Connect with us

Društvo

ALEKSA SRCEM ZA SERGEJA! Prešao pola puta do Beograda driblajući loptu

Makar na koljenima morao puzati, doći ću do cilja, poručio je za “Glas Srpske” Banjalučanin Aleksa Kresojević koji je sinoć trebalo da stigne do Brčkog i pređe polovinu puta ka Beogradu, driblajući loptu.

Na ovaj podvig, dug više od 300 kilometara, krenuo je u subotu sa Trga Krajine, sa ciljem da pomogne sugrađaninu Sergeju Stuparu, koji je nakon teške saobraćajne nesreće ostao nepokretan. Driblajući oko 50 kilometara dnevno prošao je kroz Prnjavor, Derventu i Modriču, a ove distance uticale su na pojavu velikih žuljeva na njegovim stopalima.

– Uprkos vrhunskim patikama i flasterima koje nosim, imam otvorene rane preko kojih sada nosim zavoje. Bez obzira na to, imam zacrtan cilj, a to je da pomognem Sergeju i ništa me neće spriječiti da dođem do njega – rekao je Kresojević.

Kazao je da ga vrijeme poprilično dobro služi, ali da imaju opasnije dionice puta na kojima se ne osjeća baš bezbjedno.

– Od Podnovlja do Modriče je dva puta malo nedostajalo da me kamioni zakače. Hodao sam uza zid i kada kamion prođe, okrene me za 360 stepeni – kazao je Kresojević i dodao da zbog toga trenutno prolazi kroz manje naseljena mjesta, jer izbjegava preveliki saobraćaj.

– Dešava mi se da me ljudi prepoznaju i zaustavljaju na putu. Prvi dan sam imao najviše podrške do Prnjavora, ali mislim da će biti sve veća kako se budem približavao Beogradu – kazao je on dodajući da bi to trebalo da bude u subotu.

Na leđima je, kako kaže, prvi dan do Čelinca nosio torbu tešku 20 kilograma, ali mu je drug pritekao u pomoć kao logistika i vozio ruksak na biciklu sve do Prnjavora i Dervente.

– Zatim sam juče pola puta do Modriče nosio torbu, pa mi je djed došao kao logistika, a danas je to moj otac. Nadam se da ću do Beograda imati pomoć, jer torba nije baš udobna i ne odgovara mi za leđa – pojasnio je Kresojević.

Osim humanitarne misije, njegov poduhvat nosi snažnu simboliku. Na majici koju nosi ispisan je humanitarni broj za donacije za Sergeja, ali i pitanje: “Jablanica?”, kao podsjetnik na tragedije o kojima se ćuti. Na leđima nosi broj 16 i natpis “Novi Sad” u znak sjećanja na žrtve koje su stradale ispod nadstrešnice u tom gradu.

– Želim da odam počast žrtvama i pokažem solidarnost sa studentima koji protestuju – rekao je Aleksa i dodao na ovaj način želi da pošalje i poruku da se ljudi ne dijele po vjeri i naciji, već na dobre i loše.

Podsjećamo, Kresojević je lani 24 časa neprestano šutirao na koš, prikupivši 6.000 maraka za Sergejevo liječenje.

– Bavim se košarkom, ali volim izazove gdje je psiha najbitnija. Malo koji sportista je spreman na ovakve ekstremne poduhvate – zaključio je ovaj humani sportista.

HUMANITARNI BROJ

Humanitarni broj za donacije za Sergeja je ispisan na Kresojevićevoj majici, a svaka donacija, ma koliko skromna, budi nadu. U BiH taj broj glasi 1435, dok u Srbiji svi ljudi dobrog srca mogu poslati SMS poruku 1870 na broj 3030. Poruka ovog mladića je jednostavna, ali duboka.

– Ne morate driblati do Beograda. Dovoljno je da pošaljete poruku i pomognete koliko možete. Nečije malo drugome znači sve – poručio je Kresojević.

Glas Srpske

Društvo

NEVJEROVATNE VRUĆINE! Meteorolozi otkrili KRAJ VRELOG TALASA u Srpskoj

Vrućine će se održavati i narednih dana, saopštili su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda, te dodali da se nastavak toplotnog talasa očekuje do 17. avgusta.

Saopštene su i maksimalne temperature za naredne dane. Od danas, pa sve do subote, 16. avgusta, biće od 33 do 39 stepeni.

U nedjelju, 17. avgusta, očekuje se od 29 do 34 stepena Celzijusova, a u višim predjelima od 23 stepena, uz nestabilno vrijeme sa povremenom kišom i pljuskovima sa grmljavinom.

Nastavi čitati

Društvo

SVI UZORCI ISPRAVNI! Niko ne zna zašto je Una mutna i ko su krivci

Uzorci uzeti iz rijeke Une hemijski su ispravni, a čekaće se nekoliko dana na mikrobiološku analizu, kako bi se ustanovilo šta je razlog zamućenja ove rijeke.

Potvrdio je ovo za “Nezavisne” Bojan Lukač, zamjenik načelnika opštine Novi Grad, koji kaže da rezultati analize vode uzete od ribolovačkog društva u Bosanskoj Otoci, gdje je voda bila najviše mutna, te tri uzorka vode uzete na području od Bihaća do Bosanska Otoke pokazuju da je voda hemijski ispravna. To potvrđuje i dokument iz Zavoda za javno zdravstvo USK.

On je, navodi, prethodnih dana u stalnoj komunikaciji sa Nijazom Hušićem, premijerom USK.

“Oni su preduzeli sve mjere i radnje za utvrđivanje uzroka zamućenja ispod Kostelskog buka. Međutim, eliminisane su sve činjenice da je došlo do pucanja kolektora, ili da su izvođeni građevinski radovi. Pripadnici MUP-a obišli su kompletnu dionicu od Kostelskog buka do entitetske granice i nisu primijetili ništa što bi pokazivalo da je to faktor zamućenja vode”, rekao je Lukač.

Navodi da je policija prekjuče dobijala razne dojave sa društvenih mreže, te su čitavu noć bili operativni, ali nisu naišli na nešto što bi upućivalo na uzrok zamućenja Une.

“Gotovi su rezultati uzoraka vode koji su uzeti na nekoliko pomenutih lokacija, a hemijski sastav vode pokazuje da je ona sasvim ispravna. Što se tiče mikrobiološkog sastava, to je procedura koja traje par dana”, rekao je Lukač.

Poručio je da, ako se utvrdi uzrok, i ako to u nekom slučaju bude ljudski faktor, očekuju od strane Vlade USK da preduzme sve mjere i radnje propisane zakonom i da ta lica budu najstrože kažnjena.

Juče je i Federalni vodni inspektor u saradnji sa Agencijom za vodno područje (AVP) rijeke Save iz Sarajeva, a na osnovu prijave Udruženja “Unski lađari”, uzeo uzorke na tri lokacije radi utvrđivanja mogućeg stepena zagađenja rijeke Une.

“Prve uzorke vode uzeo je opštinski vodni inspektora iz Cazina nedugo nakon zaprimanja dojave o onečišćenju, dok će dodatna analiza biti izvršena u laboratoriji AVP rijeke Save”, navodi se u saopštenju Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Ističu da je posebno zabrinjavajući vrlo nizak nivo rijeke Une, što može dodatno pogoršati ekološku situaciju i uticati na kvalitet života lokalnog stanovništva i biodiverzitet rijeke.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” Novi Grad, ističe da promjena boje vode u rijeci Uni zahtijeva hitnu analizu uzoraka, jer nije uzrokovana prirodnim fenomenom.

Istakao je da je evidentno da nečija krivica postoji i pozvao nadležne institucije u Unsko-sanskom kantonu, da u saradnji sa federalnim nivoom, ne zanemarujući važnost razmjene podataka sa nadležnima iz RS, što prije pronađu odgovore.

“Svi koji poznajemo Unu nekoliko decenija, znamo kako rijeka diše. Vrućina i algi je bilo i biće, bilo je raznih zamućenja, ali ovo što se dešava Uni u posljednje vrijeme nije uzrokovano prirodnim fenomenom”, kaže on.

I dok aktivisti i ribari upozoravaju na problem, nadležni iz dva krajiška grada imaju različita tumačenja situacije.

Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, rekao je za Fenu da se puno toga pisalo bez provjerenih informacija.

“Mi smo odmah reagirali putem komunalne inspekcije i zajedno s Nacionalnim parkom i Udruženjem ribolovaca izvršili kontrole na najkritičnijim lokacijama. Blaže zamućenje primijećeno je samo 200 metara nizvodno od mosta u Vrkašiću, a prije kolektora. Prema informacijama iz JP ‘Vodovod’, kolektor besprijekorno radi, voda se uredno prečišćava i ispušta zadovoljavajuće kvalitete”, kazao je Sedić i dodao da je uzrok kratkotrajnog zamućenja vjerovatno stara pomoćna cijev koja se koristi u slučaju začepljenja.

S druge strane, Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe, smatra da fotografije i opažanja građana pokazuju da problem potiče iz Bihaća.

“To definitivno dolazi od Bihaća jer su tragovi zamućenja vidljivi već u bihaćkom naselju Pokoj, pa sve do Kostela, Srbljana i Grmuše. Uzeti su uzorci, ali dok ne stignu analize, ne možemo sa sigurnošću reći o čemu se radi. Ne bih nagađao, ali je jasno da nije krenulo iz Bosanske Krupe”, rekao je Halitović.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske za “Nezavisne” kažu da je u utorak uzet uzorak vode iz rijeke Une u Novom Gradu.

“Mi očekujemo da bi rezultati mogli biti gotovi početkom iduće sedmice, a ukoliko bi slučajno bilo nekih nepravilnosti u uzorcima koji bi mogli naškoditi zdravlju građana, javnost će biti blagovremeno obaviještena. S obzirom na to da je tu uslugu od nas tražilo preduzeće ‘Vodovod’ Novi Grad, sve informacije o rezultatima moraćete zatražiti od njih”, naveli su iz Instituta.

Nastavi čitati

Društvo

Suša prepolovila prinos kukuruza – STOČNI FOND PRED KOLAPSOM

Suša koja je ove godine stigla mjesec dana ranije nego obično prepolovila je prinose kukuruza u cijeloj Republici Srpskoj, a poljoprivrednici strahuju da će se to odraziti i na ionako skroman stočni fond. Zbog visokih temperatura i nedostatka vlage, silaža kukuruza u Semberiji i Lijevču polju krenula je već početkom avgusta, znatno prije uobičajenog roka. Poljoprivrednici upozoravaju da je riječ o usjevima lošeg kvaliteta, jer je suša “spalila” kukuruz prije nego što je dostigao punu zrelost, pa nedostaje i zrna i biljne mase.

Iako silaža najčešće počinje tek krajem avgusta ili početkom septembra, ove sezone sječa je startovala gotovo mjesec ranije, što najbolje pokazuje koliko je suša uzela maha. Poljoprivrednici se slažu da je ovo jedna od najekstremnijih godina, a visoki troškovi navodnjavanja i nedostatak zaštite domaće proizvodnje dodatno otežavaju situaciju. Ako se ovako nastavi, gubici u ratarstvu i stočarstvu, upozoravaju, biće neminovni.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić kazao je za “Glas Srpske” da je u Semberiji pod kukuruzom ove godine 26.000 hektara, a usjev je trenutno u fazi zalijevanja zrna i prelaska u završno stanje.

“Prinos će podbaciti više od 50 odsto, a kvalitet je nikakav. Vidim da dosta poljoprivrednika kukuruz siječe u silažu, ali ni ona nije nekog kvaliteta zbog manjka zrna i mase. Zbog toga će, nažalost, doći i do gašenja stočnog fonda. Najbolja slika je uz Savu i Drinu, ali u prosjeku je godina jako loša”, istakao je Bakajlić za “Glas Srpske”.

On dodaje da su silosi prazni, jer suše traju već nekoliko godina, dok su i zalihe pšenice i ječma minimalne.

“Moramo nastaviti sijati kukuruz i pšenicu, ma koliko to bilo neisplativo, jer kad ostanemo bez poljoprivrede, oslanjaćemo se samo na uvoz, a to će na kraju najviše platiti građani”, poručio je Bakajlić.

Slična je situacija i u Lijevču polju gdje je, prema riječima poljoprivrednika Darka Ilića, pod kukuruzom blizu 10.000 hektara, uglavnom na pjeskovitim zemljištima.

“Svaki kvadrat zavisi od navodnjavanja. Bez toga, berbe nema. Sa navodnjavanjem možemo očekivati sedam do osam tona po hektaru, ali to je daleko od onoga što bi bilo u normalnim uslovima. Ove godine smo sistem uključili već 1. juna, dok je lani bilo tek početkom jula”, ističe Ilić.

On kaže da će zbog rizika sve više poljoprivrednika birati strna žita.

“Sa pšenicom smo ove godine imali rekordan prinos, pa planiram povećati površine pod njom. Ko nema mogućnost navodnjavanja, radije će sijati pšenicu, ječam ili zob”, naglašava Ilić.

Da će i u Lijevču polju prinos biti prepolovljen, potvrđuje i poljoprivrednik Duško Banjac.

“Samo pet odsto površina se navodnjava. Odavno nije bilo ovako rane suše koja je uhvatila kukuruz u najvećem rastu. I debela zemljišta su stradala. Nadam se da će bar biti za stoku, jer za prodaju ne vjerujem”, kaže Banjac, dodajući da planira povećati površine pod strnim žitima.

(Glas Srpske) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno