Connect with us

Politika

OVO NIKO NE ŽELI ALI… Ako se BiH priključi NATO-u, hoće li morati u vojne misije?

NATO je političko-vojni savez, koji predstavlja određenu vrstu sofisticiranog koordinacionog vojno-političkog mehanizma između zemalja članica Alijanse. Politička komponenta ima konačni autoritet nad svim odlukama koje se donose u Alijansi, a vojna komponenta sprovodi ove odluke u specifičnim vojnim misijama.

Svaka zemlja unutar Alijanse obavezna je da pomogne u slučaju napada na NATO članicu, jer se unutar Alijanse takva situacija smatra da je napadnuta kompletna Alijansa, kako je to definisano članom V Povelje o osnivanju. Međutim, čak i u tom slučaju, politički predstavnici svake zemlje imaju pravo da odluče na koji način žele da učestvuju. NATO statut samo predviđa da svaka zemlja mora da da svoj doprinos, ali se ne precizira na koji način. Zemlja članica može poslati trupe, ili samo opremu, ili samo medicinska sredstva, ili pružiti neku tehničku pomoć.

U slučaju misija koje nisu pokrivene članom V, odluke o eventualnom učešću u njima donosi Sjevernoatlantski savjet, najviše političko tijelo Saveza, a u tom slučaju svaka zemlja ima pravo da odluči želi li da se uključi ili uopšte ne želi da učestvuje.

Kada je riječ o zemljama partnerima, poput BiH, u slučaju napada na jednu zemlju članicu, BiH nema nikakvu obavezu da priskoči u pomoć i može se pridružiti odbrani napadnute članice samo ako želi. Međutim, ako se zemlja odluči da pošalje svoje jedinice, bilo da je članica ili samo zemlja partner, poput BiH, podliježe NATO komandnoj strukturi i nema pravo da se miješa u vojne operacije, koje u potpunosti vode NATO strukture. Ali, tu postoje dvije važne činjenice. Prva se odnosi na to da NATO komandna struktura može da se kreće samo u okviru političkog mandata koji joj odredi Sjevernoatlantski savjet, a koji, kako smo rekli, zemlje članice usvajaju jednoglasno. Drugim riječima, politika postavlja misiju i mandat, ali nema upliv u taktičke i operativne odluke koje donose NATO oficiri kada počne implementacija. Druga činjenica se odnosi na to da svaka zemlja ima pravo da u svakom trenutku povuče svoje vojnike iz misije, ako to želi, čak i ako je u pitanju NATO članica i čak i u slučaju da je aktiviran član V.

Ovo je važno istaći zato što se u BiH, Srbiji i u drugim zemljama u kojima se vodi javna debata o eventualnom članstvu često čuju netačne informacije da će zemlja, kada postane članica, biti prisiljena da šalje svoje vojnike na razne misije, uključujući i u ratne sukobe. NATO funkcioniše na principu konsenzusa i sve političke odluke donose se zajedno, a čak i u slučaju kada je odluka donesena, niko ne može prisiliti zemlju članicu da pošalje svoje trupe. NATO ostavlja mogućnost da svaka zemlja pomaže u okviru svojih mogućnosti i političkih okolnosti i ne traži se ništa što zemlja sama nije spremna da sprovede u praksi.

Zauzvrat, kada zemlja postane članica, postaje dio najvećeg ekonomskog bloka na svijetu. Najveća vrijednost Alijanse je koordinacija svih vojno-političkih aspekata odbrane sjevernoatlantske teritorije. Zemlje članice tokom mirnog perioda uvježbavaju sve ključne elemente – od prikupljanja do dijeljenja obavještajnih podataka, planiranja vojne proizvodnje, uspostavljanja interoperabilnosti opreme i jedinica i maksimalnog usklađivanja bezbjednosnih politika.

Sve ovo NATO čini najvećim i najmoćnijim političko-vojnim savezom na svijetu, koji poštuju čak i oni koji ga smatraju svojim rivalom.

Related Topics:

Politika

LAŽNO SE PREDSTAVLJAJUĆI Dodik ZLOUPOTRIJEBIO komemorativni skup povodom genocida u Jasenovcu

Neizbježno je konstatovati da je Milorad Dodik i ovaj put zloupotrijebio komemorativni skup u Donjoj Gradini, lažno se predstavljajući i obmanjući prisutne kao da je idalje predsjednik Republike Srpske. Čak zloupotrebu mogli smo čuti i od protokola i organizatora skupa.

Podsjetimo da je Milorad Dodik u prvom mandatu predsjednika Vlade Republike Srpske kada je bio svježi dašak vjetra na Balkanu, kako ga je nazvala tadašnja državna sekretarka Madlen Olbrajt, predao jasenovačku građu Vašingtonu, odakle je ona dopremljena u Hrvatsku. Predaja “Jasenovačke građe” je urađena bez znanja ostalih struktura vlasti u Srpskoj, a o tome da su vojnici SFOR-a kaminoima iz Banjaluke odvezli jasenovačku građu prvi je objavio Tanjug, što je jedno vrijeme Milorad Dodik poricao, dok drugi o tome nisu bili ni obaviješteni.

Anketna komisija Narodne skupštine za ispitivanje okolnosti pod kojim uslovima je Jasenovačka građa predata mogla je samo da konstatuje da je učinjena šteta i da je to učinjeno na osnovu sporazuma vlada Republike Srpske i Hrvatske i da nije moguće da bude vraćena u originalu Republici Srpskoj.

Da je Dodik često radio za Hrvate na štetu Srba potvrdio je nedavno i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je rekao da je “Dodik hrvatski saveznik u Bosni i Hercegovi, shvatimo to i tako se ponašajmo”.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

SRBIJA ĆE OBEZBIJEDITI NOVAC! Vučić najavio gradnju memorijalnog centra u Donjoj Gradini

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas, 19.aprila, da će Srbija u narednom periodu učestvovati, zajedno sa Republikom Srpskom u finasiranju, kako je rekao, velelepnog centra posvećenom stradanju u Donjoj Gradini.

On je na ceremoniji obilježavanja Dana sjećanja u Donjoj Gradini podsjetio da se prošle godine zavjetovao da će Srbija izgraditi memorijalni centar u Donjoj Gradini.

“Pokušali su u prethodnih godinu dana da sruše Srbiju, pokušali su u prethodnih godinu dana, uz ogroman novac spolja, da sruše našu otadžbinu. Јedan od razloga je bio i taj da ne govorimo o svojoj prošlosti otvoreno, da ne negujemo i ne gajimo kulturu sećanja, a ja vam obećavam da neće proći ni jedan dan i da ću svake nedelje imati sastanke dok ovde, našim novcem, iz Srbije, koliko može, da u tome učestvuje i pomogne i Republika Srpska, ali mi ćemo to svojim novcem da finansiramo, da nikne velelepni Memorijalni centar u koji nikada nikome neće biti zabranjeno da dođe, kao što nam je danas zabranjeno da odemo u Јasenovac, Kameni cvet da vidimo i položimo vence i cveće. Biće otvoreno za sve ljude, da svi saznaju na kojem mestu su se događali najmonstruozniji zločini”, rekao je Vučić.

On je podsjetio na riječi vladike Nikolaja Velimirovića koji je bio zatvorenik 117027 u logoru u Dahau, koji je napisao “svaki grijeh protiv čovjeka ili mržnje je najdirektniji nož u sopstveno srce. Ko mrzi izvršio je samoubistvo svoje duše” i za koga je rekao da je odlično znao šta je sustem istrebljenja u Donjoj Gradini i Јasenovcu.

“Znao je da opiše prirodu zla i svetskog sunovrata. Klanjajući se sa posebnim pijetetom pred žrtvama ustaških zločina moramo se setiti upozorenja Bertolda Brehta koji je rekao misleći na nacizam “utroba iz koje je ovo puzalo i dalje je plodna”, rekao je Vučić, prenosi RTRS.

Nastavi čitati

Politika

JERKIĆ PORUČIO “Ovo je prekretnica, kraj dvodecenijske vlasti SNSD-a u Zvorniku”

Nakon što je u subotu u Zvorniku održan Sabor Gradskog odbora Pokreta Sigurna Srpska, član Predsjedništva PDP i član Izvršnog odbora PSS Željko Jerkić poručio je da formiranje PSS u Zvorniku predstavlja, kako navodi, ključnu prekretnicu u političkom životu ovog grada.

On ističe da Zvornik, prema njegovim riječima, konačno dobija „pobjedničku tačku okupljanja“ oko lidera Draška Stanivukovića.

„Formiranje Pokreta Sigurna Srpska u Zvorniku predstavlja najznačajniju prekretnicu u političkom životu grada na Drini u posljednje dvije decenije. Zvornik konačno dobija pobjedničku tačku okupljanja svih onih koji žele da doprinesu zdravim promjenama i razvoju grada Zvornika i Republike Srpske“, poručio je Jerkić.

On je pozvao građane Zvornika da budu dio, kako kaže, promjena i da podrže nastojanja da se okonča višedecenijska vlast SNSD-a i Milorada Dodika u ovom gradu.

U svom obraćanju Jerkić je kritikovao dosadašnje rukovođenje gradom, navodeći da je „štetočinska vlast Zorana Stevanovića“ ostavila ozbiljne posljedice po lokalnu zajednicu.

„Štetocinska vlast Zorana Stevanovića u gradu Zvorniku razorila je Aluminu, a Zvornik je pretvoren u političke taoce“, izjavio je Jerkić.

On je istakao i potrebu da se pokrene zvanična istraga u vezi sa privatizacijom „Alumine“ 2023. godine, u kojoj je, prema njegovim riječima, učestvovao i aktuelni ministar Zoran Stevanović.

Prema njegovim tvrdnjama, nakon tih procesa uslijedila su masovna otpuštanja radnika, problemi u radu fabrike i pad proizvodnje, dok je godišnja dobit „Alumine“ sa nekadašnjih 40 miliona KM svedena na ispod jednog miliona konvertibilnih maraka.

Nastavi čitati

Aktuelno