Connect with us

Politika

SATLER: Željeli smo domaće rješenje, žao mi je što je Šmit morao nametnuti odluku

Prošle sedmice je saopšteno kako je Evropska komisija za Bosnu i Hercegovinu uslovno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Tada je šef Delegacije EU u BiH čestitao građanima, dok je čestitka za političare izostala. Zašto, ali i zašto nije bilo ni pozdrava za Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kao i o tome šta misli o ovakvim potezima u izbornom danu, odgovorio je za N1 Johan Satler (Johann Sattler), šef Delegacije EU.

Ovo je signal EU prema BiH koji dolazi u jako dobro vrijeme, podcrtao je na početku razgovora Satler, govoreći o preporuci za kandidatski status.

– To je prekrasan signal koji građanima govori da stojimo rame uz rame. EU je vrlo ozbiljna kada je riječ o članstvu, ipak zadnja riječ će biti na državama članicama, održat će se sastanak Vijeća EU vjerovatno u decembru ove godine – rekao je o daljnjim koracima.

No, zanimljivo je da je ova preporuka došla nakon prilično lošeg izvještaja EK, nije li to kontradiktorno, pitali su. Satler je, stoga, pojasnio šta je sve ušlo u obzir pri donošenju odluke.

Prvo se odnosi na ono što je zemlja učinila. Tu se cijenilo nekih pet, šest stvari, naveo je Satler, poput rješavanja pitanja izbora u Mostaru, Strategije za rad na predmetima ratnih zločina, napredak kada je riječ o javnim nabavkama…

Drugo razmatranje koje je ušlo u odluku jeste geopolitička situacija nastala agresijom na Ukrajinu. Treći razlog jeste da je preporuka zapravo zadatak za sve one koji će tek preuzeti vlast nakon održanih općih izbora. Satler tvrdi da je odluka nastala kao mješavina sva tri pomenuta aspekta.

Sredina decembra bit će izuzetno važna, naglasio je, pozivajući sve ministre na intenzivan rad, napominjući da se na njihovom stolu nalaze dvije izuzetno važne stavke: EUROPOL i Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

– Ono što je dobro kod ove preporuke jeste što se radi o preporuci bez ikakvih dodatnih uslova. 27 zemalja članica će razgovarati u decembru i ako bude pozitivna njihova odluka, dobit ćete kandidatski status – podsjetio je.

Ipak, podcrtao je, BiH od dobijanja kandidatskog statusa do otvaranja pregovora sa EU mora ispuniti onih 14 prioriteta Evropske komisije, za šta i Satler priznaje da će vjerovatno potrajati barem nekoliko godina.

Odgovor na Dodikovu reakciju

Satler je za N1 odgovorio i na reakciju Milorada Dodika (SNSD) na preporuku kandidatskog statusa, kada je, podsjetimo, napisao kako je ona povezana sa ukidanjem funkcije visokog predstavnika.

– Nema nikakve poveznice. Ovdje je na snazi dejtonska struktura, sa civilnim nadzorom visokog predstavnika. Nije ni tajna da EU želi da vidi manje supervizije, jer ako želite u EU morate imati potpuni suverenitet i donositi vlastite odluke – naglasio je Satler.

Sasvim logički se nametnulo i naredno pitanje za Satlera – da li podržava Šmitovo nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, ili to samo “prima k znanju”, kako je stajalo u njegovom saopštenju nakon Šmitova poteza.

– Pravila za održavanje izbora su izuzetno važna za svaku zemlju, naročito za BiH, gdje ljudi gube povjerenje i gdje je izborni zakon suprotan presudama Suda u Strazburu. Mi smo posljednju godinu sa američkim prijateljima radili na postizanju rješenja, željeli smo domaće rješenje, ali nije bilo hrabrosti među domaćim političarima. Žao mi je da je visoki predstavnik morao pribjeći sredstvu nametanja. Kada je u pitanju suština, većina nametnutih pitanja su bila predmet pregovora. Političari su itekako bili upoznati sa odredbama važnim za funkcionisanje Federacije BiH – rekao je.

