Iako su tarife osmišljene da podrže domaće industrije, stvore radna mjesta i smanje zavisnost od stranih lanaca snabdjevanja, njihov uticaj na farmaceutsku industriju mogao bi biti mnogo složeniji.

Potencijalni američki tarifni udari na farmaceutsku industriju mogli bi izazvati lančanu reakciju koja bi se proširila daleko van neposrednog poskupljenja, s obzirom na to da se i SAD i Evropa u velikoj mjeri oslanjaju jedno na drugo. Cijeli svijet “zadržava dah” dok predsjednik Donald Tramp priprema naredne odluke koje će uticati na tržište, nakon što je najavio planove da uvede 25 posto tarife na automobile i druge ključne sektore već 2. aprila.

Govoreći iz Ovalne kancelarije u srijedu uveče, Tramp je potvrdio da su farmaceutske industrije među onima na njegovoj listi, jasno naglasivši cilj vraćanja proizvodnje lijekova u Sjedinjene Države, prenosi Euronews.

Iako su tarife osmišljene da podrže domaće industrije, stvore radna mjesta i smanje zavisnost od stranih lanaca snabdjevanja, njihov uticaj na farmaceutsku industriju mogao bi biti mnogo složeniji. Umjesto da koristi proizvodnji u SAD, tarife bi mogle dovesti do rasta cijena ljekova i izazvati neočekivane posljedice i za američke i za evropske farmaceutske kompanije.

Za EU bi efekti mogli biti jednako ozbiljni, sa mogućim poremećajima u lancima snabdjevanja i mogućim protumeraama protiv američkih farmaceutskih firmi koje posluju u Evropi.

Šta američke tarife znače za farmaceutski sektor EU?
· Otežan pristup ključnim američkim lijekovima za evropske pacijente

Trgovinski rat u farmaceutskoj industriji značio bi smanjen pristup ključnim američkim lekovima za pacijente u Evropi, što bi moglo dovesti do viših troškova zdravstvene zaštite. Međutim, SAD takođe u velikoj meri zavisi od evropskih farmaceutskih uvoznih proizvoda, posebno visokovrednih, specijalizovanih lijekova. Tarife bi mogle dovesti do povećanja cena lekova, nestabilnosti u lancima snabdjevanja i finansijskog pritiska na pružaoce zdravstvenih usluga.

· SAD kao najveći uvoznik farmaceutskih proizvoda

U 2023. godini, SAD je postao najveći svetski uvoznik farmaceutskih proizvoda, uvozeći robu u vrednosti od 170 milijardi dolara (157 milijardi evra). Važan izvor za SAD čini EU, koja snabdijeva oko 80% aktivnih farmaceutskih sastojaka (API), uključujući 127 milijardi dolara (117 milijardi evra) vrednih proizvoda poput semaglutida, ključne komponente za popularne lijekove za mršavljenje. Irska bi mogla biti među najpogođenijim zemljama ako se uvedu tarife.

· Irska kao ključni igrač

Kada je nedavno razgovarao sa irskim premijerom Mihaelom Martinom, Trump je komentarisao da su američke farmaceutske kompanije sada uglavnom locirane u Irskoj. U 2023. godini Irska je izvezla farmaceutske proizvode u vrednosti od više od 80 milijardi evra, što čini više od 50 posto ukupnog izvoza zemlje. Ukoliko se uvedu tarife, cene lekova u SAD mogle bi porasti, a Irska bi mogla izgubiti radna mjesta, jer bi kompanije možda bile primorane da presele proizvodnju na drugo mjesto.

· Uloga Novo Nordiska

Farmaceutski sektor Danske, posebno kompanija Novo Nordisk, takođe je vrlo izložen američkim tarifama. Novo Nordisk je globalni lider u liječenju dijabetesa i gojaznosti, a više od 50 posto svojih prodaja ostvaruje u SAD-u, tržištu sa visokom prevalencijom dijabetesa. Ako tarife povise cijenu lekova ove kompanije u SAD, to bi moglo ozbiljno uticati na američke pacijente, kao što su to ranije učinili skupi udari na cijenu insulina. Pad prodaje mogao bi negativno uticati na vrednost akcija Novo Nordiska i staviti pritisak na dansku ekonomiju koja zavisi od farmaceutskih izvoza.

· Uticaj na druge evropske farmaceutske zemlje

Iako su Irska i Danska možda najpogođenije, i druge evropske farmaceutske zemlje osetile bi uticaj. Belgija, domaćin značajnih evropskih proizvodnih pogona američkog Pfizera, izvezla je farmaceutske proizvode u vrednosti od 73 milijarde dolara u prvih deset mjeseci 2024. godine, a 25 posto ovog izvoza je išlo u SAD.

Njemačka, ključni izvoznik farmaceutskih i biotehničkih proizvoda, suočila bi se sa problemima, jer velike firme mogu biti pogođene. Francuska, gdje dominira Sanofi, koja se bavi vakcinama, insulinom i lekovima na recept, takođe bi mogla pretrpeti gubitke, dok bi Italija mogla izgubiti konkurentnost zbog svoje jake proizvodnje generičkih lijekova i API.

· EU bi mogla uzvratiti udarac

Ako SAD uvede tarife na evropske farmaceutske proizvode, EU bi mogla odgovoriti kontramerama koje bi se odnosile na velike američke farmaceutske firme. Evropska komisija navodno razmatra opcije u svom “dobro izbalansiranom i pravovremenom odgovoru”, a ovo bi moglo uključivati veće izvoznu cijenu za američke firme. Protivmere bi mogle pogoditi američke lijekove poput MSD-ovog lečenja raka i injektabilnog lijeka za dijabetes.