Connect with us

Društvo

DIREKTOR PRIMJER KRIMINALCA! Belmin odveo BHRT U PROPAST, doprinosi nisu uplaćeni 10 godina, A RADNICI NE MOGU U PENZIJU!

Redakciji Faktora obratio se bivši zaposleni Javnog radiotelevizijskog servisa Bosne i Hercegovine (BHRT) Amer Švraka, koji je napunio 40 godina staža, ali ne može da ode u penziju jer mu matična kuća gotovo sedam godina nije uplaćivala doprinose. Kaže da već mesecima tapka u mestu i ne zna šta da radi. Do direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića nikada nije uspeo da dođe.

“Iz firme su me molili da ih ne tužim”
Čim sam napunio 40 godina staža, dobio sam papir, rešenje da sam u penziji. Potpisao sam ga 5. juna 2024. godine, pošto Karamehmedović nije bio tu nego na putu, i isti dan sam ga predao u penzijsko i invalidsko osiguranje. Kada sam izvadio listing o stažu, video sam da mi 2016. godina uopšte nije uplaćena, zatim 2021, 2022, 2023. i deo 2024, dok su ostale godine delimično pokrivene. U Zavodu PIO su mi rekli da mi je socijalno priznato (zdravstveno osiguranje), ali da ne mogu u penziju jer nemam dovoljno godina života. Imam 40 godina staža, ali ne mogu da ostvarim pravo na penziju dok mi se ne uplati nedostajući staž. I evo, već mesecima tapkam u mestu. Ni sam ne znam šta da radim. Iz firme su me molili da ih ne tužim – priča Švraka.
Govori da ima 62 godine i da ga od drugog uslova za penzionisanje dele još tri godine. Jedan broj kolega je zbog neuplaćivanja staža tužio BHRT i dobio spor na sudu. To su ljudi koji su i dalje zaposleni u ovoj kompaniji.

Pokušavao sam da dođem do Belmina Karamehmedovića, nisam ga zvao jednom, nego stotinu puta, najavljivao sam se, ali nikada me nije primio da sasluša moj problem. Već mesecima nemam nikakve prihode. Kada sam otišao iz BHRT-a, dobio sam otpremninu u visini tri moje plate – ispričao je Švraka.
Direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića pitali smo zašto njegovom zaposlenom Ameru Švraki nije uplaćivan staž, iako je to zakonska obaveza, i kada će izmiriti obaveze prema njemu, odnosno Zavodu PIO. Takođe smo ga upitali da li je tačno da je više zaposlenih tužilo kompaniju zbog neuplaćenih doprinosa i da li se njemu, Karamehmedoviću, redovno uplaćuje staž.

“Nismo u mogućnosti da ispunjavamo svoje obaveze”
BHRT od 2017. godine ne dobija sredstva od RTV takse, koja je glavni izvor finansiranja, a koja su predviđena Zakonom o javnom RTV sistemu iz 2005. godine. Iako je godinama uredno izmirivao svoju zakonsku obavezu prebacivanja 50 odsto prikupljenih sredstava od takse BHRT-u, od 2017. godine RTRS prekida sa uplaćivanjem novca koji pripada BHRT-u i direktno krši pomenuti zakon.
Dug prema BHRT-u po tom osnovu na kraju 2024. godine iznosio je preko 92 miliona KM. S obzirom na to da BHRT ne dobija novac kojim bi se, prema Zakonu, finansirao, javni servis BiH nije u mogućnosti da ispunjava svoje obaveze, među kojima je i redovna uplata doprinosa za penzijsko osiguranje.

Uzimajući navedeno u obzir, Parlament Federacije BiH je 2022. godine usvojio Rezoluciju kojom je BHRT oslobođen plaćanja doprinosa do okončanja sudskih procesa protiv RTRS-a, u kojima potražuje sredstva koja su nam nezakonito uskraćena.

Bez obzira na to, obaveze prema zaposlenima koji su ostvarili uslove za penziju izmiruju se u skladu sa finansijskim mogućnostima, koje su skromne, a posebno nakon odluke Federalne vlade o minimalnoj plati od 1.000 KM, koja će vrlo verovatno dovesti BHRT u potpuni kolaps. Tačno je da je jedan broj zaposlenih tužio BHRT – odgovoreno je Faktoru iz Službe za odnose s javnošću BHRT-a.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama pravi ljetni dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vrlo toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 35 stepeni Celzijusovih.

Prolazna kiša biće moguća ponegdje na sjeveru i istoku.

Iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske saopšteno je da će nebo biti zamućeno usljed prisustva saharskog pijeska.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 21, na jugu i sjeveru do 23, a dnevna od 29 do 35 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

POZIV ZA POMOĆ! Upućen apel za pomoć u liječenju Banjalučanke Jelene Karajice

UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFALNA GODINA ZA ERS: Izgubili preko 140 miliona KM

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Nastavi čitati

Aktuelno