Connect with us

Društvo

UVOZIMO JEFTINO, GRAĐANI PLAĆAJU SKUPO! Na svemu “kajmak ubiru” trgovci

Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

“Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

“Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretiran”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da trebaju održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23 274 523 KM.

Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23 212 813 KM.

Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22 908 884 KM. Nezavisne novine

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pravi jesenji dan

U Bosni i Hercegovini će biti suvo, na istoku i dalje oblačno, a u ostalim predjelima se očekuje djelimično razvedravanje uz sunčane periode.

Ujutro i prije podne biće oblačno, na istoku ponegdje slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Na jugu će tokom većeg dijela dana preovladavati sunčano i malo toplije. Jutarnja temperatura vazduha od šest do 12, u višim predjelima od jedan, a dnevna od 15 do 20, na jugu do 23 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab i promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu umjeren.

Nastavi čitati

Društvo

KAKAV GEST! FK Sarajevo želi da zapadnu tribinu nazovu po Halidu Bešliću!

Fudbalski klub Sarajevo zvanično je uputio molbu Opštini Centar da podrži inicijativu da se zapadna tribina stadiona “Asim Ferhatović Hase” nazove po preminulom Halidu Bešliću.

„Našem Halidu, prijatelju i vjernom navijaču. U ime svih navijača Fudbalskog kluba Sarajevo, zaposlenih i igrača, te Upravnog odbora izražavamo ti duboku zahvalnost za sve što si dao našoj domovini, ovom gradu i našem klubu, ne samo kroz pjesmu, već kroz svoj život, karakter i ljubav koju si godinama delio sa svima nama.

Zato, od danas, Zapadna tribina nosi tvoje ime, da se zna i pamti, da svaka pjesma i svaki povik sa nje bude i tvoj glas.

Hvala ti, Halide, što si bio naš. Ova tribina, ovaj klub i ovaj grad će te vječno pamtiti. Nek’ ti je rahmet duši. ‘Sarajevo, srećo moja…’ Tvoj klub, FK Sarajevo”, naveo je klub u objavi na društvenim mrežama.

Tribina koja bi nosila ime Halida Bešlića bila bi znak zahvalnosti čovjeku koji je decenijama bio prijatelj kluba i čest gost na stadionu “Asim Ferhatović Hase”.

Nastavi čitati

Društvo

ZDRAVSTVO NA IZDISAJU! Iz bolnica u Srpskoj bježe i mladi i stari ljekari

Mnoge bolnice u Srpskoj suočavaju se sa nedostatkom medicinskog kadra, u prvom redu ljekara specijalista.

Ovi stručnjaci odlaze čim im se ukaže prilika, a ono što presuđuje da se pozdrave sa starim poslodavcem, jeste bolja poslovna ponuda koja, u prvom redu, podrazumijeva veću platu.

Ljekari iz bolnica u Srpskoj, tako, prelaze u druge zdravstvene ustanove, a mnogi u potrazi za boljim uslovima rada i života, odlaze i u inostranstvo. Odlazak ljekara je, očigledno, proces koji će još trajati i uzimati danak domaćem zdravstvu.

Pouzdana evidencija o broju ljekara koji su digli sidro i otišli ne postoji, ali je činjenica da i njihov odlazak pričinjava značajne probleme domaćem zdravstvenom sistemu.

Iz Bolnice Trebinje ističu da je, ako se zanemari prestanak radnog odnosa zbog odlaska u starosnu penziju, ovu zdravstvenu ustanovu unazad godina napustilo troje ljekara.

– Po našim saznanjima, ljekari najčešće odlaze u privatne ustanove iz razloga o kojima ne obavještavaju poslodavce niti su u zakonskoj obavezi – kažu za Srpskainfo iz trebinjske Bolnice i dodaju da se ova zdravstvena ustanova suočava sa relativnim nedostatkom kadra.

– Taj nedostatak nadoknađujemo realizovanjem relativno velikog broja specijalizacija koje su u toku, te angažovanjem spoljnih konsultanata zaposlenih u drugim ustanovama. Međutim, zbog nedostatka ljekara, dolazi do nemogućnosti pružanja zdravstvenih usluga i kvaliteta zdravstvene zaštite u planiranom i željenom kapacitetu. Deficit ljekara, dok su određene specijalizacije u toku, nadoknađujemo spoljnim saradnicima, kako bi pacijentima omogućili potreban pregled i uslugu – naglašavaju u Bolnici Trebinje.

Kažu da im, trenutno, nedostaje patologa, pulmologa, dermatovenerologa, endokrinologa, reumatologa, nefrologa, infektologa, ortopedija, stručnjaka iz opšte interne medicine, fizikalne medicine, hematologije i kliničke farmacije.

Bolnicu u Gradišci unazad pola decenije napustilo je 17 ljekara, koji su otišli u ili u druge zdravstvene ustanove u Srpskoj ili u inostranstvo.

– Glavni razlozi odlaska su finansijske prirode. Bolnici Gradiška nedostaje stručnog medicinskog kadra, prije svega ljekara specijalista opšte hirurgije anesteziologije. Nedostatak ljekara kompenzujemo raspisivanjem specijalizacija, kao i dodatnim angažovanjem ljekara specijalista iz drugih ustanova – poručuju za Srpskainfo iz ove zdravstvene ustanove.

Od 2020, pa do danas, prijedorsku Bolnicu napustilo je 27 ljekara.

Kako su nedavno saopštili iz ove zdravstvene ustanove, na svih 9 odjeljenja situacija takva da svako napuštanje stvara ogromne probleme.

– Razlog je što mora da obezbijedi 24-časovna zdravstvena zaštita, koja podrazumijeva i dežurstva i pripravnosti. Zato je potrebno stvari mijenjati sistemski. Neophodno je zanimanje ljekara učiniti privlačnijim mladim ljudima. A da bi postalo privlačnije, mora da ima određene privilegije u društvu, da li finansijske, da li kroz prednosti prilikom stipendiranja, rješavanja stambenog pitanja, upisa djece u vrtić – poručili su iz ove zdravstvene ustanove.

Iz Komore doktora medicine Srpske ranije su saopštili da je otvaranje granica i širenje EU dovelo je do migracije ljekara iz balkanskih zemalja u Evropu, iz Evrope u Skandinaviju, a iz Skandinavije u Veliku Britaniju i Ameriku.

“Nismo spremni za neku novu zdravstvenu krizu” Ljekari odlaze u inostranstvo, a potrebe pacijenata sve veće

– Razlog je novac, odnosno slaba plaćenost medicinskog osoblja. Iz Srpske najčešće odlaze mladi ljekari poslije završenog fakulteta i mladi specijalisti po završenoj specijalizaciji. U principu, ostaje osoblje koje je već pred penzijom ili starije srednje dobi, koje je već formiralo porodice i koje već ima stečenu medicinsku reputaciju. Postoji i migracija između entiteta, jer je činjenica da su u pojedinim kantonima u FBiH plate veće nego u Srpskoj. Zato naši ljekari iz rubnih područja odlaze u Tuzlu, Sarajevo, Zenicu – rekli su iz ove komore.

Naglasili su i da je značajna migracija prema privatnim zdravstvenim ustanovama.

U pogledu migracija, BiH je označena kao treća u svijetu po broju medicinskih radnika koji su otišli u Njemačku, piše Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno