Prošle sedmice je saopšteno kako je Evropska komisija za Bosnu i Hercegovinu uslovno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Tada je šef Delegacije EU u BiH čestitao građanima, dok je čestitka za političare izostala. Zašto, ali i zašto nije bilo ni pozdrava za Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i o tome šta misli o ovakvim potezima u izbornom danu, odgovorio je za N1 Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije EU.

Ovo je signal EU prema BiH koji dolazi u jako dobro vrijeme, podcrtao je na početku razgovora Satler, govoreći o preporuci za kandidatski status.

– To je prekrasan signal koji građanima govori da stojimo rame uz rame. EU je vrlo ozbiljna kada je riječ o članstvu, ipak zadnja riječ će biti na državama članicama, održat će se sastanak Vijeća EU vjerovatno u decembru ove godine – rekao je o daljnjim koracima.

No, zanimljivo je da je ova preporuka došla nakon prilično lošeg izvještaja EK, nije li to kontradiktorno, pitali su. Satler je, stoga, pojasnio šta je sve ušlo u obzir pri donošenju odluke.

Prvo se odnosi na ono što je zemlja učinila. Tu se cijenilo nekih pet, šest stvari, naveo je Satler, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napredak kada je riječ o javnim nabavkama…

Drugo razmatranje koje je ušlo u odluku jeste geopolitička situacija nastala agresijom na Ukrajinu. Treći razlog jeste da je preporuka zapravo zadatak za sve one koji će tek preuzeti vlast nakon održanih općih izbora. Satler tvrdi da je odluka nastala kao mješavina sva tri pomenuta aspekta.

Sredina decembra bit će izuzetno važna, naglasio je, pozivajući sve ministre na intenzivan rad, napominjući da se na njihovom stolu nalaze dvije izuzetno važne stavke: EUROPOL i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

– Ono što je dobro kod ove preporuke jeste što se radi o preporuci bez ikakvih dodatnih uslova. 27 zemalja članica će razgovarati u decembru i ako bude pozitivna njihova odluka, dobit ćete kandidatski status – podsjetio je.

Ipak, podcrtao je, BiH od dobijanja kandidatskog statusa do otvaranja pregovora sa EU mora ispuniti onih 14 prioriteta Evropske komisije, za šta i Satler priznaje da će vjerovatno potrajati barem nekoliko godina.

Satler je za N1 odgovorio i na reakciju Milorada Dodika (SNSD) na preporuku kandidatskog statusa, kada je, podsjetimo, napisao kako je ona povezana sa ukidanjem funkcije visokog predstavnika.

– Nema nikakve poveznice. Ovdje je na snazi dejtonska struktura, sa civilnim nadzorom visokog predstavnika. Nije ni tajna da EU želi da vidi manje supervizije, jer ako želite u EU morate imati potpuni suverenitet i donositi vlastite odluke – naglasio je Satler.

Sasvim logički se nametnulo i naredno pitanje za Satlera – da li podržava Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, ili to samo “prima k znanju”, kako je stajalo u njegovom saopštenju nakon Šmitova poteza.

– Pravila za održavanje izbora su izuzetno važna za svaku zemlju, naročito za BiH, gdje ljudi gube povjerenje i gdje je izborni zakon suprotan presudama Suda u Strazburu. Mi smo posljednju godinu sa američkim prijateljima radili na postizanju rješenja, željeli smo domaće rješenje, ali nije bilo hrabrosti među domaćim političarima. Žao mi je da je visoki predstavnik morao pribjeći sredstvu nametanja. Kada je u pitanju suština, većina nametnutih pitanja su bila predmet pregovora. Političari su itekako bili upoznati sa odredbama važnim za funkcionisanje Federacije BiH – rekao je.

Zanimalo ih je i šta misli o trenutku nametanja odluka – u izbornoj noći, iako bi, da je do toga došlo ranije, politički subjekti vjerovatno drugačije uredili izborne liste.

– Da li je fer od političara da ne mogu riješiti pitanja koja su stavljena pred njih. Momenat nije bio idealan, možda bi bilo bolje da je urađeno dan prije izbora, ali političari su ti koji nisu mogli postići sporazum kroz brojne runde pregovora – odgovorio je.

Pojedini zvaničnici iz susjedne Hrvatske su Šmitove odluke vidjeli kao uspjeh diplomatije premijera Andreja Plenkovića.

Satler podcrtava da nema dokaza da je Hrvatska i tamošnji HDZ uticao na Šmita, iako je, podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske na Twitter nalogu napisala da su sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH.

– Bio bih iznenađen, a evo i zašto. Kada se priključite EU, desi se nešto prelijepo. Izgubite dio svog suvereniteta ali dobijete nešto drugo, udružite svoje resurse a političke odluke se donose zajednički. Iluzorno je da jedna zemlja može dominirati po bilo kojem pitanju. Ni velike zemlje članice ne mogu dominirati po pitanju vanjske politike. Tamo ima malih zemalja i onih koje još nisu shvatile da su male – tvrdi šef Delegacije EU u BiH.

Za kraj je upozorio kako države članice EU ne žele da gledaju kako se vlast u jednoj zemlji formira predugo, te da nema razloga za takvo što. Evropa sada gleda prema ovamo, poručio je, naglašavajući da bi vlade trebale biti formirane do kraja godine. Priznaje da Šmitove uredbe nisu stoposto efikasne u sprječavanju neformiranja federalne vlade, ali tvrdi da će spomenute mjere imati dugoročan učinak.