Petar Šarić (19) iz Banjaluke u Beču već treći dan prima terapiju što je, kako navodi njegova majka Rada, ogroman napredak jer su svi raniji pokušaji morali biti prekinuti nakon drugog dana.

Ona je navela da se u Beču dešavaju veliki pomaci.

“Takođe, nakon dugo vremena, Petar je danas prvi put vertikalizovan uz pomoć sjajnog tima fizioterapeuta. Ono što je najvažnije — Petar se osjeća bolje i snažnije. Uz njega su u Beču tata Bojan Šarić i djevojka Teodora, a mama ima još nekih poslova papirološki da završi i dolazim ti ljubavi! Korak po korak, idemo da dobijemo ovu borbu! Želim da se zahvalim svim divnim ljudima, porodici, prijateljima, organizacijama, institucijama koji se javljaju i koju nam pomažu”, napisala je njegova majka Rada na Facebook profilu. Svi koji žele pomoći to mogu učiniti pozivom na broj 17114 i darovati 2 KM.

Uplate su moguće i direktno na račun:
Rada Šarić

Broj računa: 5620998172455649 (NLB Banka, Banja Luka)

Uplate iz inostranstva:

Beneficiary:

RADA (MIODRAG) ŠARIĆ

Kralja Petra I Karađorđevića 3

78000 Banja Luka

Bosnia and Herzegovina

IBAN: BA3956200989219441770

SWIFT/BIC: RAZBBABA

Bank: NLB Banka a.d. Banja Luka

Milana Tepića 4, 78000 Banja Luka

Bosnia and Herzegovina

Intermediary Bank (for EUR, USD, GBP, CHF and other currencies):

Bank: NOVA LJUBLJANSKA BANKA d.d.

SWIFT/BIC: LJBASI2X

Ljubljana, Slovenia

Uplate iz Srbije: in RSD (Serbian Dinars):

Bank: NLB Komercijalna Banka a.d. Beograd

SWIFT/BIC: KOBBRSBGXXX

Belgrade, Republic of Serbia

Od Banjaluke 12.000 evra

Podsjećamo, osim građana Petru je podršku dao i grad Banjaluka sa 12.000 evra.

“Od svog grada, Petar će dobiti 12.000 evra za jednu terapiju, dok će troškovi transporta do klinike, u iznosu od 25.000 evra, biti dodatni izazov koji moramo zajedno prevazići. Zato vas pozivam da se svi zajedno uključimo. Banjaluka je uz svog Petra. Da nam se što prije oporaviš”, napisao je ranije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

U Bosni i Hercegovini će biti malo toplije i promjenljivo do pretežno oblačno uz sunčane periode, uglavnom na istoku.

U Krajini od poslijepodneva počeće da duva umjeren do momente i pojačan jugo. Uveče i u narednoj noći oblačno su svim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Ujutro će biti uglavnom vedro na istoku i jugu, ponegdje u višim predjelima biće i mraza, dok se u Krajini i Posavini očekuje umjereno do pretežno oblačno. Oko rijeka i po kotlinama prolazna jutarnja magla. Vjetar slab do umjeren, uveče na jugu Krajine i pojačan promjenljiv ili južnih smjerova, u Posavini veći dio dana duvaće slab sjevernih smjerova vjetar.

Minimalna temperatura vazduha od jedan do četiri stepena Celzijusova, na jugu do devet, u višim predjelima od minus dva.

Maksimalna temperatura vazduha od 16 do 20, u višim predjelima od 12 stepeni.

Radnici iz inostranstva već godinama nisu nikakva novost u Bosni i Hercegovini, a za sljedeću godinu predloženo je izdavanje 7.427 radnih dozvola, što će, kako tvrde poslodavci, biti dovoljno, jer je privredna aktivnost na niskom nivou.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, a koji su na E-konsultacijama objavljeni u okviru dokumenta Odluka o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2026. godinu”, od ukupnog broja dozvola na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi se 4.500 radnih dozvola, na Republiku Srpsku 2.000 radnih dozvola i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.

“Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.350 radnih dozvola, od čega se na Federaciju BiH odnosi 1.500 radnih dozvola, Republiku Srpsku 500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 350 radnih dozvola. Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini iznosi 5.077 radnih dozvola, od čega za Federaciju BiH 3.000 radnih dozvola, Republiku Srpsku 1.500 radnih dozvola i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola”, navodi se u pomenutom dokumentu.

Prema navodima Ministarstva civilnih poslova BiH, donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljavaju potrebe tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a da pri tom nije ugrožena ponuda domaće radne snage, te obezbjeđuje veća kontrola tržišta rada i smanjenje rada na crno stranih državljana.

“Godišnju kvotu radnih dozvola utvrđuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u skladu sa migracionom politikom i uz uvažavanje stanja na tržištu rada”, objašnjavaju oni.

Kada se prijedlog za 2026. godinu poredi sa istim prijedlogom za 2025. godinu, može se vidjeti da je za sljedeću godinu isplanirano 198 dozvola više. Odnosno, za Republiku Srpsku se nije mijenjao broj radnih dozvola, za Federaciju BiH je povećan za 10, a za Brčko distrikt povećano je za 188 radnih dozvola za strane radnike.

Boj dozvola dovoljan zbog slabe privrede
Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je da je i ove godine ostalo nešto neiskorištenih dozvola te da će ranije pomenuta brojka biti dovoljna za sljedeću godinu ukoliko se ovakvi trendovi u privredi nastave.

“Privredna aktivnost je na niskom nivou. Kriza u zapadnoj Evropi uzima sve više maha, to se odražava značajno na privredu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kriza u drvopreradi je još prisutna na istom nivou kao što je bila tokom ove i prethodne godine”, kaže Škrebić dodajući da predloženi broj radnih dozvola nije dobar pokazatelj.

Poslodavce u BiH koji se odlučuju za strane radnike često muče komplikovane procedure prilikom dovođenja radne snage iz inostranstva, a prema riječima Škrebića, u posljednje vrijeme stvari bi se trebale polako mijenjati nabolje, pa bi procedure trebalo da budu brže, a dobijanje dozvola lakše.

“Međutim, to će tek postati aktivno u narednim mjesecima, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati prilikom dovođenja budućih radnika”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

BiH bi moglo nedostajati 100.000 radnika
Problem sa nedostatkom radne snage BiH bi tek mogla osjetiti, a kako je ranije upozoravao Škrebić, BiH bi kroz nekoliko godina moglo nedostajati oko 100.000 radnika.

“Postoje neke procjene da će u narednih nekoliko godina u BiH nedostajati otprilike 100.000 radnika, što u ovakvim uslovima, gdje radnici odlaze u daleko razvijenije ekonomije, znači da će ih biti nemoguće vratiti nazad. To će biti egzistencijalni problem privrede”, rekao je ranije Škrebić za “Nezavisne novine”.