Vozači kamiona iz Srbije od 14. septembra počeće sa protestom na svim graničnim prelazima ka Evropskoj uniji, a kako su saopštili, njima će se pridružiti i kolege iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Prema njihovim riječima, ova odluka je donesena jer od januarskih protesta nije dato nijedno efikasno i konkretno rješenje.

“Nakon višemjesečne borbe i apela za hitno rješavanje problema ograničenog perioda boravka profesionalnih vozača u zemlјama Šengena, vozači sa zapadnog Balkana se i dalјe hapse i deportuju i izriče im se zabrana ulaska u zemlјe Šengena. Samo u posljednjih nedjelјu dana prema evidenciji Udruženja vraćeno je više od 50 srpskih vozača sa granica Šengena”, stoji u saopštenju.

Oni su dodali da očigledno nema volјe i želјe u Evropskoj komisiji i među zemlјama članicama da se ovaj problem riješi.

“Kao posljednji poziv na razum upućen Evropskoj komisiji i zemlјama članicama Šengena, održaće se mirno javno okuplјanje ispred sjedišta Delegacije EU u sve četiri zemlјe (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije), te će prevoznici i vozači predati isti zvaničan poziv u kome se posljednji put apeluje da se ne dopusti da prevoznici i vozači rješenje traže u protestima na granicama”, stoji u saopštenju, a vozači navode da će se ovaj vid protesta održati u ponedjeljak, 31. avgusta.

Oni se pitaju, ako je profesionalni vozač sa zapadnog Balkana 90 dana bezbjedan po Evropsku uniju, zašto 91. dana postaje prijetnja.

“Pitanje je na koje niko nema odgovora pa ni Evropska komisija”, dodaju oni.

(Nezavisne)

Predsjednik Pokreta „Sigurna Srpska“ Draško Stanivuković, predsjednik SDS-a Branko Blanuša i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović prisustvovali su danas molitvenom pomenu premijulog generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, koji je održan u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu.

Molitvenom sabranju prisustvovali su brojni građani, borci i poštovaoci koji su željeli da odaju posljednju počast generalu Mladiću, koji je preminuo u Hagu u 84. godini.

Prisutni su se uz molitvu i polaganje vijenaca oprostili od nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, poslajući jedinstvenu poruku — sjećanje na njega i sve borce koji su dali svoje živote za nastanak i odbranu Republike Srpske ostaće trajno urezano u kolektivno pamćenje srpskog naroda.

IMG_7975

Manastir na Ozrenu danas je bio mjesto sjećanja na prelomne istorijske trenutke, a sabrani narod i narodni predstavnici poručili su da se borba i žrtva za opstanak naroda na ovim prostorima nikada neće zaboraviti.

Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) raspisala je 187 miliona maraka vrijedan tender za izgradnju vjetroelektrane „Hrgud“ u Berkovićima, skoro 11 godina nakon što je dobila koncesiju za ovaj projekat.
Projektovana snaga elektrane je 60 megavata, a procijenjena godišnja proizvodnja 160 gigavat časova.

Tender je raspisan po modelu EPC+F, što znači da se traži izvođač ili konzorcij koji će preuzeti obavezu projektovanja, nabavke i izgradnje, ali i finansiranje projekata.

Takođe, obaveza izvođača radova će biti i gradnja pristupnih puteva, dalekovoda, trafostanica i slično, a rok za završetak posla je dvije godine od potpisivanja ugovora.

Od ponuđača se traži da mu promet u zadnje tri godine nije manji od procijenjene vrijednosti nabavke, da pozitivno posluje i da mu račun nije bio u blokadi zadnjih šest mjeseci.

Po pitanju tehničke i profesionalne sposobnosti traži se iskustvo u gradnji vjetroparka snage 30 megavata čija je minimalna vrijednost 50 miliona maraka bez PDV-a u zadnjih pet godina, te iskustvo u gradnji trafostanica i dalekovoda.

Traže se i kvalifikovani radnici te mehanizacija poput bagera, buldožera, valjaka, kamiona.

Radi provjere tehničko ekonomske održivosti ponuđač je dužan dostaviti proračun procijenjene godišnje proizvodnje električne energije koja ne smije biti manja od procijenjene godišnje proizvodnje od 160 gigavat časova.

Ponude će se bodovati na način da će ponuđena cijena nositi 60 odsto ukupnih bodova, a u obzir će se uzimati i dužina garantnog perioda, rok za realizaciju, period otplate kredita i obezbijeđen procenat finansiranja.

Podsjećamo, riječ je o projektu koji je prvobitno trebala finansirati njemačka KfW banka koja je odustala zbog neslaganja sa politikom koju je provodio prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik.

Dodik je kasnije, pozivajući se na svoje prijateljstvo sa tadašnjim premijerom Mađarske Viktorom Orbanom najavljivao da će se ova zemlja uključiti u projekat.

Međutim kako je u Mađarskoj došlo do promjene vlasti, šanse za tako nešto su minimalne.

Generalno, lokacija na kojoj će se biti postavljeno 10 turbina se nalazi u južnom dijelu BiH, 50 kilometara sjeverozapadno od Trebinja i 30 kilometara jugoistočno od Mostara.

Prema ranijim mjerenjima prosječna brzina vjetra prelazi osam metara u sekundi što spada u visoku klasu isplativost.