Novi talas poskupljenja u BiH koji je sa prvim danima 2025. godine zapljusnuo građane BiH, čini se, ne brine nikog osim njih samih.

Borci za zaštitu potrošača smatraju da vlasti ne rade ništa da bi zaustavile divljanje cijena, a i ono što su radile, nije imalo efekta.

“Unazad dvije godine, jedino što se desilo jeste zaključavanje cijena u FBiH i kod nas kampanja ‘Društveno odgovorni’. Međutim, svjedoci smo da nijedna od ove dvije akcije nije urodila plodom i da građani zaista očekuju smanjenje marži i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Ona je nedavno bila u Njemačkoj. Uvjerila se da je tačno sve ono o čemu se godinama priča.

“Cijene su niže nego kod nas. Ja sam duže vrijeme bila tamo i odlazila sam u trgovine sa hranom, da vidim kako preživljava građanin Njemačke. Kilogram banana je tamo oko evro. Sve vrste hljeba su znatno jeftinije nego kod nas. Da ne pričam o čokoladama i recimo nuteli. Mnogo su jeftiniji, a standard naravno imaju veći nego što je to slučaj kod naših građana”, prisjetila se Marićeva.

Ali to nije sve – naišla je u Njemačkoj i na povlasticu koju mogu da koriste tamošnji penzioneri, a o kojoj naši mogu samo da sanjaju.

“Imaju socijalne trgovine za sve građane koji imaju penziju 1.049 evra. Oni imaju pravo na karticu i kupovinu u tim trgovinama, koje su snabdjevene kao bilo koji tržni centar. Tu je sve po znatno nižim cijenama i šećer je, recimo, 70 evrocenti. Eto kako se obraća pažnja i može doprinijeti da socijalno ugroženi građani imaju priliku da dostojanstveno žive”, poručuje Marićeva.

Načinom na koji institucije (ne) reaguju na talas poskupljenje nije zadovoljan ni Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

“Apsurd je da vlasti u Federaciji i RS zadnjih nekoliko godina nisu pokazivale pretjeran interes da direktno pomognu potrošačima kada su u pitanju cijene i kada su to napokon indirektno uradile povećanjem minimalne plate u Federaciji, odnosno najavom skorog povećanja i u Republici Srpskoj, imamo situaciju gdje su odmah i sve cijene porasle. Nažalost, cijena hljeba je, nekom potrošačima nerazumljivom kalkulacijom, porasla za čak 20 odsto”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

A znamo, dodaje on, da ostale cijene prate hljeb.

“Tako da sasvim sigurno možemo očekivati novi talas poskupljenja u narednim mjesecima koji bi mogao obuhvatiti širok spektar proizvoda i usluga. Trenutno, jedino što bi se činilo smislenim kada je u pitanju zaštita potrošača po pitanju divljanja cijena je stroža kontrola formiranja cijena i ograničavanje trgovačke marže, o čemu naše inspekcije veoma malo vode računa. Iako imamo jako puno proizvoda koje uvozimo i gdje smo zavisni od cijena sirovina i gotovih proizvoda, mislim da se ne bi smjelo dešavati da su gotovo po pravilu cijene tih proizvoda u trgovinama širom EU niže od cijena u BiH”, poručio je i Arnautović.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je činjenica da cijena sindikalne potrošačke korpe iz mjeseca u mjesec raste.

“To je nešto što nas svakako zabrinjava, kao i građane BiH”, kaže Kečo.

I on podsjeća da je u FBiH došlo do zaključavanja dijela cijena, ali…

“Nažalost, mislim da te mjere nisu urodile plodom i očekujemo da se Vlada FBiH ili Parlament time detaljnije pozabave i donesu adekvatnije mjere koje bi obuzdale cijene koje su svakog dana sve veće i veće”, ističe Kečo za “Nezavisne novine”.

S druge strane, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podsjećaju da su pokrenuli u 2023. godini, a potom u saradnji sa privrednom zajednicom od 1. avgusta 2024. godine i nastavili realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”, u sklopu koje su proizvodi po nižim cijenama dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske.

Kampanjom je, tvrde, obuhvaćeno više od 500 proizvoda iz asortimana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te lične higijene i hemije. Ova kampanja je, dodaju, nastavljena i u 2025. godini.

Vlada Srpske, podsjećaju, usvojila je u februaru 2024. Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske, kojom se određuje maksimalna maloprodajna cijena proizvoda “bijeli hljeb težine 600 grama, proizveden od brašna TIP 500” i iznosi 1,90 KM po komadu. Ta odluka je, kažu, još uvijek na snazi.

Podsjećaju u resornom ministarstvu i da je Vlada u aprilu 2021. godine, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, donijela i Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je i danas na snazi.

Ostaje, međutim, nejasno da li su u planu i neke nove mjere, a povodom serije poskupljenja koja bilježimo već sedmicama. U Srpskoj je, primjera radi, poskupjela struja, a vjeruje se da će to izazvati i rast svih ostalih cijena. Pritom, prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini biti veće i za 10 odsto.

Osim toga, u narednim sedmicama građani mogu očekivati i veće cijene hljeba, a identičan scenarij najavljen je i za kafu. U međuvremenu, poskupjelo je i gorivo, ali i pojedine vrste mesa.