Connect with us

Društvo

KREDITNI STANDARDI SE MIJENJAJU! Banke otvaraju vrata građanima, ali zatvaraju preduzećima!

Prema odgovorima osam najvećih banaka u BiH, očekuje se ublažavanje kreditnih standarda za odobravanje kredita stanovništvu u prvom kvartalu ove godine, dok bi se oni mogli pooštriti za preduzeća, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Kako su naveli, banke u BiH očekuju porast potražnje stanovništva i preduzeća za kratkoročnim i dugoročnim kreditima u prvom kvartalu.

“Banke su navele da je u četvrtom kvartalu prošle godine došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, u odnosu na prethodni kvartal. U četvrtom kvartalu lani neto procenat promjene ukazuje na pooštravanje standarda za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita, dok su standardi za odobravanje stambenih kredita ostali nepromijenjeni”, kazali su iz Centralne banke.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu, u četvrtom kvartalu prošle godine kamatna marža i zahtjevi kolaterala imali su neto efekat pooštravanja, dok su ročnost, provizije i naknade i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodno tromjesečje.

“U četvrtom kvartalu podaci ukazuju na povećanje udjela odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu u odnosu na prethodni kvartal. Potražnja preduzeća za kreditima nastavila je da raste i u četvrtom kvartalu, dok neto procenat ukazuje na ublažavanje kreditnih standarda za kratkoročne kredite preduzećima. U pogledu uslova odobravanja kredita preduzećima, kamatna marža i provizije i naknade su imale neto efekat blagog pooštravanja, dok su zahtjevi u pogledu kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kaže za “Nezavisne novine” da je u posljednje vrijeme došlo do znatnijeg rasta prosječne plate u BiH, te se banke tome prilagođavaju.

“Ja to ne bih nazvao ublažavanjem procjene kreditne sposobnosti, već prilagođavanja suštinskim novim činjenicama koje vladaju na tržištu.

Ono što mi vidimo u segmentu potrošačkog kreditiranja jeste da ima prostora da se maksimalan iznos neobezbijeđenog kredita koji iznosi 50.000 KM poveća. Smatramo da je ovaj iznos utvrđen prije X godina kada je taj iznos imao jednu vrijednost, a danas zbog inflacije i svega što se dešava 50.000 KM ne vrijedi kao što je vrijedilo prije 10 godina. Rast prosječne plate dodatno govori u prilog takvoj činjenici. Potrošački krediti se najviše koriste za kupovinu automobila ili dodatna sredstva prilikom kupovine stambene jedinice. Sada se sa 50.000 KM ne može renovirati stan kao što se moglo prije pet godina. Postoji prostor da se ovaj maksimalan iznos uveća. Imamo izuzetno kvalitetan portfolij, te jako nizak procenat kredita koji nisu uredno izvršeni, i to jedan od najnižih u Evropi. Ovo dodatno govori o tome da su naši građani izuzetno odgovorni u servisiranju svojih finansijskih obaveza, a sa druge strane govori u prilog tome da banke primjenjuju adekvatne procese upravljanja rizicima. Tako možemo reći da se na neki način ‘ublažava’ proces odobravanja kredita”, objasnio je Ražanica.

Prema njegovim riječima, FBiH i RS su izmjenama i dopunama Zakona o bankama predvidjele izjednačavanje procenta osnovnog kapitala i neobezbijeđene kreditne izloženosti, odnosno takozvane bjanko izloženosti.

“Do sada je u FBiH iznosio pet odsto, te se povećava na 10 odsto, a u RS 15 odsto i smanjuje se na 10 odsto. Izjednačava se zakonsko rješenje u oba entiteta. Smatram da se neće uopšte promijeniti kreditna politika prema preduzećima. Ekonomija nam ulazi u umjerenu ekspanziju i povećanje ekonomske aktivnosti. Banke će to pratiti u skladu sa procjenama rizika”, naglasio je Ražanica.

Related Topics:

Društvo

OBJAVLJENO MEDICINSKO STANJE ANJE LJUBOJEVIĆ! Ima slomljeno rebro i potres mozga

Potpredsjednica NSRS Anja Ljubojević izjavila je za RTRS da u potpunosti preuzima odgovornost za saobraćajni udes u kome je jutros učestvovala, te da će snositi sve materijalne troškove.

– Јa ću odgovarati za svoje postupke, u potpunosti prihvatam svoju krivicu i naravno sarađujem sa MUP-om što se tiče svega – izjavila je za Ljubojevićeva.

Istakla je da je do udesa došlo u trenutku nepažnje, dok se vraćala sa zabave. – Popila sam par pića, ali nisam bila pijana. U trenutku sam pogledala u telefon i desilo se – navela je Ljubojevićeva.

Ona ističe da je zahvalna što u udesu niko osim nje nije povrijeđen.

Potpredsjednica NSRS smještena na je na UKC Republike Srpske ima slomljeno rebro i potres mozga.

Nastavi čitati

Društvo

UDARILI ŠAMAR NACIONALIZMU! Dok se na Balkanu lome koplja, svadba Hrvatice i Srbina očitala lekciju celom regionu! (VIDEO)

Dok se na prostorima bivše Jugoslavije i dalje neretko lome koplja oko prošlosti, granica i nacionalnih pripadnosti, jedan emotivan prizor iz dijaspore podsetio je region na ono najvažnije – da prave vrednosti ne znaju za pasoš i veru. Snimak venčanja mlade iz Hrvatske i mladoženje iz Srbije, koji je zabeležen u Frankfurtu, postao je apsolutni hit na društvenim mrežama, izazvavši lavinu pozitivnih reakcija.

“Mlada iz Hrvatske i mladoženja iz Srbije. Dok na Balkanu pucamo od kompleksa i prepucavanja ko je ko i šta je šta, u Frankfurtu – svadba. Čestitke mladencima!”, napisano je u opisu video snimka koji je objavljen na Instagram stranici “official.bih.srb.hr.cg”.

Atmosfera zabeležena na snimku svedoči o nesvakidašnjem slavlju ispred zgrade gde su gosti čekali mladence. Uz prepoznatljive zvuke trubača, pesmu i opšte veselje, u vazduhu su se složno vijorile i srpska i hrvatska zastava. Bez ikakvih tenzija ili političkih konotacija, obeležja dveju država bila su isključivo dekoracija jednog velikog, zajedničkog porodičnog dana.

Ovaj prizor privukao je ogroman broj komentara, a korisnici društvenih mreža su u ovom braku prepoznali simbol nade i pobede ljubavi nad veštačkim podelama.

“Još samo fali da kum bude Bosanac”

Kao i uvek kada je reč o balkanskom mentalitetu, humor nije izostao, pa su se ispod objave nizale duhovite opaske na račun kompletiranja “bivše Juge”:

“Još samo fali da kum bude Bosanac”, našalio se jedan pronalazač.

Na to se odmah nadovezao drugi komentar: “Stari svat Slovenac, dever Makedonac i matičar Crnogorac – svi na okupu.”
Ipak, pored šale, dominirale su duboke i ozbiljne poruke podrške koje šalju snažnu opomenu celom regionu.

“Za normalnog čoveka nikakvo čudo. Nek vam je srećno mladenci”, poručio je jedan od pratilaca, dok je drugi dodao komentar koji je pobrao mnoštvo simpatija: “Što više mešanih brakova – manje imaju šansu da nas zavade opet.”

Mnogi su u komentarima ukazali i na dobro poznati paradoks života u inostranstvu, primetivši kako se ljudi s Balkana u tuđini drže zajedno i zovu “zemljacima”, dok na domaćem terenu često broje krvna zrnca.

Ovaj mini-fenomen iz Frankfurta pokazao je da je nekada dovoljno samo nekoliko minuta video-zapisa da se javnost podseti kako ljude spaja mnogo više stvari nego što ih razdvaja. Najbolji zaključak i želju mladencima dao je jedan od korisnika rečima: “Neka se vole daleko od zlih ljudi! Srećno, deco!”

(Telegraf) Foto: Screenshot/Instragram/official.bih.srb.hr.cg

Nastavi čitati

Društvo

PITANJE NA KOJE NIKO NEMA ODGOVOR! Koliko Republika Srpska zaista ima stanovnika?

Zvanična statistika kaže jedno, učionice i radna mjesta drugo. Jedna procjena kaže da je Srpska prošle godine imala više od 1,1 milion stanovnika, druga da nas je ovdje manje od milion. Šta je istina?

Prema zvaničnim procjenama, Republika Srpska je 2013. godine imala 1.171.179 stanovnika, dok je taj broj do 2025. godine pao na 1.105.469. Na papiru, izgubili smo grad veličine Bijeljine ili Prijedora.

Ako pitate demografe, realnost je da nas vjerovatno ima manje od milion.

A „glavni problem“ je u načinu na koji se podaci prikupljaju. Dok se prirodni priraštaj, odnosno razlika između rođenih i umrlih, precizno bilježi, spoljne migracije baš i ne. Naša statistika se oslanja isključivo na zvanične odjave prebivališta. Svi znamo da u praksi to funkcioniše drugačije.

Kada neko odluči da ode u Njemačku, Austriju ili Sloveniju, rijetko kada odmah odjavi svoju adresu. Ljudi odlaze privremeno, ostanu godinama, a u rodni kraj se vraćaju za praznike i godišnje odmore. Na papiru, oni su i dalje stanovnici Republike Srpske.

Za neke demografe, u prošlosti su pogrešno postavljanje parametri za prikupljanje i obradu podataka iz ove sfere.

“Najveći problem što su od početka uvođenja statistike uvedeni pogrešni parametri i prvi podaci su bili pogrešni. Prema prvim procjenama, imali smo 1.390.000 stanovnika, pa je stalno dodavano misleći da će se narod, koji je izbjegao u ratu, vratiti iz inostranstva. Ali, to se nikad nije desilo.

Jedno vrijeme smo imali procjenu da nas ima čak 1.450.000. Onda je to sve revidirano na osnovu popisa stanovništva. Sigurno će biti manji broj u narednom popisu u odnosno na ovaj prethodni iz 2013. godine”, kaže demograf Draško Marinković i dodaje da u Srpskoj ima manje od miliona stanovnika.

“Broj od 1.105.469 stanovnika je procjena, ne tačan podatak. Mislim da nas nema više od milion. Pogledajte škole, fakultete. Deficit se osjeti na svakom mjestu. I po radnoj snazi se vidi da je manje ljudi. A izgradnja stanova i kolaps u saobraćaja nisu pravo mjerilo koliko ima stanovnika. Imamo pogrešnu sliku”,  ističe on.

Izgradnja stanova i gužve na raskrsnicama su pokazatelj unutrašnjih migracija i činjenice da naši ljudi iz dijaspore kapital zarađen u inostranstvu ulažu u nekretnine kod kuće.

(Srpskainfo) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno