Društvo

POTROŠAČI NA KOLJENIMA! Talas poskupljenja u BiH nastavlja pustošiti džepove!

Novi talas poskupljenja u BiH koji je sa prvim danima 2025. godine zapljusnuo građane BiH, čini se, ne brine nikog osim njih samih.

Borci za zaštitu potrošača smatraju da vlasti ne rade ništa da bi zaustavile divljanje cijena, a i ono što su radile, nije imalo efekta.

“Unazad dvije godine, jedino što se desilo jeste zaključavanje cijena u FBiH i kod nas kampanja ‘Društveno odgovorni’. Međutim, svjedoci smo da nijedna od ove dvije akcije nije urodila plodom i da građani zaista očekuju smanjenje marži i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

Ona je nedavno bila u Njemačkoj. Uvjerila se da je tačno sve ono o čemu se godinama priča.

“Cijene su niže nego kod nas. Ja sam duže vrijeme bila tamo i odlazila sam u trgovine sa hranom, da vidim kako preživljava građanin Njemačke. Kilogram banana je tamo oko evro. Sve vrste hljeba su znatno jeftinije nego kod nas. Da ne pričam o čokoladama i recimo nuteli. Mnogo su jeftiniji, a standard naravno imaju veći nego što je to slučaj kod naših građana”, prisjetila se Marićeva.

Ali to nije sve – naišla je u Njemačkoj i na povlasticu koju mogu da koriste tamošnji penzioneri, a o kojoj naši mogu samo da sanjaju.

“Imaju socijalne trgovine za sve građane koji imaju penziju 1.049 evra. Oni imaju pravo na karticu i kupovinu u tim trgovinama, koje su snabdjevene kao bilo koji tržni centar. Tu je sve po znatno nižim cijenama i šećer je, recimo, 70 evrocenti. Eto kako se obraća pažnja i može doprinijeti da socijalno ugroženi građani imaju priliku da dostojanstveno žive”, poručuje Marićeva.

Načinom na koji institucije (ne) reaguju na talas poskupljenje nije zadovoljan ni Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

“Apsurd je da vlasti u Federaciji i RS zadnjih nekoliko godina nisu pokazivale pretjeran interes da direktno pomognu potrošačima kada su u pitanju cijene i kada su to napokon indirektno uradile povećanjem minimalne plate u Federaciji, odnosno najavom skorog povećanja i u Republici Srpskoj, imamo situaciju gdje su odmah i sve cijene porasle. Nažalost, cijena hljeba je, nekom potrošačima nerazumljivom kalkulacijom, porasla za čak 20 odsto”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

A znamo, dodaje on, da ostale cijene prate hljeb.

“Tako da sasvim sigurno možemo očekivati novi talas poskupljenja u narednim mjesecima koji bi mogao obuhvatiti širok spektar proizvoda i usluga. Trenutno, jedino što bi se činilo smislenim kada je u pitanju zaštita potrošača po pitanju divljanja cijena je stroža kontrola formiranja cijena i ograničavanje trgovačke marže, o čemu naše inspekcije veoma malo vode računa. Iako imamo jako puno proizvoda koje uvozimo i gdje smo zavisni od cijena sirovina i gotovih proizvoda, mislim da se ne bi smjelo dešavati da su gotovo po pravilu cijene tih proizvoda u trgovinama širom EU niže od cijena u BiH”, poručio je i Arnautović.

Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je činjenica da cijena sindikalne potrošačke korpe iz mjeseca u mjesec raste.

“To je nešto što nas svakako zabrinjava, kao i građane BiH”, kaže Kečo.

I on podsjeća da je u FBiH došlo do zaključavanja dijela cijena, ali…

“Nažalost, mislim da te mjere nisu urodile plodom i očekujemo da se Vlada FBiH ili Parlament time detaljnije pozabave i donesu adekvatnije mjere koje bi obuzdale cijene koje su svakog dana sve veće i veće”, ističe Kečo za “Nezavisne novine”.

S druge strane, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podsjećaju da su pokrenuli u 2023. godini, a potom u saradnji sa privrednom zajednicom od 1. avgusta 2024. godine i nastavili realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”, u sklopu koje su proizvodi po nižim cijenama dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske.

Kampanjom je, tvrde, obuhvaćeno više od 500 proizvoda iz asortimana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te lične higijene i hemije. Ova kampanja je, dodaju, nastavljena i u 2025. godini.

Vlada Srpske, podsjećaju, usvojila je u februaru 2024. Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske, kojom se određuje maksimalna maloprodajna cijena proizvoda “bijeli hljeb težine 600 grama, proizveden od brašna TIP 500” i iznosi 1,90 KM po komadu. Ta odluka je, kažu, još uvijek na snazi.

Podsjećaju u resornom ministarstvu i da je Vlada u aprilu 2021. godine, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, donijela i Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je i danas na snazi.

Ostaje, međutim, nejasno da li su u planu i neke nove mjere, a povodom serije poskupljenja koja bilježimo već sedmicama. U Srpskoj je, primjera radi, poskupjela struja, a vjeruje se da će to izazvati i rast svih ostalih cijena. Pritom, prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini biti veće i za 10 odsto.

Osim toga, u narednim sedmicama građani mogu očekivati i veće cijene hljeba, a identičan scenarij najavljen je i za kafu. U međuvremenu, poskupjelo je i gorivo, ali i pojedine vrste mesa.

Društvo

POSKUPLJENJA jure naprijed, efikasne mjere TAPKAJU U MJESTU!

Sudeći prema rastu primanja u poslednjih pet godina, na prvi pogled bi moglo da se kaže da smo imućniji, ali nas demantuje stvarnost, u kojoj je skoro sve poskupjelo, a određeni artikli i po nekoliko puta, tako da ustvari imamo, umjesto veći, niži životni standard. Zato se prosječan građanin usteže od kupovine “manje potrebnih” stvari, da bi obezbjedio one neophodne. Statistika kaže da za iznos od stotinu maraka možemo da kupimo svega nekoliko, za većinu porodica, neophodnih namirnica i potrepština, dok smo nekada za isti iznos mogli da kupimo znatno više.
Kakav je standard građana, najbolje vidimo kada idemo u prodavnicu prehrambenih proizvoda, jer prema statstičkim podacima, najviše trošimo na hranu, pa smo tako nekada za 100 maraka iz marketa mogli kući da donesemo i do 4 pune vrećice, a danas jednu ili dvije.

U “statističku korpu“ za pomenuti iznos možemo da stavimo kilogam hljeba koji u prosjeku košta 3,58 KM, kilogram teletine 30,72 KM, kilogram riže 4,13 KM. Paradajz u prosjeku košta 3,30 KM, kilogram džema 9,70 KM, a litar ulja 3,29 KM. Među skupljim proizvodima je mljevena kafa, a za kilogram je potrebno čak 29,18 KM. Litar voćnog soka u prosjeku iznosi 2,37 KM, a litar piva 3,34 KM. itar deterdženta za suđe košta 5,19 KM, dok je za pastu za zube potrebno 4,09 KM.
Ako cijene iz ovog prikaza uporedimo sa cijenama istih proizvoda od prije pet godina i isto uradimo sa iznosom plata ili penzija, dobijamo realnu sliku, koliko je ustvari kupovna moć građana niža.

Pošto zvanična statistika ne prati kretanje potrošačkih cijena, već podatke o kupovnoj moći stanovništva objavljuju svakih pet godina, moramo da se oslonimo na podatke o potrošačkoj korpi Saveza sindikata Republike Srpske, gdje vidimo koliko opada platežna moć stanovništva, kaže ekonomista Milenko Stanić.
“Potrošačka korpa za juli mjesec ove godine, iznosila je oko 2.750 KM. Ako te podatke uporedimo sa podacima od prije samo pet godina – od 2020, kada je iznosila 1.923 KM, vidimo da je na mjesečnom nivou, u prosjeku za 43% opala potrošačka mogućnost, odnosno vrijednost plata i penzija koje ima naše stanovništvo”, kaže Stanić.

“Otprilike da je hrana najviše otišla gore, pa onda dođe i ova kućna hemija. Prema našim podacima i prema onome što kažu potrošači, to je otprilike ono što se prošle godine moglo kupiti za 80 ili 85 maraka. Znači, to je minimalno između 15% i 20%, u zavisnosti od toga šta se kupuje”, kaže Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono”.

Osnovni razlog za obezvrjeđivanje platežne moći i smanjenja životnog standarda su troškovi neefikasne državne administracije, koja ima veće budžetske izdatke u odnosu na prihode, što moraju da plate građani, a plaćanje se vrši preko visokih cijena i inflacije, kaže Stanić.

