Connect with us

Društvo

NEMA KO DA RADI: Srpska nudi stipendije, ali učenici bježe od zanata

Mesar, pekar, konobar, kuvar, moler, keramičar, šumar i bravar-zavarivač samo su neka od zanimanja koja su se našla na listi deficitarnih, a za koja će se budući srednjoškolci moći školovati širom Republike Srpske.

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, u narednoj školskoj godini novi kadar za deficitarna zanimanja znanje će usvajati u ukupno 45 škola u 33 lokalne zajednice.

Jedna od tih škola je i Ugostiteljsko-ekonomska škola iz Prijedora, gdje će svi koji budu htjeli moći sticati znanje i za deficitarna zanimanja konobar i kuvar, a prema riječima Dražene Mršić, direktorice ove škole, dok su ranije upisivali samo jedno zanimanje kao deficitarno, posljednjih godina kao takva upisuju oba.

“Mi smo najčešće jedno zanimanje upisivali kao deficitarno, a prošle i ove godine oba upisujemo kao deficitarna. Kod nas u školi, konkretno, nema problema. Učenici su zainteresovani, a mi popunimo sva planirana mjesta, čak tražimo i proširenje u zanimanju kuvar”, kaže ona za “Nezavisne novine” i dodaje da su u narednoj školskoj godini planirali upisati 24 učenika, odnosno po 12 za oba zanimanja.

Da su deficitarna zanimanja upravo ono za čim vapi tržište rada, smatra Bojan Bakal, direktor Poljoprivredne škole Banjaluka, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni ove godine upisuju dva takva zanimanja, a to su pekar i mesar.

“Pekar i mesar su deficitarna zanimanja godinama unazad. Vlada Srpske to stimuliše stipendijom i plaćenim prevozom, što je dobro u odnosu na neke prethodne godine. Međutim, roditelji koji najviše utiču na sam obrazovni proces svoje djece, nagovore dijete da se upiše u neku školu. Uglavnom se izbjegavaju zanati. Mi danas imamo situaciju da su deficitarna zanimanja svi zanati”, ističe Bakal.

Da je školovanje deficitarnih zanimanja važno, svjedoče i podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske koji su pokazali da će u 2025. godini, prema istraživanju tržišta rada, upravo ta zanimanja činiti najveći dio plana zapošljavanja radnika u ovoj godini.

Tako su se među zanimanjima koja će biti tražena u ovoj godini našli konobar, kuvar, bravar, pekar i druga.

“Posmatrano prema stepenu stručne spreme, u 2025. godini anketirani poslodavci imaju potrebu najviše za radnicima sa zanimanjima u okviru trogodišnje i četvorogodišnje srednje stručne spreme”, navedeno je u izvještaju Zavoda za zapošljavanje Srpske.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je ranije za “Nezavisne novine” da je u Srpskoj prisutan nedostatak svih profila radnika.

“Već duži period smo imali neusklađenost, pa i dan-danas, srednja škola sa zahtjevima privrede. Veoma sporo ide promjena školskih programa, a i škola koje su zastupljene”, kaže Škrebić.

Prema njegovim riječima, sporo dolazi do promjena.

“Mi i dan-danas školujemo zavarivače sa najjednostavnijim vrstama zavarivanja, a sa druge strane, u novim kompanijama zavarivanje se vrši sasvim drugačijim mašinama u odnosu na ono kako djeca uče. To je banalan primjer, ali na njemu je lako sve objasniti”, navodi on.

Related Topics:

Društvo

BiH bi ove godine mogla postati članica jedinstvenog područja plaćanja u evrima: ŠTA DONOSI SEPA?

Bosna i Hercegovina nije dio jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), ali to bi se moglo uskoro promijeniti.

Kada to postane, evro neće biti domaća valuta umjesto konvertibilne marke, već će građani imati benefite pri transferu u evrima.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) je koordinator aktivnosti različitih institucija za pridruživanje SEPA-i. Osim Centralne banke, u Koordinacionom odboru su entitetska ministarstva finansija, entitetske agencije za bankarstvo i Udruženje banaka u Bosni i Hercegovini. To znači da institucije različitih nivoa vlasti moraju uraditi svoj dio posla kako bi se Bosna i Hercegovina pridružila SEPA-i.

Naime, kako su napomenuli iz Centralne banke, biće neophodno da te institucije naprave zakonske prilagodbe da bi se podnijela Aplikacija za članstvo u SEPA-i. Ukazali su da rade na izradi te aplikacije koja se podnosi Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću. Istakli su to kada bismo Aplikaciju mogli podnijeti i kada bismo mogli postati članica SEPA-e, objavio je Klix.ba.

“Kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama Direktive Evropske unije, stiču se preduslovi za apliciranje, te bi podnošenje Aplikacije za članstvo u SEPA-u bilo moguće tokom ove godine, a implicitno i članstvo u SEPA-i”, naglasili su iz Centralne banke.

Kao ništa manje važne preduslove za ovo članstvo istakli su tehničke preduslove, a za koje su podsjetili da su u drugoj fazi.

“U skladu sa svojim mandatom aktivno radimo, kako na analizi mogućih modaliteta integracije, tako i na analizi konkretnih tehničkih rješenja, kako bi se nakon formalnog prijema u SEPA-i pokrenuo i platni promet u SEPA aranžmanu. Sve kako bi građani i privreda što prije imali konkretne koristi, što jeste konačan cilj”, obrazložili su.

Šta donosi SEPA

U SEPA-i je 41 država u i izvan Evropske unije te za Zapadni Balkan (Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo) predstavlja prvi stub Plana rasta EU. Zapravo, članstvo u SEPA-i je jedan od uslova za članstvo u EU. Iz Centralne banke su se osvrnuli na neke od benefita ovog članstva.

“Stvoriće se uslovi da naknade za prekogranične transakcije budu jednako tarifirane. Istraživanjima Svjetske banke je utvrđeno da pravna i fizička lica na Zapadnom Balkanu plaćaju šest puta veću proviziju za prekogranične transakcije, nego pravna i fizička lica u SEPA-i”, naglasili su.

Koliko će to biti značajno za bh. ekonomiju istakli su podatak da Bosna i Hercegovina s državama SEPA-e ima 80 posto uvozno-izvoznih aktivnosti te da većina bh. dijaspore, koja doznakama generiše 10 posto bh. bruto društvenog prihoda (BDP), živi u državama SEPA-e. Ocijenili su da će se ovim osigurati dodatni rast BDP-a Bosne i Hercegovine te su se osvrnuli na još neke benefite.

“Pravi se korak naprijed ka članstvu u EU, postiže se bolja investiciona klima, povećavaju formalni novčani tokovi, smanjuje se siva ekonomija te poboljšava standard građana i privrednika”, dodaju.

Za njih je nesumnjivo da će rast konkurentnosti i transparentnosti te osnaživanje kohezije s dijasporom imati pozitivan uticaj na bh. ekonomiju, stvaranje dodatnih vrijednosti na tržištu te značiti zamah u inovacijama i digitalizaciji privrede i finansija.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz umjerenu oblačnost, uveče kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, a tokom noći očekuje se kiša i pljuskovi sa grmljavinom.

Očekuju se jače padavine u kratkom periodu kao i jak vjetar u zoni pljuskova. Padavine će se premještati ka istoku i jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, uveče i tokom naredne noći prolazno jak.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od devet do 14, u višim predjelima od šest, a najviša dnevna od 22 do 28, u višim predjelima od 17 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KONAČNO: Ministarstvo finansija BiH UPLATILO 9,2 miliona KM BHANSA-i

Ministarstvo finansija i trezora BiH uplatilo je 9,2 miliona KM Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi (BHANSA).

Riječ je o prvoj tranši pomoći za mart, april i maj kompaniji koja je u velikim finansijskim problemima zbog duga Republike Srpske u slučaju Viadukt.

Da su institucije BiH uplatile prvu pomoć za BHANSA potvrdio je Vinko Malnar, predsjednik Sindikata kontrolora letenja u BiH koji je juče za N1 rekao da su radnici ove agencije spremni obustaviti rad ukoliko do 15. juna najkasnije ne dobiju platu.

Međutim, budući da je novac, barem jedan dio, uplaćen na račun BHANSA, sve je izvjesnije da će i radnici ove kompanije dobiti platu.

Važno je istaći da je ranije na prijedlog Ministarstva komunikacija i saobraćaja BiH, donesena Odluka o finansiranju BHANSA na privremenoj osnovi do kraja trećeg kvartala 2025. godine. Riječ je o iznosu nešto većem od 60 miliona KM.

Prema toj odluci, Ministarstvo finansija i trezora BiH obavezno je mjesečno transferirati sredstva BHANSA po osnovu njenog zahtjeva na mjesečnom nivou za sredstvima u skladu sa rashodima iz usvojenog Finansijskog plana i izvršenjem u prethodnom periodu.

O Viaduktu

Slučaj “Viadukt” predstavlja jedan od najsloženijih pravnih i finansijskih sporova u BiH, sa ozbiljnim posljedicama po državne institucije, posebno Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Vlada Republike Srpske je 2004. godine dodijelila koncesiju slovenskoj firmi Viadukt i njenoj podružnici HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas. Međutim, iste godine RS je dodijelila koncesiju za HE Bočac 2, čime je onemogućena realizacija projekta Viadukta. Zbog toga je Viadukt 2014. pokrenuo arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu, tvrdeći da mu je nanesena šteta raskidom ugovora. Arbitražno vijeće je 2022. presudilo u korist Viadukta, obavezujući BiH na isplatu 40 miliona eura, a dug sa kamatama danas prelazi 70 miliona eura

Posljedice po BHANSA

Neizmireni dug prema Viaduktu ima direktne posljedice na BHANSA. Zbog sudske odluke, Eurocontrol je zamrznuo isplate prema BHANSA, što je dovelo do smanjenja plata zaposlenima i ugrozilo funkcionisanje vazdušnog saobraćaja u BiH. Savjet ministara BiH je odobrilo privremeno finansiranje BHANSA u iznosu od 60 miliona KM kako bi se prevazišla kriza, ali dugoročno rješenje još nije postignuto.

Pravne i političke implikacije

Tužilaštvo BiH i Okružno javno tužilaštvo Banjaluka vode istrage u vezi sa slučajem “Viadukt”, fokusirajući se na moguće zloupotrebe službenog položaja i druge nepravilnosti. Predsjedništvo BiH je usvojilo zaključke kojima poziva Savjet ministara da preduzme sve neophodne mjere za izvršenje presude ICSID Tribunala i zaštitu imovine BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno