Tanja Vukomanović, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gostovala je u emisiji “Dan uživo” N1 televizije gdje je govorila o aktuelnoj sjednici posvećenoj zakonima koji se odnose na pravosudne institucije Bosne i Hercegovine. Istakla je zabrinutost zbog brzine donošenja zakona, koji su, prema njenim riječima, pred poslanicima stavljeni samo dva sata prije početka sjednice, što je, kako kaže, ozbiljan problem jer se o njima nije imalo dovoljno vremena za detaljnu analizu.

Vukomanović je upozorila na moguće opasnosti koje ovi zakoni mogu donijeti, ne samo za Republiku Srpsku, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

-Mi iz PDP-a smo imali jasan stav da je ovo politički proces koji je opasan i pogrešan. Zakoni koji su pred nama, doneseni samo dva sata prije sjednice, sadrže preko 300 tačaka. Vremenski smo bili ograničeni i nismo imali dovoljno vremena ni da pročitajmo materijale, kamoli da o njima diskutujemo i damo adekvatan prijedlog. Ne smijemo dozvoliti da se rješenja donose preko noći i da se prekidaju nadležnosti koje su decenijama bile prenošene”, naglasila je, dodajući da postoji zabrinutost kako će poslanici iz vlasti glasati za zakone koje nisu imali priliku ni da pročitaju, a kamoli da o njima diskutuju.

-Bojim se da će poslanici iz vlasti glasati za zakone koje nisu dovoljno razumjeli, što samo dodatno povećava rizik za budućnost naše države – navela je.

Komentarišući reakcije međunarodnih institucija, poput OEBS-a i Delegacije Evropske unije koja je pozvala Narodnu skupštinu Republike Srpske da ne usvaja ove zakone, Vukomanović je izrazila bojazan da bi ovakvi zakoni mogli otvoriti vrata daljnjoj destabilizaciji pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da su zakoni doneseni u brzini, smatra da je moguće da neće donijeti željene rezultate.

-Plaši me da su ovi zakoni pripremani unaprijed, bez ozbiljne analize i učešća svih relevantnih faktora – rekla je.

Kada je riječ o stavu vlasti u Republici Srpskoj, Vukomanović je istakla da su iz PDP-a tokom cijelog procesa imali umjereni pristup, podržavajući institucionalnu borbu. Naglasila je kako su zastupnici koji su u vlasti optuživali opoziciju za neshvatanje potrebe Republike Srpske, dok ona smatra da je upravo odgovornost prema budućnosti zemlje ta koja ih tjera na ozbiljan pristup.

Istakla je da trenutni zakoni, ako budu usvojeni, mogu dovesti do ozbiljnih promjena u pravosudnom sistemu, uključujući smanjenje nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

-Ne smijemo dozvoliti da se nadležnosti koje su decenijama bile u rukama zajedničkih institucija sada prekinu preko noći. To bi moglo imati ozbiljne posljedice po pravnu sigurnost svih građana – istakla je ona.

Takođe, govoreći o političkom okruženju, Vukomanović je komentarisala izjave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je, prema njenim riječima, više puta mijenjao stavove o samoj situaciji.

-Njegove izjave posljednjih dana su bile u potpunom kontrastu, što dodatno komplikuje političku situaciju – zaključila je.

U kontekstu najava o smjenama na državnom nivou, Vukomanović je kritikovala pristup vlasti, ističući da bi smjene trebale biti zasnovane na principima i interesima građana, a ne na borbi za fotelje.

-Trenutna situacija na nivou države samo dovodi do daljnje blokade, jer se pregovara samo o političkim interesima, a ne o stvarnim promjenama koje bi koristile građanima Bosne i Hercegovine – poručila je Vukomanović.

Za kraj je Vukomanović podsjetila na opasnosti političkog manevrisanja, dodajući da će situacija u Bosni i Hercegovini biti još teža ukoliko se nastavi s politikom zasnovanom na ličnim, a ne na interesima građana.

Video gostovanja možete pogledati OVDJE.

Aktivnosti na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koja je donijela nekoliko spornih zakona kao reakciju na jučerašnju prvostepenu presudu koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, Miloradu Dodiku Tužilaštvo Bosne i Hercegovine aktivno prati.

Važno je istaći da je već sinoć na, također posebnoj sjednici u NSRS-u, usvojeno niz zaključaka nakon presude Dodiku. Riječ je o zaključcima kojima su ponovo osporavane odluke Christiana Schmidta, visokog predstavnika u BiH, a na toj istoj sjednici je konstatovano da je “Sud BiH izvršio državni udar”.
Dan kasnije, opet zasijedanje. Jučer su doneseni i najavljeni Dodikovi sporni zakoni ako se donese presuda protiv njega.

Tako su nakon nekoliko sati rasprave i razmatranja usvojena četiri zakona – zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih” institucija Bosne i Hercegovine, zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) RS, dopuna Krivičnog zakona RS i zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Riječ je, ukratko, o zakonima kojima se, kako najavljuje Dodik i njegove pristalice, “zabranjuje rad Tužilaštva i Suda BiH, kao i SIPA-e na području entiteta RS”.

Upravo su ti zakoni i najsporniji kao i onaj koji se odnosi na formiranje VSTV-a, ali entitetskog kao i dopuna entitetskog krivičnog zakona. Tim izmjenama krivičnog zakona RS se uvodi novo krivično djelo nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa Republike Srpske.

Kada je riječ o Prijedlogu zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH”, njime je predviđena zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH u RS.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, na što su upozoravali opozicioni poslanici.

Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda, a prema prethodnom dogovoru entiteta i Vijeća ministara BiH. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.

Stoga, ne treba puno da čudi što je Nenad Stevandić jučer vješto izbjegao da vodi sjednicu, jer upravo je predsjednik NSRS koji potpiše nustavne zakone odgovorna osoba.

Odredbe krivičnog zakona
Na osnovu usvojenog, vrijedi istaći da prema Krivičnom zakonu BiH postoje i kazne za napad na ustavni poredak BiH, a što je sinoć u NSRS-u i urađeno.

“Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, ili na neki drugi protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina”, navedeno je u članu 156 ovog zakona.

Dalje se pojašnjava da se za ovo krivično djelo može izreći mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti. Upravo tu mjeru je Sud Bosne i Hercegovine učinio u postupku protiv Dodika kada je, u prvostepenoj presudi izrečeno da mu se narednih šest godina zabranjuje vršenje dužnosti.

Ovo su pravne posljedice koje ima presuda za navedeno krivično djelo:

Prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;

Oduzimanje odlikovanja;

Zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava;

Zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Prema Krivičnom zakonu BiH postoje i kazne za napad na ustavni poredak BiH, a u sudskim klupama će se osim Dodika pojaviti odbornici Narodne skupštine i još brojni političari, prema navodima Tužilaštva koje je već pokrenulo istragu uz podršku domaćih i Međunarodnih instuticija i agencija.

Delegat u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da, što se tiče Dejtonskog sporazuma, pogotovo Ustava BiH, Savjet za implementaciju mira /PIK/ ne postoji.

– To je nešto što treba svaki put da se kaže. Kada imate nekoga ko se predstavlja kao neka institucija, koja sebi daje za pravo da poziva na poštovanje Ustava BiH, a ne postoji u Ustavu BiH, i koja poziva na poštovanje Dejtonskog sporazuma, a ne postoji u Dejtonskom sporazumu, onda morate jasno da kažete – halo ljudi, vi ne postojite. Jednostavno, PIK ne postoji, Dejtonski sporazum PIK ne poznaje – rekao je Kovačević za RTRS.
On je dodao da je bez obzira na to PIK osudio zaključke koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske.

– Želimo da pitamo sve članice tog takozvanog Upravnog odbora PIK-a da li je stvarno realno da ste vi osudili usvajanje zaključaka u Narodnoj skupštini Srpske – kaže Kovačević.

On je istakao da su zaključci u skladu sa Dejtonskim sporazumom, Ustavom Srpske i u skladu sa Ustavom BiH, da su usvojeni u instituciji koja je dejtonska i ustavna institucija i BiH i Republike Srpske, napomenuvši da Ustav BiH jasno prepoznaje Narodnu skupštinu Srpske.

– I konačno, Narodna skupština Srpske je institucija koja ima demokratski legitimitet od svih građana Srpske – naveo je Kovačević.

Na navode PIK-a da entiteti moraju da poštuju Ustav BiH, Kovačević ih je upitao da li oni poštuju taj ustav.

– Da li ga vi poštujete? Vi koji ne postojite u tom ustavu, ne postojite u Dejtonskom sporazumu – rekao je Kovačević.

Komentarišući sastanak bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sa pojednim predstavnicima dijela međunarodne zajednice, Kovačević je rekao da je u saopštenju sa tog sastanka konstatovano da je uzrok krize u Srpskoj i da Srpska mora poštovati Ustav i Dejtonski sporazum te ih upitao da li je realno da su oni tako nešto zaključili.

– Da li je Srpska ta koja je kršila Ustav ili je Srpska ta koja poziva na poštovanje Ustava? Čini mi se da je tako. Da li je Srpska ta koja je nelegalno izmijenila Krivični zakon BiH? Da li je Srpska ta koja je, u instituciji koja ne postoji u Ustavu, podigla optužnicu na osnovu nelegalno izmijenjenog Krivičnog zakona? Da li je Republika Srpska ta koja je u instituciji koja ne postoji u Ustavu BiH sudila predsjedniku Republike Srpske koji i te kako zaista postoji, zbog toga što je poštovao Ustav Srpske – upitao je Kovačević.

Kovačević je naveo da je to napad na ustavni poredak i državni udar.

– Tražimo jasan odgovor od svih učesnika na tim sastancima, da li je realno da je to njihov posao? Da osuđuju zaključke koji se usvajaju u demokratskim institucijama, u parlamentima koji postoje i rade u skladu sa ustavom, i imaju demokratski legitimitet građana – pita Kovačević.

Da li je realno, pita dalje, da one koji brane ustav oni optužuju da napadaju ustav i ustavni poredak.

– Vidimo da su udarili na Srpsku saopštenjima, ali Srpska je mnogo jača od toga. Iza Republike Srpske stoji međunarodni ugovor kakav je Dejtonski sporazum, stoji Ustav BiH, stoji Ustav Srpske – rekao je Kovačević.

On je istakao da Republika Srpska ni u jednom potezu neće izaći izvan Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH i Ustava Srpske.

– Neka u to budu sasvim sigurni – zaključio je Kovačević.

Srna