraći dani u godini su obično u julu i avgustu, nakon čega slijedi usporavanje od novembra do marta”, kaže Titov. Međutim, od 2020. godine, naučnici su primijetili opšti trend blagog ubrzanja Zemljine rotacije. “Iako postoji konsenzus da će Zemlja ponovo usporiti na duži rok, postoji rizik da bi faza ubrzanja mogla da traje nekoliko decenija”, upozorava on.

Dilema prestupne sekunde
Kako se milisekunde akumuliraju, vrijeme zasnovano na rotaciji Zemlje (UT1) sve više odstupa od zvaničnog atomskog vremena (UTC). Da bi se premostila ova razlika, od 1972. godine mjerači vremena periodično dodaju takozvanu “prestupnu sekundu”. Posljednja prestupna sekunda dodata je 2016. godine.

“Imamo atomske satove koji su daleko superiorniji, ali ih primoravamo da se podudaraju sa starijim, nepravilnim sistemom”, kaže Gozard, koji pozdravlja odluku da se od 2035. godine prestane sa dodavanjem prestupnih sekundi.

Ali, ako se ubrzanje Zemlje nastavi, mogli bismo se suočiti sa potpuno novim i neviđenim problemom, piše Gardijan. Umjesto dodavanja, možda ćemo morati da oduzmemo jednu sekundu. Takav scenario, poznat kao “negativna prestupna sekunda”, nikada nije testiran u praksi i mogao bi da izazove probleme u globalnim računarskim sistemima, upozorava Vouters. Ipak, za većinu ljudi, nekoliko milisekundi ne znači apsolutno ništa.

“Ionako proizvoljno dodajemo i oduzimamo cijeli sat zbog ljetnjeg računanje vremena ili koristimo iste vremenske zone na stotinama kilometara”, podsjeća Gozard. Vouters se slaže, zaključujući da bi razlika od milisekunde bila potpuno neprimjetna ljudskom oku i mozgu. “Čak i ako bi se razlika od nekoliko sekundi akumulirala tokom jednog vijeka, niko je zapravo ne bi primijetio.”

Related Topics:

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Svijet

PREKID VATRE IZMEĐU IZRAELA I LIBANA STUPIO NA SNAGU: “Istorijska prilika za mir”

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon razmjene udara koja je trajala do samog njegovog početka, dok su obe strane nastavile sukobe uoči dogovorenog primirja.

Prekid vatre između Izraela i Libana stupio je na snagu nakon što je prethodno objavljen od strane američkog predsednika Donalda Trampa.

Libanski predsjednik Džozef Aun pozdravio je sporazum, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ocijenio da predstavlja “istorijsku” priliku za mir, javlja BBC. Hezbolah, koji ima podršku Irana i navodi da će poštovati dogovor uz određene uslove, nastavio je razmjenu napada sa izraelskim snagama uoči stupanja na snagu prekida vatre.

Izrael je saopštio da je u 24 sata pre stupanja na snagu prekida vatre pogodio više od 380 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu. Kako navode Izraelske odbrambene snage (IDF), meta su bili lansirni sistemi za rakete, komandna mjesta i pripadnici Hezbolaha.

Dodaje se da su napadi izvedeni u cilju podrške operacijama kopnenih snaga u južnom Libanu, za koje premijer Benjamin Netanjahu navodi da će ostati na terenu radi uspostavljanja bezbjednosne zone dubine oko 10 kilometara, i nakon početka prekida vatre.

Nastavi čitati

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Aktuelno