Connect with us

Svijet

NJEGA NIKADA NEĆEMO ZABORAVITI! Na Božić preminuo Nikola Tesla

Najveći srpski pronalazač i naučnik Nikola Tesla preminuo je u Njujorku na Božić 1943. godine. Imao je 87 godina i umro je u snu, od srčanog udara, u svom apartmanu na 33. spratu hotela „Njujorker“.

Nikola se rodio 10. jula 1856. godine u malom selu Smiljan u Lici koja je pripadala Vojnoj krajini, graničnom području Austrijskog carstva. Tesla je kršten u srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetog Petra i Pavla u Smiljanu kao Nikolaj, a ime je dobio po svom djedu.

Nikolin otac, Milutin, bio je srpski pravoslavni sveštenik. Rođen je 1919. godine u porodici graničara Vojne krajine i bio je obrazovan čovek, vrlo nadareni pisac i poeta koji je posedovao bogatu biblioteku u kojoj je i Nikola provodio svoje detinjstvo čitajući i učeći strane jezike. Borise se za srpsku školu i crkvu, i pisao u korist slobode Srba na pravoslavnu veru u Austrijskom carstvu za novine „Srbski Dnevnik“.

Teslina majka Georgina, koju su svi zvali Đuka, potiče iz znamenite srpske porodice Mandić iz Gračaca. Bila je najstarija ćerka sveštenika Nikole Mandića, gračačkog prote, u porodici u kojoj je bilo osmoro dece. Dvojca sinova prote Nikole, Nikolini ujaci, bili su pravoslavni sveštenici. Đuka, iako je bila nepismena, bila je vrlo praktična žena, pa je izmislila mnoga korisna oruđa za domaće poslove. Imala je neobično dobro pamćenje. Bez greške ponavljala je hiljade stihova srpskih narodnih pesama i prepričavala Nikoli „Gorski vijenac”.

Nikola je imao brata Daneta i sestre Angelinu, Milku i Maricu. Dane je poginuo tako što je pao sa konja kada je Nikola imao pet godina. Ova smrt unesrećila je Nikolije roditelje i bacila senku ceo njegov život. Dane je bio izuzetno nadareno dete i svaki uspeh koji bi Nikola postigao nakon njegove smrti samo je podsećao roditelje na smrt njegovog brata. Zbog ovih tužnih okolnosti, Nikola je bio veoma nesiguran dječak.

Prezime Tesla i porijeklo porodice

Postoji više teorija o porijeklu porodice Tesla. Prema jednoj, Tesle vode porijeklo od Draganića iz Banjana, a prema drugoj od Komnenovića iz Banjana u Staroj Hercegovini. Prema predanju, Komnenovići su zidali crkvu prilikom čega su se posvađali sa majstorima usljed čega je došlo do krvavih obračuna. Kao rezultat toga, dio Komnenovića se preselio sa Tupana u drugi kraj Banjana zbog čega su ih prozvali Čivije (ekseri) koji i danas žive u Banjanima, dok se drugi dio odseljava u Liku i prozvani su Tesle po tesli, vrsti tesarskog alata.

Po navodima Jovana Dučića, Tesle su porijeklom iz Stare Hercegovine, od plemena Rudinjani iz sela Pilatovca. Postoji još jedna teorija koja kaže da je jedan Nikolin dalekoj predak imao isturenu gornju vilicu, pa je izgledalo da gornjim zubima može da sjeće kao tesla. Dobo je nadimak Tesla, a to je kasnije postalo porodično prezime.

Godine 1870, kada je imao 14 godina, preselio se u Karlovac kod tetke i teče kako bi pohađao višu gimnaziju. Završio je pre vremena, za tri godine. „Pod uticajem mog profesora fizike, veoma sam se zainteresovao za elektricitet”, pričao je Nikola mnogo godina kasnije. U Karlovcu se prilikom velikih poplava Nikola zaražio malarijom zbog velikog prisustva komaraca, od koje je dugo bolovao.

Nakon završene mature vratio se u Gospić i već prvi dan razboleo od holere, a još uvijek nije potpuno ozdravio od malarije. Bolovao je devet mjeseci i ležao u krevetu gotovo nepokretan. Njegovo stanje bilo je takvo da su ljekari očajavali. Njegov otac je inače željo da Nikola postane sveštenik, ali u tim okolnostima uspio je da ubjedi oca da mu obeća da će ga umjesto na bogosloviju upisati na studije tehnike.

– Snaga me je potpuno napustila, i po drugi put sam se našao na samrti. U jednom od trenutaka, za koje sam mislio da su mi poslednji, moj otac je upao u sobu. Još i danas pamtim kako je bio bled dok je pokušavao da me obraduje. „Možda bih”, rekao sam mu, „mogao ozdraviti kad bi mi dozvolio da studiram tehniku”. „Ići ćeš u najbolju tehničku školu na svijetu”, svečano je izgovorio i ja sam znao da on to zaista misli… Na sveopšte iznenađenje, vaskrsao sam kao Lazar – ispričao je Tesla više godina kasnije.

Milutin Tesla uspio je da slabašnog sina oslobodi vojne obaveze. Kada se oporavio od bolesti, Nikola je otputovao u Grac gdje se upisao na studije elektrotehnike 1875. godine. U to vrijeme već je govorio 9 jezika, a imao je samo 19 godina. Učitelj je gotovo svaki trenutak, spavao samo 4 sata dnevno i ispite polagao sa najvišim ocjenama.

Napuštanje studija i problemi sa kockom

Profesori su se brinuli jer je Nikola previše učio, a kolege su počele da ga zadirkuju zbog opsesivnog učenja. Baš u to vrijeme, on počinje da istražuje ono što će biti njegov najveći izum – naizmeničnu električnu struju. Međutim, počinje da se kocka trošeći novac za školarinu na loše uloge i zadužujući se. Napustio je školu prije nego što je diplomirao 1878. godine i odlazi u Marburg (današnji Maribor) gdje dobija posao kod nekog inženjera.

Prekinuo je sve veze sa bližnjima jer se osjetio poniženo zbog neuspjeha koji je doživio. Otac je nakon nekog vremena uspio da mu uđe u trag i vraća ga u Gospić gdje Nikola počinje da radi kao nastavnik u Realnoj gimnaziji. Ubrzo nakon povratka kući, otac mu je preminuo 30. aprila 1879. godine, a Nikola naredne godine odlučuje da se preseli u Prag i tamo okonča studije, prema očevoj želji.

Naredne godine napustio je studije ne želeći da više bude teret svojoj siromašnoj porodici. Preselio se u Budimpeštu gdje se zapošljava u telekrafskoj kompaniji pod nazivom „Američka Telefonska Kompanija”. Tu su mu postala dostupna neka od najvećih svjetskih otkrića, a među njima i rad Tomasa Edisona, pa je Nikola sate poslije posla provodio proučavajući novu opremu u kompaniji. Tada mu se javlja ideja za razvoj obrtnog magnetnog polja.

Tesla je imao veliku sposobnost snažne vizualizacije, pa je mogao da vidi i najsitnije detalje predstave koju je stvarao u svijesti. Zahvaljujući ovome, on je cijeli život stvarao zadivljujuće izume. Međutim, Nikolov um koji je konstantno radio nije dozvoljavao njegovom tijelu da odmori, pa je često bio bolestan i fizički slab.

U Pariz se seli 1882. godine gdje radi kao inženjer za Edisonovu kompaniju na poslovima unapređenja električne opreme. Ubrzo je poslovno boravio u Strazburu gdje je krajem 1883. patentirao indukcioni motor koji koristi princip obrtnog magnetnog polja naizmeničnih struja.

Odlazak u Ameriku i razvlaz sa Edisonom

Sa preporukom svog šefa u Edisonovoj kompaniji u Parizu gdje je radio, Čarlsa Bečelora, u kojoj je pisalo: „Ja poznajem dva velika čovjeka, a vi ste jedan od njih. Drugi je ovaj mladi čovjek.”, odlazi kod Tomasa Edisona u Ameriku. U Njujork stiže u proleće 1884. sa samo 4 centa u džepu jer mu je novac bio ukraden na brodu i Edison ga odmah zapošljava. Poverio mu je obnavljanje i rekonstruisanje svojih mašina na jednosmjernu struju.

Tesli se, međutim, Edison uopšte nije dopao. Već u prvom razgovoru bio je šokiran Edisonovim pitanjima o grofu Drakuli, što je bila aluzija na blizinu mjesta gdje se Tesla rodio i Transilvanije. Edison je čak pitao Teslu da li je ikada probao ljudsko meso, da bi Nikola užasnuto odgovorio „Ne”. Edison je elitistički posmatrao balkanske narode smatrajući ih varvarima, pa je Tesla bio razočaran ovim čovjekom i brzo su se razveli.

Osnivanje svoje kompanije i dobijanje državljanstva

Godine 1886. Tesla je u Njujorku osnovao svoju kompaniju „Tesla električno osvijetljenje i proizvodnja” (Tesla Electric Light & Manufacturing). Kompanija je bila veoma uspješna i nakon godinu dana rada predstavljena je na naslovnoj strani uglednog časopisa za elektrotehniku „Electrical Review”. Međutim, kompanija je u međuvremenu počela da pati od unutrašnjih problema. Investitori su ga otjerali iz njegove sopstvene firme, a Nikola je morao da traži bilo kakav posao da bi preživio.

Radeći kao kopač kanala, ostavio je snažan utisak na poslovođu svojim poznavanjem tehnike. On ga je predstavio inženjeru Alfredu S. Braunu koji je sa svojim prijateljem advokatom osnovao kompaniju koja je označila početak uspona Nikole Tesle.

Majčina smrt i boravak u Beogradu

Boraveći u Parizu, dobio je telegram da mu je majka na samrti. Odmah je otišao u Gospić i zatekao majku nepokretnu u krevetu. Njene posljednje riječi bile su: „Stigao si Nidžo, ponose moj.” Umrla je 4. aprila 1892. godine, a Tesla je ostao nekoliko nedjelja u Gospiću da odmori.

Tesla je od 1. do 3. juna 1892. godine boravio u Beogradu. Došao je na poziv Đorđa Stanojevića, fizičara, profesora i rektora Beogradskog univerziteta. Priredili su mu svečani doček, a primljen je i u audijenciju kod kralja Aleksandra Obrenovića i tom prilikom je odlikovan ordenom Svetog Save. Potim je Tesla održao čuveni pozdravni govor u današnjoj zgradi rektorta, studentima i profesorima beogradske Velike škole i rekao:

– Ja sam, kao što vidite i čujete, ostao Srbin i preko mora, gdje se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi i da svojim znanjem i radom podižete slavu srpstva u svijetu.

U svojoj laboratoriji dokazo je da je Zemlja provodnik i vršeći pražnjenja od više miliona volti proizvodio vještačke munje duge više desetina metara. Tvrdio je da je u svojoj laboratoriji zabeležio radio-signale vanzemaljskog porijekla. Naučna zajednica je odbacila njegovu objavu i njegove podatke. Detalno je navodio da su signali dolazili u grupama od jednog, dva, tri i četiri klika zajedno. Tesla je kasnije provodio dio života pokušavajući da pošalje signal na Mars.

Bankrot i sukob sa Markonijem

Naredne godine se vraća u Njujork jer je iscrpio sve fondove i nije mogao da plati račune svoje laboratorije u Kolorado Springsu. Ušao je u sukob sa Markonijem, italijanskim pronađašem koji je eksperimentisao sa bezžičnom telegrafijom, a kome je pripisana zasluga za otkriće radija. Tesla je, s druge strane, insistirao i zahtijevao pravo na pronađak radija.

Markoni će čak 1909. godine dobiti Nobelovu nagradu za rad u oblasti radija. Godine 1915, Tesla podnosi tužbu protiv Markonija, tražeći sudsku zaštitu svojih prava na radio, međutim već 1916. je bankrotirao zbog velikih troškova. Teslin rad će biti zaboravljen, iako je na kraju odlukom američkog Vrhovnog suda on proglašen za pravog pronađaša radija 1943. godine, godinu dana nakon svoje smrti.

Usamljenost u posljednjim godinama života

Časopis „Time” je 1931. godine na naslovnoj strani objavio Teslinu sliku na njegov 75. rođendan. U svojim poslednjim godinama života, bio je opsjednut urednošću, izbjegavao je rukovanje jer se plašio mikroba i zaraza i postao je opsjednut brojem 3. Ne bi odsjedao u hotelskoj sobi čiji broj nije dijiv sa brojem 3, zahtijevao je da se pored tanjira uvijek postave tri platnene salvete prije svakog obroka, itd.

Bio je veoma usamljen i voleo je da provodi vrijeme sa golubovima. Šetao je parkovima, hranio ih i nježno ih dozivao, a u svojoj hotelskoj sobi negujući bolesne golubove. Golubovi su mu slobodno prilazili, a često i sletali na ramena.

Tesla se nije ženio i nije zasnovao porodicu. Sve vrijeme je živio u hotelima, u vrijeme kada je dobro zarađivao, to su bili najbolji i najskuplji hoteli. U starosti je živio skromno, a poslednji hotel u kome je živio bio je „Njujorker”.

Vjera i smrt

“Smrt ne postoji, a samim tim saaznanjem, nestaje i strah od iste. I zapamtite: nijedan čovjek koji je postojao nije umro. Pretvorili su se u svjetlost i kao takvi postoje i dalje. Tajna je u tome da se te svjetlosne čestice vrate u prvobitno stanje. Vraćanje u neku od prethodnih energija. Hrist i još neki znali su tu tajnu. Ja sam tragao za tim kako da se očuva ljudska energija. Ona je jedan od vidova svjetlosti u Duši, ponekad ravna vrhunskom nebeskom svjetlu. Nisam tragao za tim radi sebe, već radi dobra svih. Vjerujem da će moje otkriće učiniti ljudima život lakšim i snošljivijim i usmjeriti ih na duhovnost i moralnost..”, govorio je Nikola o vjeri.

Svijet

ZAHAROVA “Brisel da se ne miješa u unutrašnje stvari Srbije”

Briselu treba postaviti pitanje zašto se miješa u unutrašnju politiku Srbije, idući čak dotle da se uključuje u formiranje vlade, rekla je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

“Ovo je odlična prilika za predstavnike EU da sami sebi upute oštar protest zbog mešanja u unutrašnje poslove suverene države – Srbije”, rekla je Zaharova.

Odgovarajući na pitanje za RT Balkan o tome kakva su očekivanja Moskve od nove Vlade Srbije u kojoj, poslije kritika iz EU, nema Aleksandra Vulina, Zaharova je naglasila da će Rusija graditi obostrano korisnu saradnju sa Srbijom u duhu tradicionalno prijateljskih i partnerskih odnosa, u interesu dva naroda.
“Kontakti u vezi sa novim ugovorom o isporuci ruskog prirodnog gasa Srbiji odvijaju se preko nadležnih struktura dvije zemlje”, izjavila je Zaharova, govoreći o tome kako teku pregovori i od čega zavisi potpisivanje novog gasnog sporazuma između Srbije i Rusije, s obzirom na to da sadašnji ističe 31. maja.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV POSLAO BRUTALNU PORUKU “Evropski vojnici će se vratiti kućama u MRTVAČKIM SANDUCIMA”

Visokorangirani ukrajinski zvaničnici su u Parizu radi razgovora o onome što bi mogao da bude katastrofalan ishod planova “koalicije voljnih” da pošalju vojsku u Ukrajinu, odnosno koliko evropskih mrtvačkih sanduka će biti spremni da prime nakon toga, istakao je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Vrhovna ukrajinska fašistička klika je, očigledno, došla u Pariz da bi razgovarala sa Velikom Britanijom, NJemačkom i Francuskom o tome koliko evropskih mrtvačkih sanduka će te zemlje biti spremne da prihvate nakon razmještanja snaga `koalicije voljnih` u Ukrajini”, napisao je Medvedev na “Iksu”.

Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, izjavio je ranije da je stigao u Pariz radi razgovora sa američkim zvaničnicima. Sa Jermakom su u Pariz stigli ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, podsjeća TASS.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno