Connect with us

Politika

OVO NIKO NE ŽELI ALI… Ako se BiH priključi NATO-u, hoće li morati u vojne misije?

NATO je političko-vojni savez, koji predstavlja određenu vrstu sofisticiranog koordinacionog vojno-političkog mehanizma između zemalja članica Alijanse. Politička komponenta ima konačni autoritet nad svim odlukama koje se donose u Alijansi, a vojna komponenta sprovodi ove odluke u specifičnim vojnim misijama.

Svaka zemlja unutar Alijanse obavezna je da pomogne u slučaju napada na NATO članicu, jer se unutar Alijanse takva situacija smatra da je napadnuta kompletna Alijansa, kako je to definisano članom V Povelje o osnivanju. Međutim, čak i u tom slučaju, politički predstavnici svake zemlje imaju pravo da odluče na koji način žele da učestvuju. NATO statut samo predviđa da svaka zemlja mora da da svoj doprinos, ali se ne precizira na koji način. Zemlja članica može poslati trupe, ili samo opremu, ili samo medicinska sredstva, ili pružiti neku tehničku pomoć.

U slučaju misija koje nisu pokrivene članom V, odluke o eventualnom učešću u njima donosi Sjevernoatlantski savjet, najviše političko tijelo Saveza, a u tom slučaju svaka zemlja ima pravo da odluči želi li da se uključi ili uopšte ne želi da učestvuje.

Kada je riječ o zemljama partnerima, poput BiH, u slučaju napada na jednu zemlju članicu, BiH nema nikakvu obavezu da priskoči u pomoć i može se pridružiti odbrani napadnute članice samo ako želi. Međutim, ako se zemlja odluči da pošalje svoje jedinice, bilo da je članica ili samo zemlja partner, poput BiH, podliježe NATO komandnoj strukturi i nema pravo da se miješa u vojne operacije, koje u potpunosti vode NATO strukture. Ali, tu postoje dvije važne činjenice. Prva se odnosi na to da NATO komandna struktura može da se kreće samo u okviru političkog mandata koji joj odredi Sjevernoatlantski savjet, a koji, kako smo rekli, zemlje članice usvajaju jednoglasno. Drugim riječima, politika postavlja misiju i mandat, ali nema upliv u taktičke i operativne odluke koje donose NATO oficiri kada počne implementacija. Druga činjenica se odnosi na to da svaka zemlja ima pravo da u svakom trenutku povuče svoje vojnike iz misije, ako to želi, čak i ako je u pitanju NATO članica i čak i u slučaju da je aktiviran član V.

Ovo je važno istaći zato što se u BiH, Srbiji i u drugim zemljama u kojima se vodi javna debata o eventualnom članstvu često čuju netačne informacije da će zemlja, kada postane članica, biti prisiljena da šalje svoje vojnike na razne misije, uključujući i u ratne sukobe. NATO funkcioniše na principu konsenzusa i sve političke odluke donose se zajedno, a čak i u slučaju kada je odluka donesena, niko ne može prisiliti zemlju članicu da pošalje svoje trupe. NATO ostavlja mogućnost da svaka zemlja pomaže u okviru svojih mogućnosti i političkih okolnosti i ne traži se ništa što zemlja sama nije spremna da sprovede u praksi.

Zauzvrat, kada zemlja postane članica, postaje dio najvećeg ekonomskog bloka na svijetu. Najveća vrijednost Alijanse je koordinacija svih vojno-političkih aspekata odbrane sjevernoatlantske teritorije. Zemlje članice tokom mirnog perioda uvježbavaju sve ključne elemente – od prikupljanja do dijeljenja obavještajnih podataka, planiranja vojne proizvodnje, uspostavljanja interoperabilnosti opreme i jedinica i maksimalnog usklađivanja bezbjednosnih politika.

Sve ovo NATO čini najvećim i najmoćnijim političko-vojnim savezom na svijetu, koji poštuju čak i oni koji ga smatraju svojim rivalom.

Related Topics:

Politika

POJAČANJE U PARTIJI! Miloš Stanišić novi član Predsjedništva PDP

Miloš Stanišić, mladi političar i privrednik iz Bijeljine je novi član Predsjedništva PDP.

Izglasano je ovo na današnjoj sjednici Glavnog odbora ove stranke u Prijedoru.

Stanišić je ranije bio politički aktivan, zatim je napravio pauzi, ali sad je odlučio da se vrati. Nedavno je objavio da ne želi da sjedi skrštenih ruku.

-Kao mlad čovjek koji je u međuvremenu dobio zahtjevnu – ali važnu i predivnu ulogu oca – shvatio sam da ne želim skrštenih ruku da čekam bolju budućnost – napisao je Stanišić na društvenim mrežama nedavno, prenosi Blink.

Nastavi čitati

Politika

DODIK “Protiv Srpske se vodi organizovana akcija, žele da je ostave BEZ POLITIČKOG VOĐSTVA!”

Protiv Republike Srpske vodi se organizovana hibridna akcija sa ciljem da se ona politički obezglavi, a sve što rade ide u pravcu toga da Srpsku ostave bez političkog vođstva i tako omoguće njeno slabljenje i centralizaciju, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik je ukazao da je pravosudni progon protiv njega, kao i premijera i predsjednika skupštine Republike Srpske samo jedan od instrumenata tog šireg plana.

– Vidjeli su da narod stoji uz svoju Republiku, da ne mogu da nas slome, pa to sada pokušavaju preko pravosuđa koje je u funkciji bošnjačke politike – rekao je Dodik.

On je ukazao da je pravosudni progon kojem je izložen samo površina, dok je suština kršenje čitave osnove jednog društva.

– Stranac je donio odluku da je krivično djelo ako ga ne slušamo. A sa druge strane je moj primarni zadatak da ne dozvolim da neko potcjenjuje moj narod i Republiku Srpsku. Mislite da je meni bilo dosadno pa sam se usprotivio nametanjima i zbog toga doživio ovaj progon? – upitao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske je naglasio da su Bošnjaci sramno i podlo prihvatili Šmitovu odluku kako bi se on obračunao sa Srbima u uvjerenju da će na taj način da eliminiše svaki otpor u budućnosti.

– Onda su planirali da donesu odluku da je imovina nadležnost BiH i tome niko više ne bi imao volje ili smjelosti da se suprotstavi. Naivno mislite da je to slučajno  – rekao je Dodik za Politiku.

Izlaz iz trenutne konfuzije je to da Srpska ne prihvati neustavno stanje
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je izlaz iz trenutne konfuzne situacije u BiH to da Republika Srpska ne prihvati neustavno stanje.

– Izlaz je u tome da mi ne prihvatamo neustavno stanje – rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje šta vidi kao mogući izlaz iz konfuzne situacije u kojoj su se Republika Srpska i Federacija BiH našle nakon što je Kristijan Šmit donio zakon po kom je on presuđen, a Narodna skupština Srpske usvojila zakone o zabrani rada pravosuđa i bezbjednosnih agencija BiH, koje je potom privremeno suspendovao Ustavni sud BiH, čije se odluke u Srpskoj ne sprovode.

On je naglasio da krnji Ustavni sud BiH nema pravnu moć da nešto zabrani jer nije u kapacitetu predviđenim Ustavom.

U osvrtu na to što je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić predložio arbitražu i nudi da Republika Srpska povuče svoje zakone ako Šmit poništi svoje odredbe, Dodik je rekao da treba razgovarati o svemu, ali da je to posao za pravnike.

– Moja uloga su politički procesi. Kao predsjednik Srpske moj zadatak je da odražavam jedinstvo i predstavljam njene interese. Stevandić je veoma aktivan i agilan u borbi za našu poziciju i poštujem sve što on radi – naveo je Dodik.

Nastavi čitati

Politika

KOMŠIĆ POTKAČIO DODIKA “Živi u naivnom i smiješnom uvjerenju da Tramp uopšte zna da on postoji!”

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić dao je intervju za crnogorski list Pobjeda, gdje je komentarisao aktuelnu situaciju.

Između ostalog, Komšić je govorio o predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, s posebnim osvrtom na činjenicu da je on očekivao podršku ili odobrenje od nove američke administracije koju predvodi Donald Trump.

“Dodik je naivno vjerovao da će nova američka administracija po automatizmu biti protiv svega što je radila bivša administracija, uključujući i odnos prema njemu. Dodik kao da živi u naivnom i smiješnom uvjerenju da Trump uopšte zna da on postoji”, rekao je Komšić za Pobjedu.

Također, komentirao je i mogućnost sukoba u našoj zemlji, rekavši kako “neće biti rata” te da za to nema “ni kapaciteta ni volje kod bilo koga u BiH.”

Za Dodikove neustavne i antidejtonske poteze, rekao je da se radi o novom koraku u pravcu destrukcije Bosne i Hercegovine.

“Riječ je o provođenju već planiranih i pripremljenih poteza. Nepravosnažna presuda Miloradu Dodiku iskorištena je samo kao povod za aktiviranje unaprijed pripremljenih koraka koji bi trebalo da vode ka secesiji entiteta RS. Sve što Dodik radi zapravo je taktika ‘kuhanje žabe’: kada i dok ‘žaba’ shvati da je skuhana, bit će kasno”, rekao je.

O reakciji nadležnih institucija, Komšić je rekao da “ima kapaciteta, ali nema volje i hrabrosti.”

“U našem Vijeću ministara, koje je nadležno za bosanskohercegovački sigurnosni aparat, za Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA), za Graničnu policiju, za Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA), za Direkciju za koordinaciju policijskih tijela i slično, ne postoji hrabrost da se taj aparat, odnosno agencije angažuju za ovo”, poruka je Komšića.

Još je dodao da “svi čekaju nekoga koji će sve da riješi.”

Komšić je komentarisao i mogućnost kompromisa između Dodika i Zapada, te kako bi on izgledao ako do istog dođe.

“Moglo bi se desiti, ali pravo pitanje jeste – ko će od Evropljana to ponuditi. Koliko znam, već je bilo takvih ideja u međunarodnoj zajednici ili, da budem precizan, u ostacima međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Ipak, kako što rekoh, ostaje pitanje: ko je tačno taj i u čije ime bi se tako nešto ponudilo. Mislim da Aleksandar Vučić preferira takav pristup i da bi on mogao biti taj koji će lobirati za ishod o kome govorimo. Međutim, ako se to desi, imat ćemo nove činjenice na terenu, koje je Dodik stvorio i od kojih će se krenuti u postizanju eventualne nagodbe”, stava je Željko Komšić.

Nastavi čitati

Aktuelno