Connect with us

Svijet

PRIJETE MASOVNI OTKAZI: Trampove carine mogu izazvati nestašicu lijekova u Evropi?

Iako su tarife osmišljene da podrže domaće industrije, stvore radna mjesta i smanje zavisnost od stranih lanaca snabdjevanja, njihov uticaj na farmaceutsku industriju mogao bi biti mnogo složeniji.

Potencijalni američki tarifni udari na farmaceutsku industriju mogli bi izazvati lančanu reakciju koja bi se proširila daleko van neposrednog poskupljenja, s obzirom na to da se i SAD i Evropa u velikoj mjeri oslanjaju jedno na drugo. Cijeli svijet “zadržava dah” dok predsjednik Donald Tramp priprema naredne odluke koje će uticati na tržište, nakon što je najavio planove da uvede 25 posto tarife na automobile i druge ključne sektore već 2. aprila.

Govoreći iz Ovalne kancelarije u srijedu uveče, Tramp je potvrdio da su farmaceutske industrije među onima na njegovoj listi, jasno naglasivši cilj vraćanja proizvodnje lijekova u Sjedinjene Države, prenosi Euronews.

Iako su tarife osmišljene da podrže domaće industrije, stvore radna mjesta i smanje zavisnost od stranih lanaca snabdjevanja, njihov uticaj na farmaceutsku industriju mogao bi biti mnogo složeniji. Umjesto da koristi proizvodnji u SAD, tarife bi mogle dovesti do rasta cijena ljekova i izazvati neočekivane posljedice i za američke i za evropske farmaceutske kompanije.

Za EU bi efekti mogli biti jednako ozbiljni, sa mogućim poremećajima u lancima snabdjevanja i mogućim protumeraama protiv američkih farmaceutskih firmi koje posluju u Evropi.

Šta američke tarife znače za farmaceutski sektor EU?
· Otežan pristup ključnim američkim lijekovima za evropske pacijente

Trgovinski rat u farmaceutskoj industriji značio bi smanjen pristup ključnim američkim lekovima za pacijente u Evropi, što bi moglo dovesti do viših troškova zdravstvene zaštite. Međutim, SAD takođe u velikoj meri zavisi od evropskih farmaceutskih uvoznih proizvoda, posebno visokovrednih, specijalizovanih lijekova. Tarife bi mogle dovesti do povećanja cena lekova, nestabilnosti u lancima snabdjevanja i finansijskog pritiska na pružaoce zdravstvenih usluga.

· SAD kao najveći uvoznik farmaceutskih proizvoda

U 2023. godini, SAD je postao najveći svetski uvoznik farmaceutskih proizvoda, uvozeći robu u vrednosti od 170 milijardi dolara (157 milijardi evra). Važan izvor za SAD čini EU, koja snabdijeva oko 80% aktivnih farmaceutskih sastojaka (API), uključujući 127 milijardi dolara (117 milijardi evra) vrednih proizvoda poput semaglutida, ključne komponente za popularne lijekove za mršavljenje. Irska bi mogla biti među najpogođenijim zemljama ako se uvedu tarife.

· Irska kao ključni igrač

Kada je nedavno razgovarao sa irskim premijerom Mihaelom Martinom, Trump je komentarisao da su američke farmaceutske kompanije sada uglavnom locirane u Irskoj. U 2023. godini Irska je izvezla farmaceutske proizvode u vrednosti od više od 80 milijardi evra, što čini više od 50 posto ukupnog izvoza zemlje. Ukoliko se uvedu tarife, cene lekova u SAD mogle bi porasti, a Irska bi mogla izgubiti radna mjesta, jer bi kompanije možda bile primorane da presele proizvodnju na drugo mjesto.

· Uloga Novo Nordiska

Farmaceutski sektor Danske, posebno kompanija Novo Nordisk, takođe je vrlo izložen američkim tarifama. Novo Nordisk je globalni lider u liječenju dijabetesa i gojaznosti, a više od 50 posto svojih prodaja ostvaruje u SAD-u, tržištu sa visokom prevalencijom dijabetesa. Ako tarife povise cijenu lekova ove kompanije u SAD, to bi moglo ozbiljno uticati na američke pacijente, kao što su to ranije učinili skupi udari na cijenu insulina. Pad prodaje mogao bi negativno uticati na vrednost akcija Novo Nordiska i staviti pritisak na dansku ekonomiju koja zavisi od farmaceutskih izvoza.

· Uticaj na druge evropske farmaceutske zemlje

Iako su Irska i Danska možda najpogođenije, i druge evropske farmaceutske zemlje osetile bi uticaj. Belgija, domaćin značajnih evropskih proizvodnih pogona američkog Pfizera, izvezla je farmaceutske proizvode u vrednosti od 73 milijarde dolara u prvih deset mjeseci 2024. godine, a 25 posto ovog izvoza je išlo u SAD.

Njemačka, ključni izvoznik farmaceutskih i biotehničkih proizvoda, suočila bi se sa problemima, jer velike firme mogu biti pogođene. Francuska, gdje dominira Sanofi, koja se bavi vakcinama, insulinom i lekovima na recept, takođe bi mogla pretrpeti gubitke, dok bi Italija mogla izgubiti konkurentnost zbog svoje jake proizvodnje generičkih lijekova i API.

· EU bi mogla uzvratiti udarac

Ako SAD uvede tarife na evropske farmaceutske proizvode, EU bi mogla odgovoriti kontramerama koje bi se odnosile na velike američke farmaceutske firme. Evropska komisija navodno razmatra opcije u svom “dobro izbalansiranom i pravovremenom odgovoru”, a ovo bi moglo uključivati veće izvoznu cijenu za američke firme. Protivmere bi mogle pogoditi američke lijekove poput MSD-ovog lečenja raka i injektabilnog lijeka za dijabetes.

Related Topics:

Svijet

VRLO ZATEGNUTI ODNOSI: Maduro spreman za razgovore „licem u lice“ sa Trampovim predstavnicima

Venecuelanski lider Nikolas Maduro izjavio je sinoć da je spreman da razgovara “licem u lice” sa predstavnicima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, pozivajući na diplomatiju umesto konfrontacije, dok se nosač aviona američke mornarice pridružio skoro desetak drugih američkih ratnih brodova kod obala njegove zemlje u napetom sukobu.

Oni koji žele da razgovaraju sa Venecuelom, razgovaraće rekao je Maduro na španskom u svom televizijskom obraćanju, dodajući na engleskom: “Licem u lice”.

On je istakao da je stav Venecuele nepokolebljiv, a to je “apsolutno poštovanje međunarodnog prava”.

– Čvrsto odbacujemo prijetnju ili upotrebu sile radi nametanja pravila između zemalja. Potvrđujemo ono što kažu Povelja UN, naš Ustav i naš narod: samo kroz diplomatiju slobodne nacije treba da razumiju jedne druge. Vlade moraju tražiti zajednički jezik o obostranim interesima samo kroz dijalog – poručio je lider Venecuele.

Madurovi komentari uslijedili su nekoliko sati nakon što je predsjednik Tramp rekao da bi bio spreman da razgovara sa venecuelanskim liderom, ali nije isključio mogućnost raspoređivanja američkih trupa na terenu u Venecueli.

Tramp je optužio Madura da sarađuje sa narko-kartelima koji trguju narkoticima u SAD, a venecuelanski lider je optužen na američkom sudu za narko-terorizam.

Tramp je nedavno u emisiji “60 minuta” na CBS rekao da vjeruje da su Madurovi dani na vlasti odbrojani.

Maduro je negirao sve optužbe da sarađuje sa kartelima i rekao da vjeruje da su tvrdnje o trgovini drogom izgovor za američku vojnu operaciju kako bi ga svrgnuli sa vlasti.

Tramp je u ponedjeljak izjavio da je predsjednik Venecuele “nanio ogromnu štetu” Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da je puštanje zatvorenika u SAD “bilo katastrofa”.

Ispraznio je svoje zatvore. I drugi su to uradili. Nije bio dobar prema Sjedinjenim Državama. Vidjećemo šta će se desiti. U određenom vremenskom periodu, razgovaraću sa njim – rekao je Tramp u ponedjeljak.

Trampova administracija udvostručila je nagradu koju nudi za informacije koje bi dovele do hapšenja Madura na 50 miliona dolara i u avgustu je pokrenula operaciju protiv narkotika usmerenu na brodove koje optužuje za prevoz droge iz Venecuele u SAD.

Nastavi čitati

Svijet

SVJETSKA ARENA U USIJANJU! Trampov plan za Gazu usvojen, Hamas odbacuje međunarodnu vlast

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) usvojio je rezoluciju koju su sastavile Sjedinjene Američke Države u znak podrške mirovnom planu predsjednika SAD Donalda Trampa za Pojas Gaze.

UN su odobrile plan SAD kojim se ovlašćuju međunarodne stabilizacione snage u Gazi i potencijalni budući put do palestinske države, prenosi AP.

Trinaest od petnaest članica SB UN glasalo je za dokument, dok su Rusija i Kina bile uzdržane, prenosi TASS.

Ranije je Hamas saopštio, u svoje i u ime drugih palestinskih frakcija koje predvodi u Pojasu Gaze, da je rezolucija koju su SAD podnijele SB UN “opasna” i da predstavlja “pokušaj da se Pojas Gaze podvrgne međunarodnoj vlasti”.

U saopštenju koje prenosi “Times of Israel” navodi se da palestinske frakcije odbacuju svaku klauzulu koja se odnosi na razoružanje Gaze ili narušavanje “prava palestinskog naroda na otpor”.

Hamas je takođe odbacio svako strano vojno prisustvo u Pojasu Gaze, uz navode da bi to predstavljalo kršenje palestinskog suvereniteta.

“Svaka međunarodna snaga mora da bude direktno potčinjena UN i da radi u koordinaciji sa zvaničnim palestinskim institucijama”, navodi se u saopštenju.

Hamas je isključio učešće izraelskih trupa u snagama UN.

Sveobuhvatni plan američkog predsjednika prekida vatre u Gazi predviđa da o bezbjednosti u Gazi brinu Međunarodne stabilizacione snage, dok je uprava povjerena palestinskoj administraciji, koju će nadgledati Odbor za mir kojim predsjedava Tramp.

Prema mirovnom planu, Gaza treba da bude demilitarizovana i obnovljena, iako je Hamas do sada odbijao da se složi u vezi s pitanjem demilitarizacije, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

Rajaner izgubio pravo za slijetanje na jedan aerodrom ZBOG KAŠNJENJA LETOVA!

Irska avio-kompanija “Rajaner” izgubila je dva svoja slota za slijetanje na aerodromu u Ajndhovenu zbog učestalih kašnjenja letova, saopštio je nizozemski list “Ajndhovens Dagblad”.

Koordinacija aerodroma Holandije (ACNL), tijelo koje dodjeljuje slotske termine, utvrdila je da je “Rajaner” kasnio na letove u ponedjeljak uveče iz Sofije i u četvrtak uveče iz Pize, prenio je Rojters.

Kao posljedica toga, avio-kompanija je isključena iz dva slota u sljedećem ljetnjem rasporedu, kaznu koja se rijetko izriče, naveo je list.

ACNL i “Rajaner” nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Nastavi čitati

Aktuelno