Nakon više od 20 godina radnici Javnog servisa Republike Srpske, prvi put, nisu na vrijeme dobili zarađene plate. Više od dvije decenije zaposleni Radio-televizije Republike Srpske, 20. u mjesecu su primali plate. Od danas više nije tako. Zbog blokade računa po presudi u korist BHRT-a, menadžment nije bio u mogućnosti da obezbijedi isplatu plata.

Podsjećamo da je Vrhovni sud Republike Srpske, početkom septembra, preinačio odluku Višeg privrednog suda u Banjaluci, prema kojoj je BHRT dugovao RTRS-u 17.7 miliona, a RTRS BHRT-u 15,5 miliona KM. Tako je revizijom presude gotovo u cjelosti ukinut dug BHRT, a ostao dug RTRS.

Nakon ove odluke Vrhovnog suda, od početka septembra ove godine, računi RTRS-a su ponovo blokirani. Osim što je radnicima onemogućeno da prime zarađene plate, u pitanje je dovedeno i funkcionisanje Javnog medijskog servisa Republike Srpske. Istovremeno zahtjeve za revizijom presuda u korist BHRT-a koje je RTRS uložio, Vrhovni sud Republike Srpske ne razmatra! RTRS zahvaljuje građanama koji redovno plaćaju RTV taksu, ali sredstva koja se prikupe za dva mjeseca nisu dovoljna za potraživanja BHRT-a i presude u njihovu korist. Ovom dinamikom prikupljanja pretplate RTRS-u bi bilo potrebno šest mjeseci da prikupi neophodna sredstva od 15,5 miliona kako bi računi bili odblokirani. Isto toliko, radnici bi ostali bez plate, penzijskog i zdravstvenog osiguranja, a dobavljači bez svojih potraživanja.

RTRS se zahvaljuje građanima, a sudovima u Republici Srpskoj poručuju: neka im je na čast što učestvuju u rušenju jednog od stubova Republike Srpske.

“Podsjećamo sve da RTRS nisu stvarali sudovi već narod Republike Srpske! Naša priča ovdje ne završava”, poručili su.

​Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu moglo bi se odraziti na cijene robe i usluga, ali bez sistemskih promjena u upravljanju neće riješiti probleme Elektroprivrede Republike Srpske, ocijenio je za BL portal potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić.

Komentarišući jučerašnje poruke vlasti da će struja za privredu poskupjeti od 1. januara, dok za domaćinstva za sada neće biti povećanja, Trivić je rekao da privreda ne bi trebalo da finansira socijalni dio cijene električne energije.

„Mislim da nije u redu da privreda finansira socijalni dio cijene struje“, istakao je Trivić.

Prema njegovoj ocjeni, cijena električne energije za stanovništvo nije realna, a takva politika ne podstiče štednju i ulaganja u energetsku efikasnost. U tom kontekstu pomenuo je nedovoljna ulaganja u fasade i zaštitu objekata, kao i korišćenje struje za grijanje.

„Da je država ranije uvela realne cijene, vjerovatno bi se i građani drugačije ponašali“, smatra Trivić.

Uticaj na cijene robe i usluga

Trivić je naveo da privreda već godinama plaća skuplju električnu energiju, čija je cijena, prema njegovim riječima, danas dvostruko veća nego prije četiri ili pet godina.

„Logika i istorija cijena kažu da svako poskupljenje utiče dalje na inflaciju“, rekao je Trivić.

Govoreći o mogućnosti pekara i prehrambene industrije da podnesu veće troškove bez promjene cijena svojih proizvoda, upozorio je da bi značajnije poskupljenje električne energije imalo posljedice i na krajnje cijene.

„Ako bude značajno povećanje cijene struje, to će se odmah produžiti na talas povećanja cijena robe i usluga“, upozorio je Trivić.

Ipak, naveo je da energija u strukturi troškova prerađivača učestvuje sa oko četiri do pet odsto, zbog čega samo poskupljenje struje ne bi trebalo da bude razlog za drastičan rast cijena hrane.

„Ja ne očekujem neko veliko povećanje cijena zbog struje, jer sa proizvodne strane ne postoji razlog za drastične skokove“, rekao je Trivić.

Predložena posebna tarifa za prerađivačku industriju

Trivić je naveo da su privrednici predložili formiranje posebne tarifne grupe za prerađivačku industriju, za koju ne bi bilo povećanja cijene električne energije.

Prema njegovim riječima, takvo rješenje bilo je načelno dogovoreno, ali ostaje da se vidi kakav će biti stav Elektroprivrede. Dodao je da zbog težine njenog finansijskog stanja ne zna u kojem pravcu će razgovori ići.

„Ja to nikad ne bih nazvao pregovorima, jer ne možemo pregovarati o tuđoj cijeni, već možemo razgovarati da pokušamo da razumijemo bolje jedan drugog“, objasnio je Trivić za BL portal.

Bez promjena u upravljanju nema rješenja

Govoreći o finansijskim problemima ERS-a, Trivić je ocijenio da bi, posmatrano iz ugla njenog finansijskog stanja, cijena struje trebalo da bude znatno veća. Međutim, smatra da najavljeno poskupljenje samo po sebi neće biti dovoljno.

„Ali, ako pričamo o finansijskom stanju Elektroprivrede, onda bi trebala da poskupi duplo. Ovo poskupljenje neće riješiti probleme Elektroprivrede bez sistemskih promjena u upravljanju“, poručio je Trivić.

Kao trenutno najveći problem izdvojio je, prema njegovoj ocjeni, višegodišnje neodgovarajuće upravljanje termoelektranama Ugljevik i Gacko.

„Ono što ja znam, sindikati su prethodno odlučivali ko će kopati, kako će kopati, ko će raditi, a fakture za svoje ponašanje su isporučivali Elektroprivredi, i onda je Elektroprivreda sad prisiljena da isporuči to nama!“, rekao je Trivić.

Dodao je da, pored tehničkih poteškoća, ključne probleme vidi u odnosima unutar termoelektrana i načinu njihovog upravljanja.

„Tako da, pored svih tehničkih problema, osnovni problem su odnosi u termoelektranama i ko upravlja, i kome se plaća, i ko radi i ko ne radi, i ko krade i ko ne krade… Evidentno je da je račun za loše upravljanje elektroenergetskim objektima došao na naplatu“, zaključio je Trivić u razgovoru za BL portal.

BL portal

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, dok se na jugu očekuju obilnije padavine i grmljavina.

Jutro će biti pretežno vedro na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu oblačno, lokalno uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći i dalje će biti oblačno uz povremenu kišu, a na jugu sa pljuskovima. Minimalna temperatura vazduha biće od četiri u kotlinskim predjelima, na istoku do 11, na jugu i lokalno na zapadu do 15, a maksimalna od 18 na jugu i krajnjem zapadu do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

Duvaće umjeren i jak vjetar, na zapadu i u Hercegovini i olujan, južni.