Šta misli o momentu nametanja Šmitove odluke

Zanimalo ih je i šta misli o trenutku nametanja odluka – u izbornoj noći, iako bi, da je do toga došlo ranije, politički subjekti vjerovatno drugačije uredili izborne liste.

– Da li je fer od političara da ne mogu riješiti pitanja koja su stavljena pred njih. Momenat nije bio idealan, možda bi bilo bolje da je urađeno dan prije izbora, ali političari su ti koji nisu mogli postići sporazum kroz brojne runde pregovora – odgovorio je.

Pojedini zvaničnici iz susjedne Hrvatske su Šmitove odluke vidjeli kao uspjeh diplomatije premijera Andreja Plenkovića.

Satler podcrtava da nema dokaza da je Hrvatska i tamošnji HDZ uticao na Šmita, iako je, podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske na Twitter nalogu napisala da su sa visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH.

– Bio bih iznenađen, a evo i zašto. Kada se priključite EU, desi se nešto prelijepo. Izgubite dio svog suvereniteta ali dobijete nešto drugo, udružite svoje resurse a političke odluke se donose zajednički. Iluzorno je da jedna zemlja može dominirati po bilo kojem pitanju. Ni velike zemlje članice ne mogu dominirati po pitanju vanjske politike. Tamo ima malih zemalja i onih koje još nisu shvatile da su male – tvrdi šef Delegacije EU u BiH.

Za kraj je upozorio kako države članice EU ne žele da gledaju kako se vlast u jednoj zemlji formira predugo, te da nema razloga za takvo što. Evropa sada gleda prema ovamo, poručio je, naglašavajući da bi vlade trebale biti formirane do kraja godine. Priznaje da Šmitove uredbe nisu stoposto efikasne u sprječavanju neformiranja federalne vlade, ali tvrdi da će spomenute mjere imati dugoročan učinak.

Related Topics:

Politika

REŽIM POGAZIO VLASTITE ODLUKE: Od bojkota do kandidata za izbore

Nakon što je vlast Republike Srpske u Narodnoj skupštini grubo pogazila ranije zaključke da se ne izlazi na prijevremene izbore, i zvanično je potvrđeno da će SNSD i njihovi sateliti učestvovati u izborima za predsjednika Republike Srpske. Na ovaj način je i vlast priznala da Milorad Dodik više nije predsjednik, međutim Dodik se i dalje ponaša kao da jeste: dolazi u Palatu Predsjednika Republike Srpske, koristi službena vozila, pojavljuje se na sjednicama Vlade – iako je ovlašćenja prenio na hrvatskog potpredsjednika.

Politička kriza u Republici Srpskoj poprima obilježja do sada neviđene farse u režiji vlasti. Od ranijih zaključaka iz avgusta kojima je odbačena mogućnost provođenja prijevremenih izbora nije ostalo ni slovo na papiru.

Tako je SNSD u mjesec dana od bojkota došao do toga da će izaći na prijevremene izbore, uz krajnje kontradiktorne izgovore.

“SNSD nije bio u iznudi da donese odluku da izađe na izbore. Ovo je dio naše strategije gdje smo odlučili da provedemo kako bi se prilagodili onome što po našoj ocjeni treba da ugrozi totalno Republiku Srpsku, a to je da opozicionoj strukturi ostavi ove izbore na volju i nevolju”, poručio je nedavno Dodik.

U opoziciji smatraju da, dok je vlast tvrdila da neće na prijevremene izbore, istovremeno je radila nešto drugo pa je od početka bilo jasno da će Dodikov SNSD i te kako u njima učestvovati.

“Zar mislite da bi njegov ministar Amidžić nazvao svog zamjenika da mu kaže evo ostavio sam ti pečat da ga udariš da se prebace sredstva za održavanje izbora? Znači, jasno je da će izbori biti održani i da će oni učestvovati na tome”, kaže Mladen Bosić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

“Ovo se može tumačiti kao jedna vrsta izlazne strategije da se javnosti saopšti, ali ne sa onog mjesta sa kojeg je trebalo da se saopšti, da Milorad Dodik više nije predsjednik entiteta”, smatra politički analitičar Tanja Topić.

Kandidat Srpske demokratske stranke je Branko Blanuša, profesor na banjalučkom Elektrotehničkom fakultetu. Predsjednik PDP-a je poručio da se ova stranka neće prijaviti za prijevremene izbore, ali je, kako je rekao Draško Stanivuković, spremna na razgovore sa opozicionim strankama.

Kandidat vladajućih stranaka odnosno SNSD-a je Siniša Karan, a Dodik je najavio i da će biti održana sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će biti imenovan vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Dok se to ne dogodi, dužnost predsjednika Republike Srpske obavlja kadar HDZ-a BiH Davor Pranjić, jer je Dodik prethodno prenio ovlašćenja na hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske.

“Tako da Dodik ima očigledno plan da nastavi da se ponaša kao predsjednik i donosi odluke, a da samo pečat udara i potpisuje Čovićev čovjek iz HDZ-a”, smatra Bosić.

Tako HDZ BiH u rukama ima sve ključne funkcije: na nivou BiH, Federacije, ali i Republike Srpske što je do sada neviđena praksa u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini.

“Milorad Dodik i SNSD su prenijeli ovlašćenja na čovjeka koji dolazi iz HDZ-a – stranke sa sjedištem u Mostaru. Zamislite kakav je to šamar Republici Srpskoj”, smatra poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović.

U međuvremenu Dodik koji se sam odrekao nadležnosti Predsjednika Republike Srpske i dalje koristi privilegije funkcije koju je obavljao do oduzimanja mandata. Na posao dolazi u Palatu Predsjednika Republike, koristi službena vozila, imenuje mandatara.

Istovremeno nije stigla dugo priželjkivana pomoć Dodikovih navodnih prijatelja sa međunarodnog nivoa. Dodvoravanje Donaldu Trampu, posjete Putinu i Orbanu, smatraju naši sagovornici, stvarali su u SNSD-u privid da će oni uticati na to da presuda Dodiku pude poništena, što se na kraju nije dogodilo.

Nastavi čitati

Politika

SUD ODLUČIO Referendum ne vrijeđa nacionalni interes Bošnjaka

Ustavni sud Republike Srpske odlučio je da usvajanjem izmjena Zakona o referendumu i građanskoj incijativi kao i odlukom o raspisivanju referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Referendumska komisija iz osporenog zakona nema status javne institucije, niti organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti za koje postoji ustavna obaveza adekvatne zastupljenosti konstitutivnih naroda, zbog čega se tvrdnje podnosioca zahtjeva o povredi navedenih ustavnih garancija ne mogu dovesti u vezu sa normiranjem iz osporenog zakona”, navedeno je u saopštenju Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske ocijenilo da se osporenim zakonom ne dovodi u neravnopravan položaj nijedan od konstitutivnih naroda, niti se pravi razlika među njima u pravu na uživanje garancija iz kruga vitalnih nacionalnih interesa definisanih Ustavom, slijedom čega osporenim zakonom i odlukom nije povrijeđen nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

Takođe, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odlučilo je da Odlukom o raspisivanju republičkog referenduma nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

“Navodi i tvrdnje Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, a kojim se izražavaju bojazan i pretpostavke o mogućim posljedicama koje rezultati referenduma i njihova implementacija mogu imati po bošnjački narod, kao i o potencijalnoj diskriminaciji, nisu pravno relevantni za pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda BiH ocijenilo je i da Odluka kojom se raspisuje referendum i utvrđuje sadržina referendumoskog pitanja te određuje termin njegovog održavanja jednako odnose prema svim narodima i građanima i da kao takve ne mogu ugroziti vitalni nacionalni interes niti dovesti do diskriminacije.

“Osporene odluke, dakle, nemaju nacionalni predznak, već se, nezavisno od njihove nacionalne pripadnosti, podjednako odnose na sve građane, koji slobodno disponiraju svojim pravom da učestvuju na referendumu”, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

Čović VJEČITI OPTIMISTA “Uvjeren sam u pozitivan signal iz Brisela!”

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović sa zvaničnicima svih nivoa vlasti i članovima ove stranke prisustvuje dvodnevnoj klauzuri u Neumu, gdje su teme i aktuelna situacija u BiH i evropske integracije. Čović je prvi, uoči sjednice Savjeta ministara BiH, najavio usvajanje Reformske agende. Za “Dnevni avaz” kaže da je imao garancije da će dokument dobiti podršku.

– Napravili smo dobar i ozbiljan iskorak, ali trebaće detaljno analizirati zašto se dovodimo u ovakvu situaciju da nas bilo ko može ucjenjivati. U biti, ništa bitno nije promijenjeno od onoga što smo imali kao osnovu, da bi se s ovako bitnom temom spekulisalo danima i mjesecima, pa da nas neko optereti i s gubitkom od stotinjak miliona evra iz planiranih sredstava koji mogu značajno doprinijeti BiH – kazao nam je Čović.

Posjeta Fon der Lajen

Zadovoljan je i smatra da najviše zasluga ima predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

– Dodatno nam čini zadovoljstvo što iduće sedmice u BiH dolazi šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Ipak se može kazati da pravimo mali iskorak, izlazimo iz jedne krize i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo krenuti i na dva preostala reformska zakona – o Sudu BiH i VSTV-u BiH, koji su i dalje visoki prioritet za HDZ BiH – dodaje Čović.

Uvjeren je da će iz Brisela stići pozitivan signal, ali upozorava da „više nismo vjerodostojni i dosljedni, jer davno smo obećali da ćemo završiti ove stvari“.

– Bojim se da smo tek malo otvorili vrata kod prijatelja u Briselu koji imaju vremena da se bave s BiH, jer se evidentno bave drugim temama, sigurnosnom i svakom drugom ugrozom kad je u pitanju Evropa – kaže Čović.

Naglašava da su dva zakona prioriteti na evropskom putu.

– Pregovarača usvaja samo Savjet ministara BiH, pa očekujem da taj dio neće biti problem. On nije striktna obaveza, jer su oni tražili neka prelazna rješenja što se tiče privremenog pregovarača. Bitno je u ovom trenutku usvojiti dva zakona i onda ne vidim prepreke da dobijemo i pregovarača, odnosno da Savjet ministara donese i tu odluku. Pokušaćemo do 15.-20. oktobra usvojiti i budžet i odmah pokrenuti proceduru za narednu godinu – naglašava Čović.

Sastanci sa svima

Ništa se pretjerano neće mijenjati kad je u pitanju struktura vlasti, ali bi se trebali promijeniti odnosi, kaže Čović, nakon razgovora s predstavnicima svih stranaka. Očekuje da prvi ciklus razgovora bude završen u narednih 15-ak dana, a ocjenjuje ih kao vrlo dobre.

– Konkretno razgovaramo i to daje šansu da možemo malo drugačije razumjeti vrijeme ispred sebe. U godini dana koju imamo do idućih izbora, ne smijemo izgubiti osnovni cilj, a to su mir i stabilnost. Mir smo očuvali, unutrašnja stabilnost, zbog nepovjerenja, takva je kakva jeste, ali ni evropski put ne smije nestati s našeg popisa prioriteta. Čini mi se da su sve stranke spremne to podržati, kako opozicijske, na razini BiH, tako i one koje formalno jesu vlast – ističe Čović.

Komentarišući stavove SNSD-a i Milorada Dodika, kada je o presudi Suda BiH ili prijevremenim izborima riječ, Čović kaže da smo nepotrebno izgubili godinu.

– Imali smo vrlo jasan stav u komunikaciji s kolegama iz Republike Srpske i gospodinom Dodikom, ali i u javnom nastupu – odluke sudova se moraju poštivati, bez obzira šta o njima mislili i šta mislili uopšte o nezavisnosti pravosuđa. Anarhije ne smije biti. Dobro je da su u konačnici prijatelji iz Republike Srpske razumjeli da taj proces treba ići dalje, da će se izbori morati održati, pa ćemo vidjeti šta stanovnici Srpske misle i kakva je popularnost pojedinaca koji izlaze na izbore – zaključuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Nastavi čitati

Aktuelno