Connect with us

Društvo

JOŠ JEDAN ARBITRAŽNI SPOR: Stižu stotine miliona dolara u BiH, ali na naplatu

Nadležni u BiH uskoro bi mogli saznati epilog tužbe koju je protiv BiH pokrenula kompanija “Mittal” iz Indije, a kojom traže nadoknadu štete u iznosu od 400 miliona američkih dolara, odnosno više od 700 miliona KM, zbog kršenja Bilateralnog ugovora o ulaganjima između Indije i Bosne i Hercegovine (BIT) potpisanog 2006. godine, a koji se tiče ulaganja u Global Ispat koksnu industriju Lukavac (GIKIL).

Naime, kako je prenio poslovni portal Indikator, pozivajući se na svoje izvore, presuda po arbitraži koju je sudu u Beču 2023. godine podnio industrijalac Pramod Mittal vjerovatno će biti objavljena u roku od mjesec dana.

“Ovo je jedna od najjačih tužbi investitora i države koja se pojavila iz Indije posljednjih godina. Ona nadilazi komercijalni gubitak – testira vjerodostojnost zaštite BIT u krhkim jurisdikcijama”, kazao je njihov izvor, koji je, tvrde, zahtijevao da ostane anoniman.

Da li je ova informacija tačna, te kakav odgovor u tom slučaju sprema BiH, pokušali smo provjeriti u Pravobranilaštvu BiH, ali nismo dobili odgovor.

Ipak, Pravobranilaštvo BiH u maju ove godine poslalo je izvještaj Predstavničkom domu PS BiH koji se tiče svih međunarodnih arbitraža za BiH, a tu su opisali i ovu sa Mittalom.

Odmah na početku izvještaja crnim slovima je podebljano da je podatak o visini spora prema arbitražnim pravilima povjerljiv i da je zabranjeno je njegovo iznošenje u javnost.

Spor je, naveli su tada, obuhvaćen i stepenom tajnosti INTERNO.

Nadalje, podsjetili su da je Pravobranilaštvo BiH 27. oktobra 2023. zaprimilo tužbu od strane tužilaca Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal (svi državljani Indije), kao investitora u GIKIL Lukavac, u kojoj su naveli da je usljed niza povreda prema međunarodnom pravu BiH prije svega dužna zaustaviti tekuće neprijateljske radnje i potpuno nadoknaditi štetu koju je prouzrokovala.

“Ukupan gubitak tužilaca do dana podnošenja tužbe oni procjenjuju na najmanje 400 miliona američkih dolara, uz pravo na povrat kamate po stopi koja će se utvrditi, sve dok se ne izvrši potpuna i efektivna isplata”, rečeno je tada u izvještaju Pravobranilaštva BiH.

O sudbini spora, piše u izvještaju, odlučuje ad hoc arbitražni tribunal sastavljen od troje sudija, a pripada, pojašnjavaju, kategoriji najsloženijih pravnih sporova.

U trenutku kada su poslanici u PD PS BiH dobili izvještaj od Pravobranilaštva BiH predmet se nalazio u “fazi razmjene dokaza”, uz navođenje da je komplet dokumentacija povjerljiva.

Ono što se još zna jeste da će sve troškove u vezi sa vođenjem ovog postupka snositi BiH, zato što su Vlada Tuzlanskog kantona i Vlada FBiH odbile da snose te troškove, a što je od njih zatraženo na Savjetu ministara BiH. Inače, Savjet ministara je 2024. godine izdvojio tri miliona KM za vođenje ovog postupka, a prethodno je dato 800.000 KM.

Za neupućene, ova priča počela je 2003. godine spajanjem državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, (kasnije je kao suosnivač upisana firma Global Steel Holdings Ltd (GSHL) iz Indije), čime je stvorena kompanija Global Ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL), jedan od najvećih proizvođača koksa u BiH.

Vlada Tuzlanskog kantona tada je potpisala sa GSHL-om ugovor o strateškom partnerstvu, čime je toj firmi prenijela upravljačka prava od 51 odsto kapitala, dok su zadržali 49.

A onda je, kako su pisali mediji iz FBiH 2014. godine, GIKIL-u stigao na naplatu dug nakon što je kompanija “Stemcor” raskinula ugovor sa njima 2013. godine.

GHSL, odnosno njegov vlasnik Mittal, potom je kao većinski vlasnik GIKIL-a tražio da se dug otplati po procentu koji imaju po ugovoru u firmi, odnosno oni 51 odsto, a Vlada TK kao vlasnik firme KHK Lukavac preostalih 49 odsto, ali to nije naišlo na odobravanje Tuzlaka, koji su zatražili od svojih članova uprave da izbace Indijce iz upravljačke strukture kompanije, što su ovi i uradili.

Indijska kompanija je na to uložila žalbu, koja je prihvaćena, ali je ostao problem da su Vlada TK i uprava KHK Lukavac i dalje odbijale da plate svoj dio duga.

Zbog toga, GHSL je 2015. godine pokrenuo arbitražu, ali ni nakon toga obaveze nisu ispunjene. To nas dovodi do 2019. godine, kada su Promod Mittal i dva rukovodioca privedeni pod optužbom da su loše upravljali finansijama preduzeća, odnosno da su oštetili kompaniju za više od 20 miliona KM.

Trojac je ubrzo pušten uz kauciju te su im određene mjere zabrane koje se tiču bilo kakvog poslovanja u GIKIL-u, a onda su i napustili BiH.

To je iskorišćeno da se GSHL, u vlasništvu Mittala, potpuno isključi iz GIKIL-a, 2020. godine.

Zbog svega, Mittal je 2023. pokrenuo arbitražu protiv BiH.

Related Topics:

Društvo

POZOVITE 17035! Mira vodi tešku bitku s karcinomom, pomozimo joj da skupi 2.000 maraka

Mira Marinković (60) iz sela Smiljevac u Loparama već više od godinu dana se bori sa karcinomom vilice, a potrebno joj je skupiti 2.000 maraka za liječenje i hranu.

Mira živi skromno sa suprugom, sa minimalnim primanjima.

Akcija prikupljanja pomoći traje do kraja jula.

‘Zajedno možemo pomoći Miri da prođe kroz svakodnevnu borbu s manje brige. Donirajti možete putem računa UG Humanitas: 5551000062303262 (Nova Banka)”, navode iz “Humanitasa”.

Takođe i pozivom na broj 17035 se doniraju 2 KM (Mtel, BH Telecom, HT Eronet).

Nastavi čitati

Društvo

PIVARA IZ BANJALUKE RUŠI REKORDE Izvoz porastao 5 puta, a BiH i dalje uvozi pivo 13 puta više

Uvoz hrane i pića u BiH u prvom kvartalu ove godine premašio je milijardu maraka, dok je izvoz bio 3,5 puta manji i iznosio svega 294,8 miliona KM.

Podaci Spoljnotrgovinske komore (STK) pokazuju da se u prvom kvartalu količinski najviše uvezlo žitarica preko 115 hiljada tona, dok se vrijednosno najviše uvozilo mesa u vrijednosti preko 123,7 miliona KM, te drugih raznih proizvoda i dodataka za ishranu, u vrijednosti preko 119 miliona KM.

Najveći pad uvoza i količinski i vrijednosno bilježi šećer.

Kada je u pitanju izvoz, u prvom kvartalu 2025. godine, količinski iz BiH najviše je izvezeno bezalkoholnih i alkoholnih pića, te ulja biljnog porijekla.

“Kada posmatramo vrijednosno, iz BiH je takođe najviše izvezeno biljnih ulja i to u vrijednosti preko 55,8 miliona KM, a zatim slijede mlijeko i mliječni proizvodi i jaja u vrijednosti od preko 38,8 miliona KM, te proizvoda na bazi žitarica gdje prednjače konditorski i pekarski proizvodi u vrijednosti preko 35,7 miliona KM”, kazali su u STK.

Izvoz pića, alkohola i sirćeta vrijednosno je povećan u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period lani za 4,2 odsto, a količinski za 13,8 odsto.

Povećanju izvoza alkohola bez sumnje je doprinijela i Banjalučka pivara koja u posljednje vrijeme bilježi značajne pomake u izvozu svojih proizvoda, prvenstveno Nektar piva.

Prošla godina bila je veoma uspješna za ovu kompaniju, a ti trendovi nastavljeni su i uz ovoj.

Banjalučka pivara svoje proizvode izvozi u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru, Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku, Australiju, Kanadu, Maltu, Rusiju, te brojna istočna tržišta, a godišnje prodaju preko 70 miliona boca.

U ovoj kompaniji kažu da se Nektar profilisao kao jedini FMCG brend iz BiH koji je uspješno izašao van granica zemlje, čime je ujedno postao i najbolji brend ambasador BiH.

“Veliki uspjeh na svim tim tržištima je ostvaren zahvaljujući tome što je Nektar prepoznat kao inovativan, mlad i zabavan brend koji unosi radost, a kvalitet proizvoda Banjalučke pivare nikada nije doveden u pitanje”, poručuju iz ove kompanije.

Kontinuiran rad na poboljšanju kvaliteta Nektar piva i drugih brendova Banjalučke pivare, kao i investiranje u nabavku nove opreme i nove linije za limenke doveli su do ukupnog porasta proizvodnje od 19 odsto u prvom kvartalu ove godine. To je povećanje od preko 2.500.000 boca u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz nektara neprestano raste

Na rast proizvodnje svakako je uticao i rast tražnje. Zvanični podaci pokazuju da je izvoz piva iz Banjalučke pivare u 2024. godini imao rast od čak pet puta u odnosu na 2020. godinu, čineći trećinu ukupne proizvodnje.

U 2024. godini izvezeno je više od 30 miliona boca i limenki Nektar piva na tržišta Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Australije, Kanade, ali i brojnih istočnih tržišta.

Rast izvoza ostvaren je na gotovo svim tržištima.

Tako je na tržištu Slovenije izvoz porastao za čak 219 odsto, Crne Gore 158 odsto, Hrvatske 31 odsto i Srbije 16 odsto.

“U 2025. godini trend rasta se nastavlja u još većoj mjeri tako da je izvoz za prvi kvartal ove godine u odnosu na prošlu godinu porastao za 96 odsto, odnosno izvezeno je više od devet miliona boca. Ovaj izvanredan uspjeh je prvenstveno rezultat povećanja izvoza na tržište Srbije za 32 odsto i otvaranja novih tržišta, a najznačajnije od svega jeste prodor na tržište Rusije gdje je izvezeno čak tri miliona boca”, kažu u Banjalučkoj pivari.

Uvoz piva u BiH 13 puta veći od izvoza

Da prostora za domaće pivare kako na domaćem tako i na ino tržištu i te kako ima pokazuju i zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Prema njihovim vrijednost uvezenog piva u prošloj godini iznosila je 184 miliona KM, a izvezenog daleko manje, odnosno svega 14,6 miliona KM.

Podatak da je u BiH u prošloj godini uvezeno 13 puta piva više nego što je izvezeno je zabrinjavajući, kažu Banjalučkoj pivari, ističući da rezultati iz Banjaluke pokazuju da ti trendovi mogu da se mijenjaju u korist domaće privrede.

“Ovaj uspjeh ‘Banjalučke pivare’ ne samo da osnažuje lokalnu ekonomiju, već podstiče i potrošače da se vrate domaćim brendovima”, navode oni.

Dobit Banjalučke pivare 2,5 miliona KM

Banjalučka pivara lani je imala ubjedljivo najbolje finansijske rezultate među pivarama u BiH.

Tako je dobit Banjalučke pivare lani iznosila 2,5 miliona KM, dok je godinu ranije bila u minusu od oko dva miliona KM.

Ukupni prihodi preduzeća takođe su imali rast i iznosili su 4,6 miliona KM, odnosno 5,2 miliona više nego u 2023. godini.

Nastavi čitati

Društvo

SLIJEDE PRIMJER BANJALUKE! Besplatni udžbenici za sve osnovce u još jednoj opštini u Srpskoj

Osnovci u Kozarskoj Dubici od petog do devetog razreda dobiće za novu školsku godinu besplatne udžbenike.

Biće to finansirano iz budžeta opštine, a mnogo će olakšati troškove roditeljima.

“Osnovca imamo, znači kada jedan budžet bude veći za 250 KM, to je nešto fantastično i nemamo riječi”, kaže Adrijana Vila, roditelj.

“Pa to je od velikog značaja za svakog roditelja ovdje iz ovog grada i to je za svaku pohvalu. Načelnik je obezbjedio knjige od petog do devetog razreda. Roditelj sam dvoje djece i mislim da je to podrška svim mladim ljudima ovdje u Dubici”, ističe Snježana Vrebac, roditelj, prenosi ATV.

I moramo da budemo podrška našoj omladini. Oni su naša budućnost, poruka je načelnika Kozarske Dubice, Igora Savkovića.

“Tako da ćemo ove godine obezbjediti za 532 učenika sve udžbenike. Mi ovim ukazujemo koliko nam je bitno njihovo obrazovanje, ali isto tako da pružimo finansijsku podršku roditeljima oko školovanja naše djece. Nama zaista trebaju mladi i obrazovani ljudi, a naša lokalna zajednica sigurno će u prioritet stavljati naše najmlađe sugrađane”, rekao je Igor Savković, načelnik Kozarske Dubice.

Iz budžetskih sredstava u ovoj opštini ove godine plaćene su i sve maturske proslave osnovaca i srednjoškolaca. Iz Dubice poručuju i da je ulagaganje u mlade temelj za dobru budućnost.

Nastavi čitati

Aktuelno