Connect with us

Politika

DANAS ZASJEDANJE! Savjet ministara BiH o isplati 110 MILIONA MARAKA “VIADUKTU”

Savjet ministara Bosne i Hercegovine zasjeda danas kako bi još jednom pokušali riješiti finansijski problem Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA) koji je nastao nakon arbitražne presude koju je dobila slovenska firma “Viaduct” zbog kršenja ugovora Vlade Republike Srpske.
Jedan takav pokušaj je propao s obzirom na to da je ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) iznio prijedlog da se iz državne kase isplati arbitražni dug od 110 miliona KM.

To je privremeno stopirao premijer Federacije BiH Nermin Nikšić zajedno sa ministrom finansija FBiH Tonijem Kraljevićem. Međutim, slični prijedlozi su sada ponovo na stolu.

Na prošloj sjednici je Savjet ministara BiH, “radi sprečavanja daljnjih štetnih posljedica po imovinske interese BiH i njenih institucija”, uz uvažavanje odredbi Zakona o finansiranju institucija BiH i Informacije Ministarstva finansija s 53. vanredne sjednice, naložilo Ministarstvu finansija da hitno pripremi i Savjetu ministara BiH dostavi do naredne sjednice, koja je zakazana za danas, korigirani tekst Nacrta zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu u kojem će se, bez povećanja okvira za finansiranje institucija BiH, planirati sredstva za izvršenje arbitražne presude.

Kako je navedno iz Savjeta ministara, ove korekcije neće uključivati izmjene budžetskih stavki koje se odnose na plate i naknade zaposlenih, materijalne troškove i neto izdatke za finansijsku imovinu ako bi oni uticali na finansiranje institucija BiH.

Savjet ministara BiH je donio ove zaključke kako bi se hitno pristupilo izvršenju arbitražne presude po kojoj je izvršenik Bosna i Hercegovina, čime bi se stekli uslovi za pokretanje regresne tužbe i na kraju naplate štete od Republike Srpske.

Istovremeno je zaduženo Ministarstvo komunikacija i veza da do naredne sjednice Savjetu ministara BiH dostavi Prijedlog odluke o finansiranju troškova Agencije za pružanje usluga u vazfušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) na privremenoj osnovi, s ciljem omogućavanja njenog neometanog rada i otklanjanja problema poslovanja.

Problemi za BHANSA-u nastali su zbog procesa arbitraže, koja je posljedica spora tužilaca as Vladom RS, koja nije izmirila svoje obaveze uprkos ranije potpisanom sporazumu sa Savjetom ministara BiH, kojim se obavezala bezuslovno ispuniti sve svoje obaveze plaćanja prema presudi donesenoj u ovom arbitražnom postupku uime BiH, po prijemu dokumentiranog zahtjeva Pravobranilaštva BiH.

Prema najavi iz Savjet ministara BiH, sjednica bi trebala početi u 13 sati.

(Klix) Foto: Arhiv

Politika

POSLANICI UZ NAROD: Roditelji-njegovatelji NE POSUSTAJU, borba za pravdu se širi!

Roditelji-njegovatelji ne odustaju od borbe za svoja prava, a mi smo im se pridružili.

Poručili su ovo narodni poslanici Tanja Vukomanović i Bojan Kresojević nakon sastanka sa predstavnicima udruženja MNRL Laktaši, Glas istine i još nekoliko roditelja-njegovatelja.

– Na sastanku smo dogovorili predaju inicijative za izmjenu Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske koji trenutno proizvodi nepravdu i diskriminaciju. Ukoliko Vlada Republike Srpske ne bude imala sluha, spremni smo da idemo dalje i prikupimo dovoljan broj potpisa kako bismo obezbijedili da se ovaj zakon usvoji – rekli su Vukomanović i Kresojević, te dodali da su roditelji-njegovatelji ljudi koji svakog dana vode najtežu borbu, a sistem im, umjesto podrške, okreće leđa.

– Ta nepravda mora biti ispravljena. Očekujemo jasne i hitne odgovore nadležnih institucija i poručujemo da nećemo stati – ističu.
Dodaju da ovoj inicijativi punu podršku daju i drugi poslanici opozicije, a u prvom redu svojim radom doprinose Zagorka Grahovac i Đorđe Vučinić iz Liste za pravdu i red.

blink

Nastavi čitati

Politika

“DERU NAS DO KOSTI!” Mital traži 400 miliona od BiH – NOVA ARBITRAŽNA BOMBA nad građanima!

Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).
Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.
Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

(Nezavisne)

Nastavi čitati

Politika

“Narodu mrvice, njima sporovi teški milione!”STANIŠIĆ O ZATAŠKAVANJU ARBITRAŽA SNSD-a

– SNSD-ova vlast se pravi luda i zataškava milionske troškove arbitraža, zbog čega narod Republike Srpske i cijele BiH snosi ceh dugogodišnjeg nemara, korupcije i nesposobnosti.
Ovo je rekao Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP, dodajući da smo svjedoci da Republici Srpskoj i BiH prijeti novi finansijski udar – arbitraža indijskog „Mitala“ u iznosu od 700 miliona KM.

„Kamo sreće da je to usamljen slučaj. Već imamo obavezu prema slovenačkom Vijaduktu koja prelazi 80 miliona maraka, a po nekim procjenama može dostići i 108 miliona. Potencijalna odšteta Hrvatskoj elektroprivredi za Gacko ide do 200 miliona maraka. Tu je i najavljeni spor za vjetropark Trusina od preko 200 miliona. Ukupno – preko dvije milijarde maraka arbitražnog rizika. To je pola godišnjeg budžeta Republike Srpske“, rekao je Stanišić.

On je rekao da vlast i dalje zadužuje građane, a da nam njihove loše odluke stižu na naplatu, ali doslovno.

„Moja porodica ima svoje preduzeće, svaki dinar trošimo promišljeno. Nemamo pravo na grešku, jer svaka pogrešna odluka može da ugrozi plate radnika, račune, opstanak. Tako i država treba da se vodi – kao domaćinska kuća. A ne kao mračna pećina iz koje razbojnici samo izvlače“, rekao je Stanišić.

Stanišić je rekao da smo, umjesto što moramo da plaćamo njihove političke promašaje, mogli da izgradimo 600 novih škola, 240 modernih bolnica, 30.000 stanova za mlade, kupimo 6.000 sanitetskih vozila, napravimo hiljadu kilometara novih puteva, dodijelimo godišnje stipendije svim studentima.

„Narod ne dobija ništa — ni puteve, ni bolnice, ni škole — ali zato plaća tuđe ugovore, loše odluke i političko zataškavanje. Potrebna nam je domaćinska vlast koja zna da upravlja, koja ima moralnu i finansijsku odgovornost i koja štiti svaki dinar narodnog novca“, rekao je Stanišić.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno