Connect with us

Politika

SATLER: Željeli smo domaće rješenje, žao mi je što je Šmit morao nametnuti odluku

Prošle sedmice je saopšteno kako je Evropska komisija za Bosnu i Hercegovinu uslovno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Tada je šef Delegacije EU u BiH čestitao građanima, dok je čestitka za političare izostala. Zašto, ali i zašto nije bilo ni pozdrava za Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i o tome šta misli o ovakvim potezima u izbornom danu, odgovorio je za N1 Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije EU.

Ovo je signal EU prema BiH koji dolazi u jako dobro vrijeme, podcrtao je na početku razgovora Satler, govoreći o preporuci za kandidatski status.

– To je prekrasan signal koji građanima govori da stojimo rame uz rame. EU je vrlo ozbiljna kada je riječ o članstvu, ipak zadnja riječ će biti na državama članicama, održat će se sastanak Vijeća EU vjerovatno u decembru ove godine – rekao je o daljnjim koracima.

No, zanimljivo je da je ova preporuka došla nakon prilično lošeg izvještaja EK, nije li to kontradiktorno, pitali su. Satler je, stoga, pojasnio šta je sve ušlo u obzir pri donošenju odluke.

Prvo se odnosi na ono što je zemlja učinila. Tu se cijenilo nekih pet, šest stvari, naveo je Satler, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napredak kada je riječ o javnim nabavkama…

Drugo razmatranje koje je ušlo u odluku jeste geopolitička situacija nastala agresijom na Ukrajinu. Treći razlog jeste da je preporuka zapravo zadatak za sve one koji će tek preuzeti vlast nakon održanih općih izbora. Satler tvrdi da je odluka nastala kao mješavina sva tri pomenuta aspekta.

Sredina decembra bit će izuzetno važna, naglasio je, pozivajući sve ministre na intenzivan rad, napominjući da se na njihovom stolu nalaze dvije izuzetno važne stavke: EUROPOL i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

– Ono što je dobro kod ove preporuke jeste što se radi o preporuci bez ikakvih dodatnih uslova. 27 zemalja članica će razgovarati u decembru i ako bude pozitivna njihova odluka, dobit ćete kandidatski status – podsjetio je.

Ipak, podcrtao je, BiH od dobijanja kandidatskog statusa do otvaranja pregovora sa EU mora ispuniti onih 14 prioriteta Evropske komisije, za šta i Satler priznaje da će vjerovatno potrajati barem nekoliko godina.

Odgovor na Dodikovu reakciju

Satler je za N1 odgovorio i na reakciju Milorada Dodika (SNSD) na preporuku kandidatskog statusa, kada je, podsjetimo, napisao kako je ona povezana sa ukidanjem funkcije visokog predstavnika.

– Nema nikakve poveznice. Ovdje je na snazi dejtonska struktura, sa civilnim nadzorom visokog predstavnika. Nije ni tajna da EU želi da vidi manje supervizije, jer ako želite u EU morate imati potpuni suverenitet i donositi vlastite odluke – naglasio je Satler.

Sasvim logički se nametnulo i naredno pitanje za Satlera – da li podržava Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, ili to samo “prima k znanju”, kako je stajalo u njegovom saopštenju nakon Šmitova poteza.

– Pravila za održavanje izbora su izuzetno važna za svaku zemlju, naročito za BiH, gdje ljudi gube povjerenje i gdje je izborni zakon suprotan presudama Suda u Strazburu. Mi smo posljednju godinu sa američkim prijateljima radili na postizanju rješenja, željeli smo domaće rješenje, ali nije bilo hrabrosti među domaćim političarima. Žao mi je da je visoki predstavnik morao pribjeći sredstvu nametanja. Kada je u pitanju suština, većina nametnutih pitanja su bila predmet pregovora. Političari su itekako bili upoznati sa odredbama važnim za funkcionisanje Federacije BiH – rekao je.

Šta misli o momentu nametanja Šmitove odluke

Zanimalo ih je i šta misli o trenutku nametanja odluka – u izbornoj noći, iako bi, da je do toga došlo ranije, politički subjekti vjerovatno drugačije uredili izborne liste.

– Da li je fer od političara da ne mogu riješiti pitanja koja su stavljena pred njih. Momenat nije bio idealan, možda bi bilo bolje da je urađeno dan prije izbora, ali političari su ti koji nisu mogli postići sporazum kroz brojne runde pregovora – odgovorio je.

Pojedini zvaničnici iz susjedne Hrvatske su Šmitove odluke vidjeli kao uspjeh diplomatije premijera Andreja Plenkovića.

Satler podcrtava da nema dokaza da je Hrvatska i tamošnji HDZ uticao na Šmita, iako je, podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske na Twitter nalogu napisala da su sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH.

– Bio bih iznenađen, a evo i zašto. Kada se priključite EU, desi se nešto prelijepo. Izgubite dio svog suvereniteta ali dobijete nešto drugo, udružite svoje resurse a političke odluke se donose zajednički. Iluzorno je da jedna zemlja može dominirati po bilo kojem pitanju. Ni velike zemlje članice ne mogu dominirati po pitanju vanjske politike. Tamo ima malih zemalja i onih koje još nisu shvatile da su male – tvrdi šef Delegacije EU u BiH.

Za kraj je upozorio kako države članice EU ne žele da gledaju kako se vlast u jednoj zemlji formira predugo, te da nema razloga za takvo što. Evropa sada gleda prema ovamo, poručio je, naglašavajući da bi vlade trebale biti formirane do kraja godine. Priznaje da Šmitove uredbe nisu stoposto efikasne u sprječavanju neformiranja federalne vlade, ali tvrdi da će spomenute mjere imati dugoročan učinak.

Politika

ZAMJENICA TUŽILA MINISTRA za ljudska prava zbog mobinga i diskriminacije

Zamjenica ministra za izbjeglice i ljudska prava BiH Duška Jurišić podnijela je tužbu protiv ministra za ljudska prava Sevlida Hurtića.

Odlučila je da pravdu potraži na sudu zbog, kako tvrdi, kontinuiranog institucionalnog zlostavljanja kojem je bila izložena od strane ministra .

U javnoj Fejsbuk objavi naslovljenoj „Dokazaću zlostavljanje, ali neću biti žrtva“, Jurišić iznosi lično i profesionalno iskustvo, uključujući i zdravstvene izazove koje je paralelno s pravnom bitkom prolazila zajedno sa svojom advokaticom.

– Bilo je to u decembru 2024. godine. Advokatica je kazala da elemenata za dokazivanje mobinga ima više nego dovoljno, ali i da je bolesna. Rekla sam da ćemo, ukoliko ona to želi i može, zajedno ići u obje bitke. Redale su se terapije, prvo njena, puno teža, a onda i moja iznenadna bolest, nimalo bezazlena, ali lakša i kratkotrajnija u odnosu na njen izazov. Ova hrabra žena nije govorila o drugom iskušenju s kojim se nosila zajedno s bolešću. Pobijedila je. Na svijet je donijela zdravu bebu. Ako je to sve što smo izvukle iz naše poslovne saradnje, ja sam sretna i zadovoljna – navela je Jurišić.

Jurišićeva kaže da je “kontinuirano zlostavljanje ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića odlučila dokazivati na sudu”.

– Sud može donijeti samo dvije odluke. Jedna je politička odluka kako bi zaštitio funkciju ministra BiH. Druga je, u pravom smislu riječi, u korist moje štete. Od početka mi je jasno da je šteta nenadoknadiva. Ipak, ova presuda može biti snažna, ohrabrujuća i nedvosmislena podrška ženama političarkama, ali i svima, koji se nađu u poziciji kontinuiranog onemogućavanja u obavljanju posla i zlostavljanja. To može kreirati novi obrazac ponašanja između ministara i njihovih zamjenika i zamjenica. U suprotnom, u pravu je moj prethodnik, zamjenik ministra Dževad Mahmutović, koji je rekao da funkciju zamjenika ministra treba ukinuti. Značajno je istaći da je to kazao kada više nije bio zamjenik – dodala je.

Kako kaže, bila je u dilemi da li tužbu za mobing i diskriminaciju za koju je, kako kaže, imala osnov već u prvim mjesecima mandata 2023. godine, podnositi protiv sekretarke kao jedne od najodgovornijih za rad Ministarstva.

– Advokatica, koja ima istu medicinsku dijagnozu, oko toga nije imala dileme. Šokirana sam da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH njenu dijagnozu, strogo povjerljiv i intiman podatak, upućuje Sudu. To samo govori da je zloupotreba i zlostavljanje, direktno i indirektno, uobičajena i opšteprisutna pojava – navodi ona, prenosi Kliks.

Požalila se i da nije imala političku zaštitu u prethodnom periodu.

– Što se političke zaštite tiče, nemam nažalost ništa reći. Ne bih tražila sudsku da ima političke zaštite, solidarnosti i dovoljne podrške među kolegicama političarkama, te da sam minimum podrške dobila od Agencije za ravnopravnost polova, koja je, da ironija bude veća, sastavni dio Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH – kazala je.

Kaže da je svjesna da će sudski proces biti dodatni teret.

– Jer, ma šta dio javnosti, medija i ministar govorili, u mom kabinetu se svakodnevno radi na pitanjima zaštite ljudskih prava i sloboda, od slobode izražavanja i zaštite novinara, zaštite radnika i radnica u trgovini do zaštite žena i djece od nasilja u porodici, te zaštite marginalizovanih grupa. Za to imamo i vidljive rezultate, ma koliko možda neki podcjenjivali doprinos mog tima. Za početak, jer ovo je samo početak, prikazaću nekoliko ministrovih javnih istupa, svjesna da najveći dio javnosti u tome neće vidjeti ništa sporno. Biće čak i jedan dio javnosti, koji će likovati – kazala je.

Dodaje da su činjenice i dokazi, izneseni u tužbi, neoborivi.

– Sudski proces me neće spriječiti da radim, ali i da javno govorim o zloupotrebi funkcije i položaja. Skoro dvije i po godine sam strpljivo štitila viši interes, državnu instituciju. Međutim Sevlid Hurtić jeste ministar, ali nije institucija. Tužbu može shvatiti kao priliku. Ruka saradnje uvijek je bila i ostaje ispružena – zaključila je Jurišić.

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD KAZNE! Odbačena krivična prijava protiv Komšića za govor mržnje

Tužilaštvo BiH donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića koji je prijavljen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog govora koji je održao prošle godine.

Riječ je o govoru upriličenom povodom otvaranja spomenika Mehmedu Alagiću na Vlašiću, a informacija o nesprovođenju istrage potvrđena je za Detektor.

Krivičnu prijavu protiv Komšića podnio je zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić, zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela – izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, nezakonitu upotrebu resursa Oružanih snaga BiH, te zloupotrebu položaja, potvrđeno je za Detektor iz Galićevog kabineta.

Komšić je prijavljen da je 4. avgusta prošle godine na lokalitetu Ljuta greda na planini Vlašić svečano otvorio spomenik Mehmedu Alagiću, generalu Armije BiH protiv kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) podigao optužnicu za ratne zločine te je tom prilikom održao govor u kojem je veličao generala Alagića. Prijavljen je da je iz budžeta Predsjedništva BiH finansirao izgradnju tog spomenika.

– Danas govorimo o generalu Alagiću, koji je nekako kao ova Bosna naša, njegovom djelu koje je bilo veliko i veličanstveno, a budimo ljudi pa priznajmo da mu je sudbina bila tragična. Svi znamo da mu je u suštini srce puklo zbog nepravde, izdaje, s one strane s koje nije očekivao, i to treba reći. I danas ima nekih drugih generala koji su se našli u poziciji u kojoj je bio i general Alagić. Misli li iko o Dudakoviću, misli li iko o tom čovjeku? Misli li iko o ljudima koji su nepravedno optuženi za Dobrovoljačku? Nemojte da čekamo da i njima srce pukne od toga pa da se okupimo i kažemo: „Bili su veliki ljudi“ – rekao je, između ostalog, Komšić.

Iz Galićevog kabineta su potvrdili da su dobili rješenje Tužilaštva BiH o neprovođenju istrage.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ “Odbornici iz Tel Aviva bi bolje glasali u Teheranu NEGO SNSD U BANJALUCI”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je kritikovao odbornike skupštinske većine predvođene SNSD-om, nakon što su na današnjoj sjednici odbili niz prijedloga koji su, kako navodi, bili od ključnog značaja za građane.

– Kada bi odbornici iz Tel Aviva imali priliku da glasaju u gradskoj skupštini Teherana, donijeli bi bolje odluke nego što su to danas uradili odbornici SNSD-a u Banjaluci. Vjerujem da čak ni najveći neprijatelji ovog grada ne bi glasali ovako – izjavio je Stanivuković.

Na sjednici je odbijena odluka da se omoguće besplatni placevi za mlade bračne parove i višečlane porodice, što je, prema riječima gradonačelnika, udar na budućnost Banjaluke.

– Glasali su protiv toga da mladima damo temelj da ostanu ovdje. Glasali su protiv mjere koja zadržava budućnost u našem gradu – rekao je Stanivuković.

Takođe, izglasana je odluka da Banjaluka i u narednim mjesecima ne naplaćuje parking, čime, kako navodi, grad nastavlja da trpi milionske gubitke koji su mogli biti preusmjereni u infrastrukturu, škole, vrtiće i parkove.

Još jedan u nizu, kako kaže, poraznih poteza bio je i otpor većine da se kladionice udalje od škola.

– Protive se udaljavanju kladionica od škola kako bismo zaštitili djecu i porodice od poroka koji razara živote. Kao razlog odbijanja naveli su “diskriminaciju” poslovnih subjekata. Ko brani kocku, taj ne štiti omladinu – istakao je gradonačelnik.

Skupštinska većina odbila je i prijedlog o uvođenju neradne, porodične nedjelje, kao i regulacioni plan za izgradnju kolektora otpadnih voda na rijeci Vrbas.

Ipak, Stanivuković naglašava da borba nije bila uzaludna. Usvojene su tri važne odluke:

– Rekordne stipendije za deficitarna zanimanja, program razvoja sporta sa najvećom novčanom podrškom klubovima do sada, kao i odluka o ponovljenom javnom uvidu, kojom se približavamo izradi Urbanističkog plana – naveo je gradonačelnik.

Na kraju je poručio da neće odustati od borbe za odgovornu, zdravu i perspektivnu Banjaluku.

Nastavi čitati

Aktuelno