Connect with us

Region

ISTINA KOJU VAM NE GOVORE: Da li vas mogu IZBACITI S POSLA zbog izlaska na proteste?

U Srbiji već pola godine traju protesti kojima se pridružuje sve više ljudi. Ali, postoje i oni koji bi se pridružili ali se plaše za svoju egzistenciju. Tačnije, plaše se da će izgubiti posao.

Da li poslodavac smije da vas otpusti zato što idete na proteste? Na ovo pitanje odgovorio je pravnik Milan Predojević na sajtu Infostud, a mi prenosimo njegove riječi.

Na početku je veoma važno istaći da poslodavac ne može da otpusti zaposlenog mimo razloga koji je zakonom utvrđen. Takođe, poslodavac obavezno mora da sprovede odgovarajući otkazni postupak. Svaki prestanak radnog odnosa mimo razloga i/ili mimo procedure utvrđene zakonom, sam po sebi je protivzakonit. U eventualnom sudskom postupku po tužbi zaposlenog, sud bi zaposlenog vratio na rad i obavezao poslodavca da naknadi izgubljenu zaradu i sve troškove sudskog postupka.

Šta je zakonom predviđen razlog za otkaz?

Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ako za to postoji opravdani razlog koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog i njegovo ponašanje i to:

ako ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi;

ako je pravosnažno osuđen za krivično djelo na radu ili u vezi sa radom;

ako se ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 15 dana od dana isteka roka mirovanja radnog odnosa, odnosno neplaćenog odsustva.

Poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji svojom krivicom učini povredu radne obaveze, i to:
ako nesavesno ili nemarno izvršava radne obaveze;

ako zloupotrijebi položaj ili prekorači ovlašćenja;

ako necelishodno i neodgovorno koristi sredstva rada;

ako ne koristi ili nenamjenski koristi obezbijeđena sredstva ili opremu za ličnu zaštitu na radu;

ako učini drugu povredu radne obaveze utvrđenu opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.

Na šta se u nekim situacijama može pozvati poslodavac?
Prema Zakonu o radu poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu, i to:

ako neopravdano odbije da obavlja poslove i izvršava naloge poslodavca u skladu sa zakonom;

ako ne dostavi potvrdu o privremenoj spriječenosti za rad najkasnije u roku od tri dana;

ako zloupotrijebi pravo na odsustvo zbog privremene spriječenosti za rad (ako je namjerno ili upotrebom alkohola ili psihoaktivnih supstanci prouzrokovao privremenu spriječenost za rad; ako je namjerno sprečavao ozdravljenje; ako se bez opravdanog razloga ne podvrgne liječenju; ako se bez opravdanog razloga ne javi izabranom ljekaru ili ljekarskoj komisiji; ako se za vrijeme privremene spriječenosti za rad bavi privrednom ili drugom aktivnošću kojom ostvaruje prihode; ako bez dozvole izabranog ljekara ili ljekarske komisije Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje otputuje iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta; ako prima naknadu zarade po drugim propisima ili ako zloupotrijebi pravo na korišćenje odsustvovanja sa rada zbog privremene spriječenosti za rad na neki drugi način)

zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili može da ima uticaj na obavljanje posla;

ako je dao netačne podatke koji su bili odlučujući za zasnivanje radnog odnosa;

ako zaposleni koji radi na poslovima sa povećanim rizikom, na kojima je kao poseban uslov za rad utvrđena posebna zdravstvena sposobnost, odbije da bude podvrgnut ocjeni zdravstvene sposobnosti;

ako ne poštuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca.

Posljednja tačka daje mogućnost poslodavcu da svojim opštim aktom ili ugovorom o radu koji potpisuje sa zaposlenim, utvrdi sve ono što se u radu kod poslodavca može pojaviti kao povreda radne obaveze ili discipline. Važno je naglasiti da ako određena konkretna povreda radne obaveze ili radne discipline nije unaprijed propisana opštim aktom ili inkorporisana u ugovor o radu, ona ne može da bude osnov za otkaz zaposlenom.

Postupak prije prestanka radnog odnosa ili izricanja druge (blaže) mjere Sam postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline (tzv. disciplinski postupak) nije precizno utvrđen zakonskim odredbama. Međutim, članovima 180. i 181. Zakona o radu propisan je u određenoj mjeri postupak koji poslodavac mora da poštuje prije nego što izrekne mjeru prestanka radnog odnosa ili izricanja druge blaže mjere.

Članom 180. propisano je da je poslodavac dužan da prije otkaza ugovora o radu u slučaju povrede radne obaveze ili radne discipline zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o radu i da mu ostavi rok od najmanje osam dana da se izjasni na navode iz upozorenja. U samom upozorenju poslodavac je dužan da navede osnov za davanje otkaza, činjenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za davanje odgovora na izjašnjenje.

Zabrana diskriminacije zaposlenog po osnovu ličnog uvjerenja

U uskoj vezi sa pitanjem iz naslova jeste i zakonska zabrana diskriminacije zaposlenih. Naime, a to je jako bitno i za davanje odgovora na pitanje iz naslova, Zakonom o radu zabranjena je diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na političko ili drugo uvjerenje, članstvo u političkim organizacijama, sindikatima ili neko drugo lično svojstvo.

Diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje kojim se lice koje traži zaposlenje, kao i zaposleni, stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj ili sličnoj situaciji i to isključivo, zbog određenog svojstva, statusa, opredjeljenja ili uvjerenja koja smo pobrojali.

U slučajevima diskriminacije lice koje traži zaposlenje, kao i zaposleni, može da pokrene pred nadležnim sudom postupak za naknadu štete od poslodavca, u skladu sa zakonom.

Otkaz zbog protestovanja jeste vrsta diskriminacije Polazeći od citiranih zakonskih odredbi, može se reći da bi pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenog samo zbog toga što učestvuje u mirnim demonstracijama, kojim učešćem izražava svoj stav po nekom društvenom pitanju, svakako bilo nezakonito.

Takvo ponašanje zaposlenog, ako bi mu/joj se stavilo na teret, ne predstavlja povredu radne discipline.

Odredbom člana 179. stav 3. tačka 8. Zakona o radu propisano je da poslodavac može da otkaže ugovor o radu zaposlenom koji ne poštuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je njegovo ponašanje takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca. Aktima poslodavca i ugovorom o radu, te kolektivnim ugovorom i kodeksom poslovne etike poslodavca, mogu se propisati pravila ponašanja zaposlenih. Između ostalog, i da zaposleni ne mogu se služiti prijetnjama, zastrašivanjem ili nasiljem na poslu, da se ne mogu ponašati prema drugima agresivno, prijeteći, zlobno, uvredljivo i slično.

Međutim, navedenim aktima ne može se propisati ponašanje van radnog vremena i prostora jer takvo ponašanje zaposlenog nema apsolutno nikakve veze sa obavljanjem posla. Naročito bi bilo nemoguće propisati ponašanje zaposlenog van radnog vremena kojim bi mu se zabranilo iskazivanje političkih uvjerenja, stavova po određenim društvenim pitanjima i slično. To bi, kao što smo do sada mogli zaključiti, predstavljalo diskriminaciju zaposlenog po osnovu ličnog uvjerenja. Ne govorimo o situaciji ako bi se zaposleni na protestima ponašao protivzakonito – kada bi njegovo ponašanje moglo da ima elemente krivičnog djela ili prekršaja javnog reda i mira. Zaposleni bi tada odgovarao pred zakonom, ali ne i kod poslodavca, jer to ponašanje nije u vremensko-prostornoj vezi sa obavljanjem posla kod poslodavca (teško je zamisliti da bi na protestima mogao da učini krivično djelo u vezi sa radom, koje je osnov za otkaz).

