Connect with us

Politika

MILIONI ZA VIJADUKT: Savjet ministara traži izmjene budžeta, Nikšić protiv!

Savjet ministara BiH zatražio je korekciju budžeta kako bi se izmirio višemilionski dug prema građevinskoj firmi “Vijadukt”, ali taj potez naišao je na oštro protivljenje predsjedavajućeg Vijeća ministara Nermina Nikšića. Dok jedni tvrde da je isplata zakonska obaveza, drugi upozoravaju na netransparentnost i moguće političke igre iza zahtjeva za rebalans.

Savjet ministara donio je zaključak da naredne sedmice bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH radi korekcije fiskalnog okvira da bi bilo riješeno pitanje duga slovenačkoj firmi “Viaduct (Vijadukt)”, rekla je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.

Krištova je nakon vanredne sjednice Savjeta ministara u vezi sa arbitražnom presude Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u predmetu slovenačke firme “Vijadukt” i drugih protiv BiH, rekla da će sjednicu Fiskalnog savjeta zakazati u ponedjeljak, 14. aprila.

Ona je navela da je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić insistirao da bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH, iako ona smatra da nema potrebe za tim, jer se ne mijenja fiskalni okvir, već samo raspodjela, prenosi Srna.

Krišto je rekla novinarima u Sarajevu da bi mogla da bude promijenjena raspodjela dobiti Centralne banke entitetima Bosne i Hercegovine.

“Najkasnije tri radna dana od usvajanja ovog zaključka, Ministarstva finansija i trezora treba da dostavi korigovani tekst u kontekstu onoga što usvoji Fiskalni savjet”, navela je Krišto.

Prema njenim riječima, uz te korekcije Predsjedništvu BiH bi bio dostavljen novi prijedlog budžeta institucija BiH.

Krišto je navela da bi se od Predsjedništva BiH moglo zatražiti da što hitnije usvoji budžet institucija BiH, kao i Parlamentarna skupština BiH.

“Cijelu bismo priču mogli završiti u toku naredne sedmice”, rekla je Krištova i dodala da će insistirati da ovo pitanje bude riješeno.

Ona je istakla da presudu treba izvršiti odmah da bi se umanjile štetne posljedice po BiH i njene institucije, jer kamata svaki dan zemlju košta 9.000 evra, a taj iznos je do sada dostigao 135.000 evra.

Krišto je navela da izvršenje presude mora biti na zakonit način, a jedini način je, kako kaže, intervencija u budžetu.

Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Edin Forto rekao je da se može očekivati da Federacija BiH na sjednici Fiskalnog savjeta odbije da se ovaj problem rješava preraspodjelom novca od Centralne banke BiH, jer bi to značilo da bi dio sredstava išao na štetu FBiH.

U tom slučaju, kaže Forto, na sjednici Savjeta ministara u utorak, 15. aprila, bi bile razmatrane druge opcije deblokade Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH, uzrokovane ovim sporom, kako ne bi došlo do obustave kontrole neba u BiH.

Informacija o realizaciji zaključka Savjeta ministara sa 51. sjednice u vezi sa izvršenjem arbitražne presude razmatrana je na vanrednoj sjednici Saveta ministara na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, prenosi Srna.

“Nećete dobiti ništa”
Nakon sjednice Savjeta ministara Bosne i Hercegovine na kojoj je najavljeno zakazivanje sjednice Fiskalnog savjeta BiH, oglasio se federalni premijer i lider SDP-a Nermin Nikšić, koji je poručio da Federacija BiH ne da novac za vraćanje duga slovenačkoj firmi “Viaduct” (Vijadukt).

“Odmah povucite svoj zaključak jer na Fiskalnom vijeću nećete dobiti ništa”, poručio je Nikšić u objavi na društvenim mrežama.

Savjet ministara večeras je, podsjetimo, donio zaključak da naredne sedmice bude zakazana sjednica Fiskalnog savjeta BiH radi korekcije fiskalnog okvira da bi bilo riješeno pitanje duga “Viaductu”.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto.je rekla novinarima u Sarajevu da bi mogla da bude promijenjena raspodjela dobiti Centralne banke BiH entitetima. Prema njenim riječima, uz te korekcije Predsjedništvu BiH bi bio dostavljen novi prijedlog budžeta institucija BiH.

Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto rekao je da se može očekivati da Federacija BiH na sjednici Fiskalnog savjeta odbije da se ovaj problem rješava preraspodjelom novca od Centralne banke BiH, jer bi to značilo da bi dio sredstava išao na štetu FBiH.

“U vezi sa današnjim Zaključkom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojim je predviđeno održavanje sjednice Fiskalnog vijeća u Bosni i Hercegovini, želim jasno poručiti da što se tiče tog dijela sjednicu ne treba sazivati. Vijeće ministara se zaigralo, ali direktivu da se sazove sjednica Fiskalnog vijeća “u cilju usvajanja izmjena dokumenta Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika Bosne i Hercegovine” možete “okačiti mačku o rep”, naveo je Nikšić, između ostalog, u svom reagovanju,

“Izmjene Globalnog okvira fiskalnog bilansa sa ciljem da se na cijelu državu, a u većinskom omjeru Federaciju Bosne i Hercegovine, svali obaveza vraćanja duga preduzeću Vijadukt d.o.o. nikada neću pustiti s obzirom da u Fiskalnom vijeću imam mogućnost veta. Želim odmah obavijestiti Vijeće ministara i one koji su izmaštali ovu odluku da traže druga rješenja, da ne čekaju utorak, jer će do utorka dug entiteta Republika Srpska narasti za dodatnih 54.000 KM. Svima onim koji su pravili račun bez krčmara poručujem da su to činili uzalud, da je što se tiče RS fajront i vrijeme za podvlačenje računa”, istakao je Nikšić.

Related Topics:

Politika

DA LI “TRJKA” U FBIH JOŠ POSTOJI i koliko je SDP blizu vlasti sa SDA?

Ako je suditi po izjavama pojedinaca i medijskim napisima, koalicija SDA i SDP-a već je dogovorena, međutim u ovom trenutku to je još daleko, i razgovori na tu temu tek treba da počnu.

Navodi pojedinih medija da je Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, svojim koalicionim partnerima Elmedinu Konakoviću, predsjedniku NiP-a, i Sabini Ćudić, predsjednici Naše stranke, rekao da “trojka”, odnosno koalicija ove tri stranke, više ne postoji, su demantovani. Ali, zanimljivo, još niko od zvaničnika “trojke” i SDA nije eksplicitno ni potvrdio ni demantovao da će vlast formirati SDA i SDP.

“Što se tiče sudbine ‘trojke’ nakon izbora, ona za sada ostaje zajedno. Koalicija SDA – SDP matematički je vrlo moguća. Ali ‘trojka’ ostaje, a u kojem obliku – to ćemo vidjeti”, rekao je Konaković, dodajući da bi koalicija SDA i SDP bila matematički i institucionalno najstabilnija koalicija probosanskih snaga.

On je rekao i da oni (SDP i SDA) imaju puno pravo da naprave neki dogovor i da bi bilo važno da u tom dogovoru bude barem dio onoga što “smo mi napravili na početku ovog mandata”.

I sam Nikšić je demantovao da je rekao da “trojka” ne postoji, ali nije demantovao da se ide u pravcu vlasti sa SDA.

“Sudeći prema pojedinim medijskim napisima, neki su u naše ime već završili razgovore, podijelili funkcije, raskinuli saveze i formirali nove koalicije, a da mi koji bismo u svemu tome trebali učestvovati o tome očigledno nismo obaviješteni. Željno iščekujem da saznamo i šta smo sljedeće odlučili”, rekao je nedavno Nikšić.

On je naveo da će o narednim koracima razgovarati sa svojim partnerima i u okviru stranačkih organa, uvažavajući izborni rezultat i “potrebu da se osigura odgovorno i funkcionalno djelovanje vlasti”.

Prema nezvaničnim informacijama, razgovori o saradnji SDA i SDP-a tek treba da počnu. Tim povodom formiran je i pregovarački tim ispred SDA, a osim SDP-a, razgovaraće se i sa SBiH i DF-om.

Tim SDA čine visokopozicionirani članovi SDA, i to Mirsad Zaimović, Mirsad Mujić, Halid Genjac i Edin Ramić, a iz SDA je saopšteno i da je konstatovano da je SDA imala rast i da im taj rezultat daje pravo i obavezu da preuzmu odgovornost za vlast na svim nivoima.

Mediji u Federaciji BiH navode i da je sama SDA podijeljena oko toga sa kim treba praviti vlast. S jedne strane su oni koji se zalažu da to bude SDP, a drugi da to budu DF i SBiH, dok postoji i grupa onih koji su za to da se napravi najšira moguća koalicija bošnjačkih političkih partija.

Kada je riječ o potencijalnoj koaliciji SDP-a i SDA, dugogodišnji partneri SDP-a, u prvom redu NiP, kažu da nemaju ništa protiv te saradnje.

“Te su stranke potpuno politički odvojene u svojim ideologijama. Neka radi svaka stranka kako misli da treba da radi. Mi nismo ni u situaciji da možemo nešto posebno odlučivati. Predsjednik Konaković je rekao da se neće ljutiti ako SDP ode sa SDA”, rekao je Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH i poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo.

Ono što je gotovo sigurno jeste da će uz SDA u vlast na nivou Bosne i Hercegovine ići SNSD i HDZ sa svojim partnerima i, po svemu sudeći, u finalne pregovore o vlasti ući će se tek nakon što SDA sa svojim potencijalnim partnerima dogovori koaliciju.

Nastavi čitati

Politika

DOVEDENI DO APSURDA: „Istok 2“ plaćen, a RiTE Ugljevik sada nema uglja – račun stiže građanima

Novi zastoj Termoelektrane Ugljevik bio je izvjestan, ali je u ovom trenutku potpuno neizvjesno kada će ponovo početi sa radom, poručio je predsjednik Opštinskog odbora Pokreta Sigurna Srpska Ugljevik Nikola Dakić.

Dakić ističe da posljedice ovakvog stanja ne trpe samo RiTE Ugljevik i njeni radnici, nego i cijeli elektroenergetski sistem i građani Ugljevika.

– Elektroprivreda Republike Srpske ostala je bez značajne proizvodnje električne energije, a Ugljevik još jednu zimu dočekuje bez grijanja. Sve ovo je posljedica godinama pogrešnog odnosa vlasti prema preduzeću od kojeg praktično živi ova opština – rekao je Dakić.

On podsjeća da je ležište uglja „Istok 2“, koje je ranije bilo oduzeto RiTE Ugljevik, otkupljeno za potrebe ovog preduzeća, ali da nakon toga nisu obezbijeđena sredstva neophodna da se ležište stavi u funkciju.

– Nisu riješeni eksproprijacija, neophodna mehanizacija i drugi preduslovi za eksploataciju. Tako smo došli u situaciju da imamo „Istok 2“ na papiru, ali RiTE od toga nema ugalj koji joj je neophodan za rad. Ako država zaista ima namjeru da sačuva ovo preduzeće, sada je trenutak da to pokaže konkretnim potezima – naglasio je Dakić.

Prema njegovim riječima, neophodno je hitno donijeti *lex specialis* kojim bi se riješilo pitanje eksproprijacije i obezbijedila nabavka neophodne mehanizacije, ali i na određeni period zamrznuti obaveze RiTE Ugljevik prema državi.

– Najvažnije od svega jeste da RiTE Ugljevik mora postati ozbiljna stavka u budžetu Republike Srpske, sa značajnim sredstvima namijenjenim stabilizaciji i oporavku preduzeća. Ako ove mjere izostanu, biće teško povjerovati da vlast zaista ima namjeru da spasi RiTE – poručio je Dakić.

On kaže da među građanima i radnicima u Ugljeviku postoji sve veći strah da se preduzeće svjesno gura ka stečaju.

– Vlast ima priliku da pokaže da te sumnje nisu opravdane. Neka usvoje mjere koje predlažemo, obezbijede uslove za rad i pokažu da RiTE Ugljevik ima budućnost. U suprotnom, strah ljudi da se preduzeće namjerno dovodi do kraja biće sve veći – istakao je Dakić.

On je kritikovao i odnos načelnika opštine i lokalne vlasti prema problemu RiTE Ugljevik, ocjenjujući da u ovakvoj situaciji nema mjesta stranačkoj poslušnosti i ćutanju.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI PREOSTALE GLASOVE! Evo koliko imaju Cvijanovićeva, Božović, Minić i Blanuša

U toku je brojanje glasova iz odsustva, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP), a prema trenutnim preliminarnim rezultatima, u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH vodi Željka Cvijanović sa 306.074 glasa, dok je Savo Minić osvojio 289.371 glas u trci za predsjednika Republike Srpske.

Ključne izborne brojke

  • Cvijanovićeva vodi sa 306.074 glasa
  • Minić ima 289.371, Blanuša 230.503 glasa
  • SNSD prvi za NS RS sa 206.304 glasa
  • PSS ima 74.174, a SDS 63.859 glasova
  • Brojanje glasova još traje

Koliko glasova imaju kandidati za Predsjedništvo BiH?

Željka Cvijanović, kandidatkinja SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH, na izborima održanim 4. oktobra dobila je, prema posljednjim podacima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), 928 glasova iz kategorije odsustva, mobilnih timova i DKP, čime je ukupan broj njenih glasova dostigao 306.074.

Marinko Božović, kandidat Srpske demokratske stranke (SDS), dobio je 327 glasova iz ove kategorije, a trenutno ima ukupno 145.428 glasova.

Nebojša Vukanović, kandidat Liste za pravdu i red, dobio je 149 glasova, a njegov ukupan broj glasova iznosi 98.919.

Kada je riječ o izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, kandidat koalicije “Ujedinjeni za državu Bosnu i Hercegovinu”, ima 215.818 glasova, uključujući 81 glas iz navedene kategorije.

Bakir Izetbegović, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), osvojio je 192.490 glasova, od čega je 298 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Semir Efendić, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 145.801 glas, uključujući 37 glasova iz ove kategorije.

Fahrudin Radončić, kandidat Saveza za bolju budućnost (SBB), osvojio je 12.135 glasova, od čega je 11 iz navedene kategorije.

Koliko glasova imaju Minić i Blanuša?

Prema trenutnim preliminarnim rezultatima, Savo Minić, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – Milorad Dodik, ima 289.371 glas, uključujući 897 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Branko Blanuša, kandidat SDS-a, osvojio je 230.503 glasa, od čega je 358 iz ove kategorije.

Ramiz Salkić, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), ima 9.722 glasa, uključujući 128 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ćamil Duraković, nezavisni kandidat, osvojio je 6.267 glasova, od čega je 49 iz navedene kategorije.

Bogdan Jovanović, kandidat Stranke “Život”, ima 4.389 glasova, uključujući pet glasova iz ove kategorije.

Ivan Begić, kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), osvojio je 2.720 glasova, od čega su tri iz navedene kategorije.

Jusuf Arifagić, kandidat Naroda i pravde (NiP), ima 2.691 glas, uključujući devet glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Igor Balukčić, kandidat HDZ-a 1990, osvojio je 2.268 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Marko Jorgić, nezavisni kandidat, ima 1.820 glasova, uključujući četiri glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Franjo Jukić, kandidat koalicije koju čine HDZ BiH, HSP BiH, HKDU, HSP AS, HDU, HSP HB i HRAST, osvojio je 1.189 glasova, od čega je devet iz ove kategorije.

Begija Smajić, kandidatkinja Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH), ima 1.178 glasova, uključujući sedam glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Ivo Kamenjašević, kandidat Hrvatske seljačke stranke (HSS), osvojio je 525 glasova, od čega su dva iz navedene kategorije.

Kako stoje SNSD, PSS i SDS u trci za Narodnu skupštinu RS?

Kada je riječ o izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, SNSD – Milorad Dodik trenutno ima 206.304 glasa, uključujući 535 glasova iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Pokret “Sigurna Srpska”, koji predvodi Draško Stanivuković, uz PDP i druge partnere, osvojio je 74.174 glasa, od čega je 120 iz navedene kategorije.

SDS – Volja naroda ima 63.859 glasova, uključujući 182 glasa iz ove kategorije.

Koalicija DNS – NPS Banjac – Nešić osvojila je 29.364 glasa, od čega je 108 iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Socijalistička partija Petra Đokića, Demos i NDP imaju ukupno 28.552 glasa, uključujući 93 glasa iz ove kategorije.

Ujedinjena Srpska osvojila je 27.729 glasova, od čega je 99 iz navedene kategorije.

Socijalistička partija Srpske (SPS) – Goran Selak, uz Pokret “Jedinstvena Srpska”, ima 24.334 glasa, uključujući 53 glasa iz odsustva, mobilnih timova i DKP.

Lista Za pravdu i red – Nebojša Vukanović, PDP Republike Srpske i Igor Crnadak trenutno imaju 24.270 glasova, od čega su 22 iz navedene kategorije.

Rezultati su preliminarni i mogu se mijenjati tokom daljeg brojanja i obrade glasova.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno