Tokom četvorodnevnih nasilnih demonstracija u Albaniji povrijeđeno je čak 156 osoba, među kojima je 97 policajaca i četvoro djece, dok su 152 demonstranta uhapšena nakon što su studentski protesti sa zahtjevom za ostavku premijera Edija Rame prerasli u nasilje.

Demo je u sinoćnom saopštenju naveo da je među povrijeđenima na protestu i četvoro maloljetnika, upozorivši da je njihovo uključivanje u političke sukobe i izlaganje opasnosti neprihvatljivo, prenosi Juronjuz Albanija.

Pozvao je roditelje da spriječe djecu da učestvuju u napadima na policiju, uništavanju javne imovine i drugim nasilnim radnjama.

Albanski ministar je istakao da nasilje ne bi trebalo da se poistovjećuje sa studentskim protestima, navodeći da je broj studenata među uhapšenima ili onima koji se suočavaju sa sudskim postupcima zbog nasilnih djela veoma mali.

On je ocijenio da je riječ o pokušaju preuzimanja vlasti nasiljem i optužio organizatore da ugrožavaju evropski put Albanije, poručivši da takve aktivnosti neće zaustaviti približavanje zemlje Evropskoj uniji.

Demo je povrijeđenima poželio brz oporavak i pozvao građane da se umjesto sukoba okrenu zajedničkom radu za dobrobit zemlje.

Juče je bio četvrti dan protesta u Albaniji, dok studenti i mladi ljudi i dalje zahtijevaju ostavku albanskog premijera Edija Rame, a prema posljednjim podacima policije, 152 osobe su uhapšene u nekoliko gradova širom zemlje.

Protesti u Tirani zbog zahtjeva za poboljšanje uslova u obrazovanju prerasli su u nasilne sukobe demonstranata i policije, tokom kojih su napadnute državne institucije i privatni objekti, zapaljena vozila i izazvani požari.

Organizatori protesta navode da su nezadovoljni uslovima na univerzitetima, troškovima studiranja, nedostatkom finansijske podrške i slabim izgledima za zaposlenje nakon diplomiranja.

Američki predsjednik Donald Tramp zamrznuo je novi paket sankcija usmjeren protiv ruske ekonomije, i to svega dva dana prije nego što je trebalo da stupi na snagu.

U izvršnoj naredbi potpisanoj u petak, 16. oktobra, Tramp je naveo da je odluka o obustavljanju primjene mjera „u ovom trenutku u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država“, ali nije precizirao zbog čega je odlučio da sankcije suspenduje.

Prema navodima Bloomberga, jedan od ključnih razloga mogao bi biti pritisak na cijene energenata u SAD. Uvođenje visokih carina na ruske energente moglo bi dodatno zakomplikovati nastojanja administracije da snizi cijene goriva uoči izbora za Kongres.

Sankcije postoje, ali su trenutno „na čekanju“

Trampova odluka ne znači da su sankcije potpuno ukinute.

Carinske tarife i druge predviđene mjere formalno ostaju na snazi, ali je njihova primjena suspendovana. To ostavlja mogućnost da ih američka administracija aktivira u budućnosti ukoliko procijeni da je to potrebno.

Posebno je zanimljivo što je Tramp samo prošlog mjeseca potpisao zakon kojim su predviđene nove, oštre mjere protiv Rusije.

Prema zakonu, predsjednik je imao rok od 30 dana da uvede carine od čak 100 odsto na robu iz zemalja koje kupuju rusku sirovu naftu, dok bi američki izvoz ruskih energetskih proizvoda mogao biti pogođen carinama od čak 500 odsto.

Rok za njihovo stupanje na snagu isticao je 18. oktobra.

Umjesto novih udara na rusku ekonomiju, Tramp je svega dva dana ranije odlučio da mjere zamrzne.

Gorivo važnije od dodatnog pritiska na Moskvu?

Odluka dolazi u posebno osjetljivom trenutku za američko tržište energenata.

Bloomberg navodi da bi dodatno ograničavanje ruskog izvoza moglo imati posljedice po globalno tržište nafte i povećati pritisak na cijene dizela i drugih goriva.

Tramp je već prethodno pokazao da mu je pitanje cijena energenata jedan od političkih prioriteta.

Istovremeno, njegova administracija je, prema navodima iz izvještaja, pristala da SAD kupuju ruski dizel u pokušaju da utiču na pad globalnih cijena energenata.

Takav potez dodatno komplikuje američku politiku prema Moskvi, posebno imajući u vidu da Vašington istovremeno pokušava da izvrši pritisak na Rusiju zbog rata u Ukrajini.

Vašington i Kijev sve dalje od zajedničke politike?

Trampova odluka izazvala je kritike među američkim demokratama.

Demokratska senatorka Elizabet Voren ocijenila je da se ovakvim potezom slabi pritisak na Kremlj, dok su i drugi demokratski zakonodavci tvrdili da se Moskvi time omogućava da nastavi finansiranje rata.

Sve se događa u trenutku kada su odnosi Trampove administracije i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog sve napetiji.

Vašington je tražio od Kijeva da obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu, dok SAD pokušavaju da stabilizuju cijene goriva.

Ukrajina je u jednom trenutku pristala na zahtjev, ali je potom nastavila napade, dok Rusija istovremeno nastavlja udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Tramp je u četvrtak otvoreno rekao da mu je teže sarađivati sa Zelenskim nego sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Dok Tramp popušta, EU sprema nove sankcije

Dok Washington suspenduje primjenu novih mjera protiv Rusije, Evropska unija priprema novi, 22. paket sankcija.

To pokazuje sve izraženiju razliku u pristupu između SAD i EU prema Moskvi.

Tramp je sankcije potpisao, pa ih zaustavio praktično u posljednjem trenutku. Formalno ih nije ukinuo, ali je Moskvi poslao jasnu poruku da američki pritisak više nije unaprijed zagarantovan – posebno kada se interesi američkog tržišta energenata sudare sa politikom kažnjavanja Rusije.

Evropa se ove godine suočava sa jednom od najintenzivnijih sezona virusa Zapadnog Nila, koji se prenosi ubodom zaraženih komaraca i širi na sve veći broj područja širom kontinenta, uključujući i sjevernije dijelove Evrope.

Dio slučajeva zabilježen je u regijama koje ranije nisu bile pogođene ovim virusom, objavio je „Euronews“.

ECDC upozorava da nedavna otkrića virusa kod ljudi i životinja u Belgiji i Holandiji potvrđuju njegovo širenje prema sjeveru Evrope, a očekuje se da bi se takav trend mogao nastaviti.

Holandija je ove godine prijavila 59 slučajeva, a Belgija 15, što su ujedno prve lokalno stečene zaraze kod ljudi ikada zabilježene u tim zemljama.

Najviše slučajeva registrovano je u Italiji, gdje je prijavljeno 748 zaraženih. Slijede Grčka sa 445 i Francuska sa 144 slučaja, što za obje zemlje predstavlja rekordne brojke.

Selin Gosner iz ECDC-a istakla je da je virus Zapadnog Nila jasan primjer zbog čega je neophodna saradnja različitih sektora.

„Virus cirkuliše između komaraca i ptica i može prouzrokovati bolest kod ljudi i konja, pa se nijedan sektor ne može samostalno nositi s tim rizikom“, objasnila je Gosner.

Iako broj zaraženih raste, iz ECDC-a navode da se težina bolesti nije povećala. Broj preminulih, hospitalizovanih i pacijenata sa neurološkim simptomima ostao je na nivou zabilježenom tokom prethodne decenije.

Poziv na bolju pripremljenost za naredne sezone

S obzirom na širenje virusa i sve veći broj ljudi izloženih riziku, ECDC poziva na unapređenje priprema za naredne sezone.

Ole Heuer, jedan od rukovodilaca u ovoj instituciji, upozorio je da je širenje virusa teško predvidjeti jer se broj slučajeva znatno razlikuje od godine do godine.

„Ono što možemo da učinimo jeste da osiguramo da budemo spremni. Rano otkrivanje, veća svijest i djelotvorna kontrola komaraca mogu nam pomoći da smanjimo uticaj virusa dok se on širi na nova područja“, rekao je Heuer.

Vakcina protiv virusa Zapadnog Nila za ljude ne postoji, a liječenje se uglavnom svodi na ublažavanje simptoma. U težim slučajevima neophodno je bolničko liječenje.

Rizik od zaraze u područjima u kojima je virus prisutan može se smanjiti korišćenjem sredstava za odbijanje komaraca, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica, postavljanjem zaštitnih mreža na prozore i korišćenjem klima-uređaja.

Poseban oprez preporučuje se starijim osobama i osobama sa oslabljenim imunitetom, jer kod njih postoji veći rizik od razvoja teških oblika bolesti.