Prema tome, u konkretnom slučaju, nema mjesta primjeni otkaznog razloga, obzirom da opis povrede radne discipline (učešće na uličnim protestima/demonstracijama), ne može biti sadržan u opštem aktu poslodavca kao ponašanje koje predstavlja otkazni razlog. Nesumnjiva je činjenica da se takav događaj dešava van radnog vremena i radnog prostora poslodavca, bez ometanja radnog procesa, pa se ponašanje tužioca ne može cijeniti sa aspekta ponašanja ispoljenog u vezi sa radom i radnom disciplinom propisanom aktom poslodavca. Takođe bi predstavljalo akt diskriminacije, prenosi Infostud.

Related Topics:

Region

BEOGRAĐANKA RODILA DVIJE BEBE U RAZMAKU OD 40 DANA! “Bila sam žena koja se porodila, ali i dalje trudna”

Jelena Lakić (30) iz Beograda postala je pravi fenomen kada je svoje dvojajčane blizance rodila u razmaku od 40 dana u GAK “Narodni front”.

Kako objašnjava, u jednom trenutku bila je i trudnica i porodilja. U svojoj ispovijesti Jelena otkriva da je ovo 4. porođaj ove vrste u “Frontu”, ali 1. slučaj da obje bebe prežive.

Jelena i njen suprug Nenad išli su na proces vantjelesne oplodnje u Leskovac i u decembru prošle godine dobili srećne vijesti – da će postati roditelji blizanaca, dječaka i djevojčice. Termin je bio 17. avgusta, ali su bebe Jovan i Marija riješili da porane.

„Početkom aprila krenule su poteškoće u trudnoći, ali brzim intervencijama ljekara uvijek je sve bilo uspješno sanirano. Problem je nastajao zbog grlića materice. Međutim, 17. aprila, u mojoj 22. nedjelji, došlo je do obilnog krvarenja i hitno sam iz Zemunske bolnice prebačena u “Narodni front”. Mirovala sam do 30. aprila i dok sam se tuširala osjetila sam jak pritisak. Dječak je bio spreman da izađe napolje i bilo je jasno da će se obaviti porođaj„, započinje svoju životnu ispovijest ova hrabra majka i nastavlja:

„Babice, lekari i svi ostali su mi bili velika podrška na čelu sa dr Tomislavom Paunovićem. Rodio se Jovan, sa 730 grama težine i 28 centimetara dužine, manji je bio od školskog lenjira. Dobio je ocenu 4/5. Mene su zbrinuli. Podvezali pupučanik, vratili posteljicu u matericu i uradili serklaž. Jovan je odmah smješten na neonatologiju, gdje je počela borba za njegov život“.

Sve vrijeme je, priča ona, mirovala, a zaposleni u porodilištu, radili sve što je bilo potrebno.

„Bila sam žena koja se porodila, ali i dalje trudna. Porodilja i trudnica, zaista zvuči kao na filmu. Nakon 40 dana, 10. juna, pukao mi je vodenjak i morao je hitan carski rez. Vreme je bilo za drugu bebu. Rodila se moja Marija, sa 1.360 grama i 37 centimetara dužine. Jovan je i dalje bio na respiratoru i baš taj dan, kada je stigla njegova bliznakinja, njega su skinuli sa aparata. Bio je pravi junak i borac, koji je, hvala Bogu uspio“, napominje mama Jelena.

Mama Jelena nam je otkrila i da je Jovan imao krštenje na na intezivnoj njezi.

„Došao je jerej Zoran Kerezović, iz crkve Svetih ljekara Kozme i Damjana. Čak smo imali i kumu. Jadranku Nedić. Ona je medicinska sestra u Domu zdravlja u kojem radi, a posle svega što je uradila za Jovu ona je i kuma i prijatelj. Mnoge je ljude zvala i borila se i za mene i za njega“, priča ona.

Kada je Marija napunila mjesec dana, brat Jovan je napustio i intezivnu njegu.

„Ima tu neka veza, povezanost, ništa nije slučajno. Iako sam pomislila da je ovo neka kazna i pitala se šta sam Bogu zgriješila, sada sam sigurna da je ovo najveća nagrada ikada. Moja deca su preživela i izborila se. Marija je sa nama kući, a Jovana očekujemo uskoro da nam se pridruži, posle 4 meseca. Da Lakići budu na okupu, jači nego ikada“, ponosna je ova mama.

Suprug Nenad, priča Jelena, bio je drugi borac poslije sina, koji ih je non stop obilazio i pružao ljubav i pažnju.

„Nenad je posle posla trčao da vidi decu, pa mene… Činio sve što je mogao, jer zaista je bila teška borba. Borite se za njih, oni se bore za svoje malene živote, borite se za sebe da budete zdrava majka. Na kraju smo uspeli da izađemo kao pobjednici“, istakla je ona.

Nastavi čitati

Region

U SRBIJI UHAPŠENI ŠPIJUNI! Hrvat i njegova partnerka s Kosova

Pod optužbom za špijunažu u korist Srbije na Visu je uhapšena A. M., državljanka Srbije iz Kosovske Mitrovice, te njen dugogodišnji partner J. A., pripadnik Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva i pilot vojnog helikoptera.
Prema veoma šturim informacijama do kojih se došlo, postupak protiv njih vode i civilna i vojna policija, a u istragu je uključen i Europol.

Sumnja da je pilot odavao vojne tajne

Istražioci sumnjaju da je vojni pilot odavao povjerljive informacije partnerki, a ona ih potom prosljeđivala „Srpskoj listi“. Do ovih podataka došlo se, kako prenosi Index, iz pouzdanih izvora, ali kada je pokušano njihovo provjeravanje, naišlo se na zid ćutanja. Iz uprave policije poručeno je da se obrate Ministarstvu odbrane, budući da je vojna policija uključena u slučaj. Međutim, iz Ministarstva odbrane zasad nema nikakvih informacija.

Neslužbeno se saznaje da su oboje osumnjičenih ispitani, te da se čeka odluka o tome da li će završiti u istražnom zatvoru.

Prema informacijama koje su prikupljene, istražioci sumnjaju da je hrvatski vojni pilot, koji je ranije bio angažovan u KFOR-u (međunarodna mirovna misija NATO-a na Kosovu), svojoj partnerki odavao povjerljive podatke koje je ona prenosila članovima „Srpske liste“, političke stranke srpske manjine na Kosovu.

Šta su odavali?

Sumnja se da je J. A. svojoj djevojci davao informacije o kretanju Srba na sjeveru Kosova od kraja 2022. godine pa sve do ove godine, kao i o kretanju jedinica KFOR-a.

Među ostalim, istražioci tvrde da joj je otkrivao važne podatke vezane za Zubin Potok, mjesto na sjeveru Kosova koje se često pokazuje kao žarište sukoba između Srba i kosovskih vlasti. Riječ je o jednom od politički i bezbjednosno najosjetljivijih područja, jer ga i Beograd i Priština smatraju ključnim za kontrolu i integraciju sjevera.

Zubin Potok je više puta bio poprište blokada puteva, protesta i sukoba lokalnih Srba s kosovskim vlastima, ali i sa međunarodnim snagama – KFOR-om i EULEX-om. Zbog etničkog sastava i osjetljivosti političkih pregovora, svaki incident u ovom mjestu ima šire političke posljedice.

Razmjena informacija o Dejanu Pantiću

Osumnjičeni se terete i da su razmjenjivali informacije o transportu uhapšenog Dejana Pantića, bivšeg pripadnika kosovske policije srpske nacionalnosti, koji je optužen za napade na članove Centralne izborne komisije u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice.

Njegovo hapšenje u decembru 2022. izazvalo je žestoku reakciju lokalnih Srba – podignute su barikade i blokirani putevi prema prelazima Jarinje i Brnjak, a protesti su trajali skoro tri sedmice, uz glavni zahtjev da Pantić bude oslobođen ili premješten iz zatvora.

Uloga KFOR-ovih helikoptera

Kako Kosovo nema sopstvene helikoptere, Ministarstvo unutrašnjih poslova zatražilo je od međunarodnih snaga (KFOR-a) da obezbijede transport Pantića iz policijske baze kod Jarinja u adekvatan zatvor. KFOR je jedina sila u regionu koja raspolaže helikopterima i sposobnošću za prevoz pritvorenih osoba. U prošlosti su KFOR-ovi helikopteri već korišćeni i za hitan transport teško bolesnih policajaca tokom blokada.

Nakon gotovo 19 dana sud je odlučio da Pantić bude prebačen u kućni pritvor, što je omogućilo uklanjanje barikada.

Šok za porodicu i prijatelje

Porodica i prijatelji uhapšenog para u šoku su zbog cijele situacije, tim prije što je A. M. više puta boravila u Hrvatskoj. U Srbiji je radila za jednu stranu kompaniju, a u novinarskim krugovima poznata je kao izvještačica iz Kosovske Mitrovice. Po struci je sociolog.

Njen partner, s kojim je godinama održavala turbulentnu vezu, aktivni je pripadnik Hrvatske vojske i pilot vojnog helikoptera.

Karijera vojnog pilota

J. A. je učestvovao u akcijama spašavanja u kojima je bilo angažovano Hrvatsko ratno vazduhoplovstvo, kao i u međunarodnim misijama – na Kosovu i u Avganistanu.

Neobičan detalj je da su oboje privedeni još 25. jula ove godine. J. A. je odmah završio u pritvoru, dok je A. M. dobila rješenje o protjerivanju iz Hrvatske i smještena je u Prihvatni centar za strance u Trilju. Pretpostavlja se da su istražioci naknadno na njihovim mobilnim telefonima pronašli komunikaciju za koju vjeruju da je dio špijunskih aktivnosti, te su je priložili među dokaze.

Nastavi čitati

Region

HAOS U KAMPU U HRVATSKOJ: Tukli se Hrvati, Srbi, Crnogorac i državljanin BiH

Sedam muškaraca, među kojima i dvojica državljana Srbije, privedeno je na Pagu u ponedeljak zbog kršenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Policija je privela i troje hrvatskih državljana, jednog Crnogorca i jednog državljanina BiH, zbog sumnje da su u nedjelju u Povljani, u ranojutarnjim satima u smještajnom objektu kampa remetili javni red i mir na naročito drzak način, obzirom na vrijeme i mjesto na kojem su se nalazili i drugi gosti.

“Sprovedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako su hrvatski državljani u dobi od 30, 24 i 19 godina i državljanin Srbije u dobi od 25 godina, oko 5 sati ujutro zajedno došli kod zaposlenog u kampu, gdje je potom došlo do međusobnog verbalnog i fizičkog sukoba sa stranim državljanima; 27-godišnjim državljaninom Srbije, 32-godišnjim državljaninom Crne Gore i 26-godišnjim državljaninom Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.

Nakon međusobnog fizičkog sukoba unutar zatvorenih prostora, nastavili su s remećenjem javnog reda i mira i van objekta, oštećujući inventar.

Osumnjičeni su uhapšeni isto jutro i privedeni u prostorije policije, gdje je kod većine učesnika utvrđena prisutnost alkohola u krvi.

“Tokom daljeg postupanja učesnike događaja pregledali su radnici hitne medicinske pomoći, koji su kod trojice konstatovali lake tjelesne povrede”, navodi se.

Kako prenosi Dnevnik, tuči je prethodilo remećenje javnog reda i mira u ugostiteljskom objektu u Povljani oko 3 sata u noći, u kojem su od navedenih učesnika učestvovala dvojica hrvatskih državljana starosti 24 i 19 godina, i državljanin Srbije star 27 godina.

“Stoga je protiv njih trojice nadležnom sudu podnesen optužni predlog i zbog kršenja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s time da je 24-godišnjem hrvatskom državljaninu stavljeno na teret da je uz navedeno kršio i Zakon o suzbijanju diskriminacije”, navodi se u saopštenju, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Aktuelno