Na požarištu deponije Uborak kod Mostara jutros nema otvorene vatre, ali izbija dim iz džepova.

Na požarištu na deponiji Uborak kod Mostara jutros nema vatre, ali postoje džepovi iz kojih izbija dim, rečeno je Srni u mostarskoj Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici.

Kako je objašnjeno, dim izbija na mjestima na kojima je požar juče zagušivan pijeskom i muljem.

Iz Vatrogasne jedinice navode da je riječ o lokalitetu na kojem je juče izbio novi požar nastao paljenjem guma na odlagalištu starih automobilskih guma, neposredno uz deponiju komunalnog otpada na kojoj je požar lokalizovan u utorak, 23. juna.

Na Uborku su noćas dežurali vatrogasci i policija, a dim i neugodan miris i jutros se osjete na području Mostara, ali u manjem intenzitetu nego prethodnih dana.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić izjavio je juče da je naređena evakuacija stanovnika koji žive u blizini mostarske deponije.

On je rekao da je požar koji je izbio u utorak uveče podmetnut i da su u istragu uključeni tužilaštvo i policija.

Vozačka dozvola u Republici Srpskoj tokom ove godine postala je ozbiljan finansijski izazov za mnoge građane, posebno mlade, studente i porodice sa prosječnim primanjima.

Kada se saberu troškovi obuke, ljekarskog uvjerenja, prve pomoći i ispitnih taksi, put do vozačke dozvole danas bez problema prelazi iznos od 1.300 KM, a u pojedinim auto-školama dostiže i skoro 1.800 KM.

Istovremeno, tržište auto-škola suočava se sa potpuno suprotnim problemom. Dok jedni pokušavaju održati kvalitet obuke kroz ulaganja u vozila, instruktore i nastavu, drugi privlače kandidate agresivnim popustima i cijenama za koje predstavnici struke tvrde da su ekonomski neodržive. Kako danas izgleda put do vozačke dozvole i šta kandidat zapravo dobija za svoj novac, za BL portal govorili su predstavnici banjalučkih auto-škola.

Manji interes kandidata

Milenko Stanetić, diplomirani inženjer saobraćaja i vlasnik auto-škole „Volan“, navodi da kompletna obuka u njihovoj školi trenutno košta 1.400 KM. „U posljednjih godinu dana došlo je do određenog minimalnog povećanja cijene, koje se kreće od 100 do 150 KM“, kaže Stanetić.

Prema njegovim riječima, poskupljenja su bila neizbježna zbog rasta troškova poslovanja, održavanja vozila i rada instruktora. Međutim, rast cijena ostavlja posljedice na tržištu.

„Interesovanje kandidata u 2026. godini je manje. Bilježimo manji broj upisa nego prošle i pretprošle godine, kada je zainteresovanost za polaganje vozačkog ispita bila znatno veća“, ističe Stanetić.

U auto-školi „Akademija“ cijena kompletne teorijske i praktične obuke trenutno iznosi 950 KM, ali vlasnik Robert Ninković upozorava da to nije konačan trošak koji čeka buduće vozače. „Kandidati moraju računati na dodatnih oko 350 KM za ljekarsko uvjerenje, prvu pomoć i ispitne takse“, pojašnjava Ninković za BL portal.

To znači da ukupni trošak sticanja vozačke dozvole u praksi prelazi 1.300 KM čak i kod povoljnijih ponuda, dok kod skupljih programa obuke dostiže znatno veće iznose.

„Situacija je takva da su se cijene ove godine već korigovale dva puta, što dovoljno govori o nestabilnosti i pritisku pod kojim radimo“, zaključuje vlasnik auto-škole „Akademija“.

Kvalitet ili najniža cijena

Dok kandidati uglavnom traže način da prođu što jeftinije, predstavnici struke upozoravaju da se iza pojedinih reklamiranih popusta krije mnogo ozbiljniji problem. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja auto-škola Republike Srpske Zdravko Ivić smatra da je tržište posljednjih godina prepušteno potpunoj stihiji.

„Uvijek ima nekih niskih cijena, ludih popusta, a da li je to normalno, ja ne znam računati. Inače se cijena po času kretala oko 25 KM, pa je išlo na 15 KM, a negdje i niže. I dalje se reklamiraju ti ludi popusti i to je stvarno nekontrolisano. Mi nemamo zakonski određenu najnižu cijenu obuke pa da svi moramo plaćati iste obaveze, pa da onda na tržištu pobjeđuje onaj ko je bolji i ko ima više posla. Ne, to kod nas nije tako. Pravilnik o najnižoj cijeni je bio donesen, pa su ga pustili niz vodu i sad se svi čude šta se dešava na terenu“, kaže Ivić.

Posebno problematičnim smatra reklame koje nude dodatna umanjenja cijene pod obrazloženjem da kandidat već zna voziti.

„Kako obuka može biti jeftinija ako zakon propisuje najmanje 35 časova praktične obuke i 28 časova teorijske nastave? To jednostavno nema logike“, upozorava Ivić za BL portal.

Najveću cijenu može platiti bezbjednost

Prema riječima Ivića, problem nije samo tržišni, već i bezbjednosni. On tvrdi da pojedine prijavljene cijene po času obuke nemaju ekonomsku osnovu, jer su niže od samih troškova rada instruktora.

„Danas imate prijavljene cijene obuke od po 5 ili 6 KM po času, a te cijene realno nema nigdje. Pa sam instruktor po satu neće da radi ispod 10 KM, a gdje su tu troškovi škole, vozila, amortizacije? Ovo je skroz neuređeno. Svaka djelatnost koja je u fazi opadanja kvaliteta ima pravo da se zaštiti i ograniči. Pošto smo mi djelatnost od društvenog značaja, imamo pogotovo pravo da odredimo te najniže granice ispod kojih niko ne može da naplaćuje. Ali oni to neće da urade. Zato se danas vozačka dozvola može kupiti kao slameni šešir“, navodi on.

Zbog toga upozorava da kandidati prilikom izbora auto-škole ne bi smjeli gledati isključivo najnižu cijenu.

„Posljedica takve politike može biti da na puteve izlaze sve slabije obučeni vozači. U saobraćaju važi pravilo da loša obuka prije ili kasnije dođe na naplatu“, poručuje Ivić.
BL portal

BiH se sve više potvrđuje kao jedna od ključnih tranzitnih tačaka na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, a sa pojačanim migrantskim pritiskom raste i aktivnost kriminalnih mreža koje se bave krijumčarenjem ljudi.

Posljednji slučaj sa područja Ilidže, sa početka sedmice, a kada su otkrivena 42 migranta koji su u zemlji boravili bez zakonitog statusa, ponovo je ukazao na sve češću upotrebu takozvanih “divljih hotela” kao privremenih baza za smještaj i tranzit migranata.

Iz Službe za poslove sa strancima saopšteno je da su u ovoj akciji zatečeni državljani Bangladeša, Pakistana i Nepala, koji su u BiH ilegalno ušli iz pravca Crne Gore. Tokom akcije identifikovane su i privedene osobe za koje postoji osnovana sumnja da su učestvovale u organizovanju krijumčarenja migranata. Među njima je i državljanin Sudana, za kojeg se vjeruje da je povezan sa prekograničnim kriminalnim aktivnostima, kao i dvojica državljana Pakistana osumnjičena za učešće u organizaciji ilegalnog prebacivanja migranata.

Nelegalni smještajni punktovi
Dijelu zatečenih lica smještaj je bio obezbijeđen u objektu koji je funkcionisao kao takozvani “divlji hotel”. Riječ je o nelegalnim smještajnim punktovima koji se koriste za privremeno skrivanje migranata i pripremu za nastavak puta prema zemljama Evropske unije.

Upravo na ovakve oblike djelovanja nedavno je upozorio i Evropol, navodeći da kriminalne mreže na zapadnobalkanskoj ruti sve manje funkcionišu kao klasične hijerarhijske organizacije, a sve više kao fleksibilne i međusobno povezane ćelije koje se brzo formiraju, mijenjaju i prilagođavaju uslovima na terenu i kretanju migranata.

Prema nalazima ove policijske agencije, takve grupe kontrolišu gotovo sve faze migrantskog puta, od ulaska u region, preko transporta i smještaja, do pokušaja ilegalnog prelaska granice sa Hrvatskom.

Upozorenje
Evropol upozorava da se ove mreže ne bave isključivo krijumčarenjem ljudi, već su često uključene i u druge oblike organizovanog kriminala, poput falsifikovanja dokumenata, zloupotrebe legalnih transportnih kanala i korupcije na lokalnom nivou. U pojedinim slučajevima angažuju i lokalne posrednike koji dobro poznaju teren i olakšavaju kretanje migranata.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da kriminalne grupe sve više koriste digitalne komunikacione platforme za koordinaciju kretanja i organizaciju transporta, kao i kratkotrajne logističke tačke koje se brzo mijenjaju kako bi izbjegle policijski nadzor.

– Umjesto stalnih baza, koriste se improvizovani smještaji, napušteni objekti i “divlji hoteli”. BiH je ključna tranzitna zona u toj priči, jer se u njoj ove mreže pregrupišu i reorganizuju prije nastavka kretanja prema granici Evropske unije – navodi se u jednom od izvještaja Evropola.

Nadležni iz ove agencije upozoravaju da ovakvi slučajevi pokazuju da borba protiv krijumčarenja ljudi više nije isključivo pitanje kontrole granica, već i protiv sve prilagodljivijih i složenijih oblika organizovanog kriminala koji koristi migrantske rute za sticanje nezakonite dobiti.

Protjerivanje
Nakon akcije sprovedene na području Ilidže, državljaninu Sudana, koji posjeduje boravišnu dozvolu Rumunije, ukinut je bezvizni boravak u BiH, izrečena mu je mjera protjerivanja i određen nadzor u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu. Identične mjere izrečene su i dvojici državljana Pakistana osumnjičenih za učešće u organizovanju krijumčarenja migranata. Ostali zatečeni strani državljani upućeni su u Privremeni prihvatni centar Blažuj, dok su vlasnicima objekata u kojima su migranti boravili izrečene prekršajne sankcije.
Glas