“Obično iz Vlade tu adresu traže u inostrantvu, kroz teoriju uvozne inflacije. Ona jeste prisutna, ali samo u manjim procentima. Da je to tako pokazuju podaci o kretanju cijena i inflacije ove godine. Dok je u EU inflacija uglavnom stavljena pod kontrolu i zadržava se na nivou od 2%, kod nas je za prvih 6 mjeseci ove godine dostigla iznos od 4,7%”, rekao je Stanić.

Vrijednost novca, uslijed visoke inflacije, opada, pa podaci koje dobijiamo od zvanične statistike često nisu stvarni. Jedno se pokazuje u statističkim izvještajima, a drugo je realnost i stvarni život, pojašnjava Stanić.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno s kišom, pljuskovima i grmljavinom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno vrijeme s kišom, koja će početi već od jutra na zapadu i širiće se ka većini krajeva.

Oko sredine dana doći će do djelimičnog razvedravanja i biće toplo, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Novo jače naoblačenje donijeće kišu i pljuskove s grmljavinom, prvo na zapadu, koji će se izmiještati dalje ka sjeveru i istoku. Najmanje padavina očekuje se na jugoistoku, gdje će biti i najtoplije. U Hercegovini promjenljivo oblačno uz sunčane periode s prolaznom kišom i pljuskovima s grmljavinom.

Uveče prestanak padavina uz postepeno razvedravanje i sve hladnije u svim krajevima. Uveče se očekuje temperatura vazduha od 12 do 17, u višim predjelima od 10 Celzijusovih stepeni.

Vjetar slab do umjeren, na jugozapadu tokom jutra na udare i jak južnih smjerova. U nastavku dana vjetar će oslabiti u Krajini. Linker
Jutarnja temperatura vazduha biće od 14 do 19, u višim predjelima od 12, a maksimalna od 22 na zapadu do 28 na jugoistoku, u višim predjelima od 18 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

KAKO SMANJITI POTROŠNJU STRUJE: Praktični savjeti koji prave razliku

Poskupljenje struje i novi tarifni modeli u Republici Srpskoj doveli su do toga da sve više domaćinstava razmišlja kako da smanji mjesečne račune.

Iako često mislimo da najveći dio potrošnje odlazi na rasvjetu ili sitne uređaje, podaci pokazuju da su najveći “potrošači” zapravo grijanje, hlađenje i veliki kućanski aparati.

Evo nekoliko provjerenih načina kako da uštedite, bez smanjenja komfora:

1. Pametno korištenje velikih potrošača
Bojler je jedan od najvećih troškova – držite ga isključenim dok voda nije potrebna ili namjestite tajmer.

Mašina za veš i sudove – punite ih do kraja i koristite programe na nižim temperaturama (40°C umjesto 60°C).

Frižider i zamrzivač – redovno čistite gumu na vratima i ne otvarajte ih često. Svaki stepen niže temperature troši više struje.

2. Prelazak na LED rasvjetu
Jedna LED sijalica troši i do 80% manje energije od obične. Ako zamijenite sve sijalice u stanu, mjesečna ušteda može biti značajna.

3. Isključujte uređaje iz utičnice
TV, punjači, računari i mikrotalasne troše struju i kad su “ugaseni”, ali priključeni u struju. Ovaj tzv. “standby gubitak” može iznositi i do 10% ukupnog računa.

4. Energetski efikasni uređaji
Kod kupovine nove mašine za veš ili frižidera gledajte oznaku energetske klase. Aparat klase A+++ može uštedjeti i do 50% struje u odnosu na starije modele.

5. Grijanje i hlađenje – najveći faktor
U zimskom periodu svaki stepen više na termostatu znači i do 6% veći račun.

Redovno servisiranje klima uređaja i kotlova poboljšava efikasnost.

Dodatna izolacija stana ili kuće (prozori, vrata, zidovi) može smanjiti potrošnju i do 30%.

6. Male promjene, velike uštede
Kuvajte s poklopcem – troši se do 30% manje energije.

Ako već koristite rernu, iskoristite toplotu i za više jela odjednom.

Peglajte veš kad se nakupi, jer se najviše struje potroši upravo na zagrijavanje pegle.

Smanjenje potrošnje struje ne znači odricanje od komfora, već pametnije korištenje onoga što već imamo. U vremenu kada tarife zavise od količine potrošene energije, svaka mala promjena navika može napraviti veliku razliku na računu.

Nastavi čitati