Connect with us

Društvo

BIH JOŠ DALEKO OD NOVCA IZ PLANA RASTA: Odgovornost prebacili kantonima

Iako je Savjet ministara BiH u petak usvojio Nacrt liste reformi i Nacrt reformske agende, BiH je još daleko od evropskih miliona u okviru Plana rasta, a loptica potencijalne odgovornosti za neuspjeh prebačena je na niže nivoe vlasti, odnosno na kantone.

Istina, optimizam je pokazala Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekavši da je presrećna kao dijete, ali da nije bilo nimalo lako.

“U narednim danima svi nivoi vlasti će raditi na usklađivanju teksta. Nastavljamo naš napredak na putu ka EU”, poručila je Krišto.

Međutim, Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na evropski put BiH, kaže da način na koji je usvojena odluka o Planu rasta omogućava svima u Savjetu ministara da skinu odgovornost sa sebe jer je konačna odluka prebačena na niže nivoe vlasti.

“Ako kantoni ponovo blokiraju agendu, niko u Savjetu ministara neće biti kriv, a ako plan prođe i na tom nivou – svi će u Savjetu ministara reći da su oni najzaslužniji, tako da je to za njih situacija u kojoj ne mogu da izgube”, navodi Šajinović.

S druge strane, kako on dodaje, Evropska komisija želi da pokaže da je Plan uspio, a to neće moći reći ako BiH ostane van njega.

“Tu je njihov interes da prihvate ovakvu formulaciju i da ovo što je urađeno predstave kao uspjeh”, rekao je Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, kaže da javnost u BiH u stvari još nije vidjela Nacrt reformske agende i u osnovi ne zna šta su tačno komentari, odnosno šta je usvojio Savjet ministara.

“Međutim, ono što znamo jeste da su evropska komesarka za proširenje Marta Kos, ali i šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka pozdravili to usvajanje, kao dobar korak, u pravom pravcu”, rekao je Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, oni bi po prirodi posla trebalo da budu upoznati sa detaljima sa kojima javnost nije.

“Zbog toga imamo dvije opcije: jedna je da vjerujemo na riječ Delegaciji EU da se iza zatvorenih vrata nešto pomjerilo i da stvari idu u dobrom pravcu, a drugo je da, jednostavno, poučeni iskustvom procesa u BiH budemo skeptični i kažemo: ‘Dok se zaista to sve ne finalizira, ne možemo vjerovati da se zaista radi o značajnom napretku'”, naglasio je Ćerimagić.

U tom smislu, dodao je, pred BiH je zadatak da finaliziranu agendu, takvu da za nju nema zamjerki, pošalje Evropskoj komisiji i da ona na osnovu toga kaže da li je BiH ispunila uslove, sprovede interne procedure, stavi na raspolaganje prvu tranšu novca, te od BiH zahtijeva i prati reforme koje su dogovorene.

“Sve dok Evropska komisija to ne potvrdi i ne uključi BiH, stvari nisu gotove. Do novca se u okviru Plana rasta dolazi na način da se dogovorene reforme sprovode”, istakao je Ćerimagić.

Marta Kos je 18. juna uputila pismo Borjani Krišto u kojem iznosi vrlo jasna očekivanja i upozorenja u vezi sa dostavljanjem Reformske agende, dokumenta neophodnog za pristup milijardi evra evropskog novca iz Plana rasta za zapadni Balkan.

Dvodnevni liderski sastanak na relaciji Evropska unija – zapadni Balkan o Planu rasta počeo je juče u Skoplju. Za danas, 1. jula, planiran je dolazak i zvanični doček lidera zapadnog Balkana, a u 10 časova početak prvog panela posvećenog Planu rasta.

Plan rasta je inicijativa Evropske komisije vrijedna šest milijardi evra, osmišljena kako bi države zapadnog Balkana dobile ubrzani pristup finansijama, tržištima i standardima EU još prije samog članstva.

Za Bosnu i Hercegovinu, prema procjenama iz Brisela, u pitanju je do 1,085 milijardi evra finansijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite. Ipak, svaki evro iz Plana rasta uslovljen je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna stuba.

Evropska komisija je nedavno uplatila 51,7 miliona evra povoljnih zajmova u državni budžet Srbije, dok je BiH jedina zemlja u regionu koja još nije dobila ni pristup Planu rasta. Sredstva, koja je dobila Srbija, kako je saopšteno, odgovaraju dijelu pretfinansiranja predviđenog Planom rasta EU za zapadni Balkan, a dodatnih 59 miliona evra pretfinansiranja, u obliku bespovratne pomoći i kredita, biće usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF) za unapređenje infrastrukture širom zemlje.

Društvo

KO ĆE ZAŠTITITI NAJUGROŽENIJE? Šokantan izvještaj iz Prijedora ogolio istinu o nedostatku radnika!

Prijedorski Centar za socijalni rad u nezavidnoj je poziciji kada je riječ o raspoloživim kadrovskim kapacitetima i taj problem nastoji prevazići dobrom organizacijom u preraspodjeli poslova, navedeno je u izvještaju o radu i planu rada ove ustanove.

U izvještaju je navedeno da je riječ o poslovima koji su visoko složeni i često neodložni, prenijela je Srna.

Pripravnici i volonteri
– I u tekućoj godini planiramo nastaviti praksu prijema određenog broja pripravnika i volontera, kako bismo obezbijedili neophodan stručni kadar, a sve s ciljem nesmetanog, kvalitetnog i blagovremenog obavljanja poslova iz svoje nadležnosti – istaknuto je u Centru.

Centar za socijalni rad je 2025. godinu završio sa 55 zaposlenih, od kojih je odsutno bilo devet, a od tih devetero sedam je stručnih radnika.

– Taj trend nastavljen je i početkom 2026. godine kada je za dva stručna radnika prestao radni odnos, dok su još najmanje dva odsutna na duži vremenski period zbog privremene spriječenosti za rad. Shodno tome, Centar se trenutno nalazi u situaciji da obavlja poslove iz svoje nadležnosti sa umanjenim kadrovskim kapacitetom, odnosno sa 11 stručnih radnika manje, što ukupno predstavlja nedostatak od 13 radnika – naglašeno je u izvještaju.
Ograničene mogućnosti

Iz ove ustanove su ukazali na ograničenu mogućnost angažovanja zamjenskog kadra, kao dodatni problem, imajući u vidu nedostatak stručnih radnika na tržištu rada, posebno u oblasti socijalne zaštite.

– Da bi stručni radnik stekao mogućnost da zasnuje radni odnos u Centru, odnosno ustanovi socijalne zaštite, mora da ima položen stručni ispit za rad u ustanovama socijalne zaštite. Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u oblasti socijalne zaštite propisano je da stručni ispit iz oblasti socijalne zaštite može polagati samo lice koje je pripravnički staž odradilo u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su iz ove ustanove.

Oni smatraju da je u takvom pravilniku problem nedostatka stručnih radnika.
– Naime, iako imamo dosta diplomiranih psihologa, pedagoga, pravnika i drugih zanimanja koja ulaze u propisanu grupu zanimanja stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, oni nemaju mogućnost da polažu stručni ispit iz te oblasti ukoliko nisu odradili pripravnički staž u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su u Centru za socijalni rad Prijedor.

Iz Centra su napomenuli da se to odnosi i na ljude koji imaju višegodišnje radno iskustvo i položene stručne ispite iz drugih oblasti, kao što je rad u organima uprave ili u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

facebook
x twitter
viber

Nastavi čitati

Društvo

MALA NINA (10) NIKADA NIJE ZNALA ZA BEZBRIŽNO DJETINJSTVO! Od rođenja bije bitku sa teškim bolestima, pomozimo joj da pobijedi!

Humanitarna fondacija “Budi human – Aleksandar Šapić” prikuplja novčana sredstva za Ninu Blanušu, djevojčicu rođenu 2016. godine, kojoj su neophodni kontinuirani tretmani, terapije i medicinska podrška.

Nina je, prema podacima fondacije, rođena iz uredne trudnoće, u 38. gestacijskoj nedjelji, prirodnim putem. Međutim, zbog komplikacija i stanja nakon hipoksično-ishemične encefalopatije, odnosno teškog gušenja novorođenčeta, liječena je na oksigenoterapiji. Već od petog i po mjeseca života ima žarišne epileptične napade, zbog čega od šestog mjeseca koristi antiepileptičnu terapiju.

Svaki dan je nova borba
Nini su ustanovljene dijagnoze G80.0 Paralysis cerebralis spastica quadriplegica i G40.2 Epilepsia symptomatica. Kako navodi fondacija, neurološki ima spastičnu kvadriparezu, globalno kašnjenje u razvoju, epilepsiju, strabizam i težak stepen skolioze.

Zbog svog zdravstvenog stanja, Nina ne sjedi i ne hoda, nije uspostavila kontrolu sfinktera, a od razvojnih miljokaza ostvarila je samo djelimičnu kontrolu glave. Neophodno joj je stalno prisustvo roditelja, kao i kontinuirana medicinska i terapijska podrška, prenosi Telegraf.rs, Srbija danas.

Potrebni su joj tretmani, pregledi i pomagala

Da bi napredovala i imala šansu za kvalitetniji život, Nini su potrebni intenzivni fizikalni tretmani, logopedsko-defektološki tretmani, specijalistički pregledi, neurostimulacija, osteopatske terapije, ortopedska pomagala i kolica.

Prema podacima dostupnim na profilu fondacije, za Ninino liječenje i tretmane potrebno je prikupiti više od 4,2 miliona dinara, dok je do sada prikupljen deo sredstava. Fondacija napominje da ukupan potreban iznos može da se mijenja ukoliko nastanu dodatni troškovi tokom lečenja.

Kako pomoći Nini

Svi koji žele da pomognu mogu to učiniti slanjem SMS poruke:

1685 na 3030

Pomoć je moguća i uplatom preko Humanitarne fondacije „Budi human – Aleksandar Šapić“, kao i putem elektronskih donacija na profilu korisnika.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, Nini može da znači korak bliže ka terapijama koje su joj neophodne.

Kada su u pitanju bolesna djeca, teško je pronaći prave riječi. Ali ono što možemo jeste da se ujedinimo, podijelimo apel i pomognemo koliko možemo. Za Ninin osmeh, za svaki njen napredak i za bolje sutra.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Počinje toplotni talas, temperatura do 33 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje toplije i pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, te dnevnu temperaturu vazduha do 33 stepena Celzijusova.

Jutru će biti svežije i uglavnom vedro, magla samo ponegdje oko rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana toplije i pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, poslije podne na jugoistoku i jugu razvoj oblaka koji će samo ponegdje donijeti kratkotrajne pljuskove, dok će u večernjim časovima i tokom noći na sjeveru biti oblačnije uz slabu kišu ponegdje. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 16, na jugu do 19, u višim predjelima od sedam, a dnevna od 27 do 33, u višim krajevima od 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno