Connect with us

Politika

OVO NIKO NE ŽELI ALI… Ako se BiH priključi NATO-u, hoće li morati u vojne misije?

NATO je političko-vojni savez, koji predstavlja određenu vrstu sofisticiranog koordinacionog vojno-političkog mehanizma između zemalja članica Alijanse. Politička komponenta ima konačni autoritet nad svim odlukama koje se donose u Alijansi, a vojna komponenta sprovodi ove odluke u specifičnim vojnim misijama.

Svaka zemlja unutar Alijanse obavezna je da pomogne u slučaju napada na NATO članicu, jer se unutar Alijanse takva situacija smatra da je napadnuta kompletna Alijansa, kako je to definisano članom V Povelje o osnivanju. Međutim, čak i u tom slučaju, politički predstavnici svake zemlje imaju pravo da odluče na koji način žele da učestvuju. NATO statut samo predviđa da svaka zemlja mora da da svoj doprinos, ali se ne precizira na koji način. Zemlja članica može poslati trupe, ili samo opremu, ili samo medicinska sredstva, ili pružiti neku tehničku pomoć.

U slučaju misija koje nisu pokrivene članom V, odluke o eventualnom učešću u njima donosi Sjevernoatlantski savjet, najviše političko tijelo Saveza, a u tom slučaju svaka zemlja ima pravo da odluči želi li da se uključi ili uopšte ne želi da učestvuje.

Kada je riječ o zemljama partnerima, poput BiH, u slučaju napada na jednu zemlju članicu, BiH nema nikakvu obavezu da priskoči u pomoć i može se pridružiti odbrani napadnute članice samo ako želi. Međutim, ako se zemlja odluči da pošalje svoje jedinice, bilo da je članica ili samo zemlja partner, poput BiH, podliježe NATO komandnoj strukturi i nema pravo da se miješa u vojne operacije, koje u potpunosti vode NATO strukture. Ali, tu postoje dvije važne činjenice. Prva se odnosi na to da NATO komandna struktura može da se kreće samo u okviru političkog mandata koji joj odredi Sjevernoatlantski savjet, a koji, kako smo rekli, zemlje članice usvajaju jednoglasno. Drugim riječima, politika postavlja misiju i mandat, ali nema upliv u taktičke i operativne odluke koje donose NATO oficiri kada počne implementacija. Druga činjenica se odnosi na to da svaka zemlja ima pravo da u svakom trenutku povuče svoje vojnike iz misije, ako to želi, čak i ako je u pitanju NATO članica i čak i u slučaju da je aktiviran član V.

Ovo je važno istaći zato što se u BiH, Srbiji i u drugim zemljama u kojima se vodi javna debata o eventualnom članstvu često čuju netačne informacije da će zemlja, kada postane članica, biti prisiljena da šalje svoje vojnike na razne misije, uključujući i u ratne sukobe. NATO funkcioniše na principu konsenzusa i sve političke odluke donose se zajedno, a čak i u slučaju kada je odluka donesena, niko ne može prisiliti zemlju članicu da pošalje svoje trupe. NATO ostavlja mogućnost da svaka zemlja pomaže u okviru svojih mogućnosti i političkih okolnosti i ne traži se ništa što zemlja sama nije spremna da sprovede u praksi.

Zauzvrat, kada zemlja postane članica, postaje dio najvećeg ekonomskog bloka na svijetu. Najveća vrijednost Alijanse je koordinacija svih vojno-političkih aspekata odbrane sjevernoatlantske teritorije. Zemlje članice tokom mirnog perioda uvježbavaju sve ključne elemente – od prikupljanja do dijeljenja obavještajnih podataka, planiranja vojne proizvodnje, uspostavljanja interoperabilnosti opreme i jedinica i maksimalnog usklađivanja bezbjednosnih politika.

Sve ovo NATO čini najvećim i najmoćnijim političko-vojnim savezom na svijetu, koji poštuju čak i oni koji ga smatraju svojim rivalom.

Related Topics:

Politika

POZNAT DATUM! Bubić preuzeo odluku CIK-a BiH, slijedi žalba

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, potvrdio je da je jutros preuzeo odluku CIK-a o oduzimanju mandata njegovom klijentu.

Bubić je rekao da će sutra predati žalbu na tu odluku, piše ATV.

Nakon predavanja žalbe advokat će se obratiti javnosti. Podsjećamo, CIK BiH donio je odluku o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku nakon što je Apelaciono odjeljenje potvrdilo prvostepenu presudu zbog nepoštovanja odluka Nijemca Kristijana Šmita.

Dodiku je izrečena kazna zatvora od jedne godine i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija.

Advokatski tim predsjednika Srpske je nakon toga najavio apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovakve odluke Suda BiH i zatražio odlaganje izvršenja presude do odluke Ustavnog suda.

Nastavi čitati

Politika

OGLASIO SE I EGIĆ “Srpska nema veliku potrebu za stranim radnicima”

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić izjavio je da Srpska nema veliku potrebu za uvozom radne snage što se vidi i na osnovu podatka da do ovog momenta ni pola dozvoljene kvote za zapošljavanje stanih radnika nije realizovano.

Egić je novinarima u Banjaluci rekao da su kvote prošle godine povećane, te da mu nije jasno na osnovu kojih parametara su napravljeni ti megalomanski zahtjevi poslodavaca.

“Nisam siguran na osnovu kojih parametara smo imali megalomanske zahtjeve poslodavaca, jer do ovog momenta ni pola kvote nismo ispunili”, ocijenio je Egić. On je naveo da određen broj radnika iz Republike Srpske, koji se vodi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, radi u inostranstvu, te da su predviđenje izmjene zakonske regulative da se to ubuduće izbjegne.

“Vrijeme je da se pozabavimo radnicima koji su prijavljeni u Zavodu za zapošljavanje gdje ostvaruju određene benefite, a na poziv poslodavca traže izgovore da ne rade”, istakao je Egić.

Nastavi čitati

Politika

TRNINIĆ UVODI NOVA RADNA MJESTA! Za rad sa medijima NE TREBA NOVINAR?

Vršilac dužnosti direktora Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Aleksandar Trninić izmijenio je sistematizaciju i napravio prostor za dodatno zapošljavanje u ovoj republičkoj instituciji.

Tako je on, uz prethodnu saglasnost Vlade RS, uveo odsjek za informisanje, a čiji će zadatak biti rad sa medijima i strankama, u ovom slučaju uglavnom poljoprivrednicima.

Rukovodilac odsjeka, prema izmijenjenoj sistematizaciji sarađuje sa sredstvima javnog informisanja, sprovodi kampanju, priprema saopštenja i informacije za javnost. Takođe, on promoviše aktivnosti direktora agencije, pruža informacije i savjetuje korisnike agrarnih plaćanja.

Propisano je da mora da ima ekonomski ili pravni fakultet, dvije godine radnog iskustva, ali i poznavanje rada na računaru.

Agencija će zaposliti i službenika za informisanje. U opisu poslova se navodi je njegov zadatak da informiše javnost objektivno, blagovremeno i istinito o bitnim aktivnostima agencije, priprema saopštenja i informacije za javnost. Linker
Od njega se traži da je završio poljoprivredni, šumarski ili ekonomski fakultet i da ima najmanje godinu radnog iskustva u struci.

Iako bi bilo logično, ni za jednu od ove dvije pozicije nije ostavljena mogućnost da se prijavi neko ko je završio studij novinarstva i komunikologije.

Trninić u izjavi za Capital kaže da je bilo neophodno popuniti agenciju sa ovim kadrovima.

Kaže da većina ljudi u Republici Srpskoj ne zna šta sve Agencija za agrarna plaćanja radi, kao ni da veliki broj poljoprivrednika nije informisan da ima pravo za određene podsticaje.

Nastavi čitati

Aktuelno