Zemlja apsurda, čuda, čemera i jeda. Nažalost ovaj vikend nećemo početi lijepim pričama, ali naprosto moram se oglasiti i izraziti negodovanje, žaljenje i zabrinutost jer je Bosna i Hercegovina jedina ostala bez dodijeljenih sredstava iz programa Plana rasta Evropske unije, a koja su bila namijenjena za zemlje zapadnog Balkana.

Izjavio je to gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović dodavši da je planirano da Bosna i Hercegovina dobije 108,5 miliona evra, ali zbog neodgovornosti političara i funkcionera sa vrha, “ostajemo uskraćeni za taj novac”.

“Razlog zbog kojeg novac nismo dobili je taj što se već dvadeset mjeseci političari sa državnog nivoa nisu mogli dogovoriti oko nadležnosti i nije usklađen reformski plan prihvatljiv za Evropsku komisiju”, napisao je Petrović na društvenim mrežama.

Prema njegovim riječima novac namijenjen Bosni i Hercegovini će sada biti preusmjeren ka drugim zemljama zapadnog Balkana i biće vraćen u EU fondove.

“Za 108,5 miliona evra u planu je bila realizacija projekata poput modernizacije željeznice, asfaltiranje brojnih dionica, izgradnja auto puteva, ulaganje u energetski sektor, digitalizaciju, obnovu škola širom BiH…U prevodu ostajemo sa najlošijim putevima i najdužom putnom makadamskom mrežom u Evropi, sa devastiranim školama, sa pretećim energetskim kolapsom, sa brojnim dugovima i aferama “Viadukt”, “Serdarov”, “Kumova zgrada”, “Zapaljena IRB” i ovako možemo u nedogled”, naglasio je Petrović.

Ozbiljnu diplomatiju i borbu za narod zamijenile su šatorske fešte, smatra on.

“Bosna i Hercegovina jeste podijeljena zemlja, ali moraćemo da napravimo tektonske promjene ako želimo: da nas ne gledaju kao zemlju trećeg svijeta, da ne gledaju naše ljude kao jeftinu radnu snagu, da ne gledaju naše planine, rijeke i zemlju kao izvor litijuma i ostalih minerala čija eksploatacija uništava životnu sredinu, kao bure baruta i tlo pogodno za kriminal, korupciju, dilere droge i oružja, makroe i sve prljave radnje”, napominje Petrović.

On smatra da ako našim stavom, znanjem i kulturom pokažemo da smo drugačiji, htjeli ili ne htjeli moraće se i prema nama kako Evropa, tako i svijet drugačije odnositi.

“Braćo Srbi, Hrvati i Bošnjaci gotovo je izvjesno da se nikada nećemo moći dogovoriti oko zajedničke istorije, ali se moramo dogovoriti oko zajedničke budućnosti, jer u suprotnom ostaće nas tek toliko da svi zajedno stanemo pod jednu šljivu i gledamo na opustešenu zemlju zatvorenih fabrika, uništene prirode i bolesnih ljudi.

Mnogo smo šansi propustili, nije nam još mnogo vremena i prilika ostalo, tako da u pamet dok još ima nade”, dodaje Petrović.

„Sanja Vulić, dosadašnja mjerna jedinica za glupost, sve više postaje mjerna jedinica za laž“, poručio je Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH, reagujući na njenu izjavu u vezi sa slučajem arbitraže sa firmom Viadukt, koji Republiku Srpsku košta 120 miliona KM.

Kako ističe Borenović, dok su Milorad Dodik i SNSD godinama ćutali i zataškavali, on je javno upozoravao na skandaloznu otimačinu ogromnog budžetskog novca i protivljenje da se isti poklanja „nekim likovima iz Viadukta i njihovim pomagačima čije ulaganje je – jedno veliko ništa“.

– Sada ćemo vidjeti dosljednost SNSD-a: da li će zaustaviti isplate „Viadukt smutljivcima“, ili će se opet pokloniti odluci “turiste” Šmita, što sve više liči na dogovor Dodi–Šmit. Očekujem hrabrost i dosljednost od Dodika, Amidžića i ostale „bulumente“ ogrezle u stotinama miliona kroz Viadukt, Serdarove projekte i kumovske zgrade – navodi Borenović.

Dodaje da je krajnje vrijeme za otvaranje ozbiljnih istražnih radnji, maksimalnu policijsku i pravosudnu aktivnost, i da svi koji su učestvovali u arbitraži pred ICSID-om u Vašingtonu, uključujući bivše premijere Cvijanović i Viškovića, moraju odgovarati.

– Neka Vulić konačno objavi imena svih zastupnika u sporu sa Viaduktom – sa strane Vlade RS i sa strane slovenačke firme. Ko je sve zastupao? Ko su ti advokati i savjetnici? Dosta je skrivanja od javnosti! – zaključuje Borenović, poručujući da je spreman da sve informacije koje posjeduje podijeli s istražnim organima.

Evropska komisija obavijestila je Savjet ministara BiH da će sredstva koja su nam namijenjena u okviru Plana rasta za zapadni Balkan biti umanjena za deset odsto, odnosno za 108,5 miliona evra (oko 211,5 miliona KM), zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.

To, međutim, nije konačan iznos koji bismo mogli izgubiti, jer curi vrijeme do nove potencijalne kazne, a rok je 30. septembar.

Odluka, koja stiže iz Brisela, znači da će BiH u okviru Regionalnog garantnog fonda sada raspolagati sa 976,6 miliona evra, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi.

S obzirom na to da do samita u Skoplju 1. jula Evropska komisija nije dobila Reformsku agendu, Komisija navodi da nema drugog izbora osim da počne postepeno umanjenje sredstava.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos u pismu poziva vlasti BiH da bez odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende da bi Komisija, uz mišljenje država članica Evropske unije, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra ove godine, navodi se u pismu, Komisija će dodatno umanjiti sredstva za još deset odsto.

Novinar Dejan Šajinović kaže da je važno reći da EU neće uskratiti novac zapadnom Balkanu, ali zbog sve većih problema finansiranja svih potreba – kad je u pitanju Ukrajina, potom jačanje odbrambenog sektora, upravljanje granicama i priprema novog budžetskog okvira – novac će biti sve teže dobiti onim zemljama u procesu proširenja koje se zaista ne budu trudile da poštuju rokove i usvajaju reforme.

“Jednostavno, novca u EU će biti sve manje, dijelom i zbog novih carinskih ratova, reindustrijalizacije u Evropi i drugih globalnih izazova, i ako BiH ne bude ozbiljno počela da radi na ispunjavanju uslova, bez ikakve sumnje će ostati i bez ostatka sredstava predviđenih Planom rasta, a novac će biti usmjeren drugima. U to ne treba imati nikakve sumnje, ovo nije neki pokušaj da se BiH ‘preplaši’ pa da joj se ipak dodijeli novac i važno je da to ljudi znaju”, ističe Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, podsjeća da bh. vlasti nisu dostavile usvojenu Reformsku agendu usaglašenu s komentarima Evropske komisije, a ako se ništa ne promijeni, nova smanjenja slijede na jesen.

“Za ovaj neuspjeh mnogi traže krivca. Formalno su to domaće institucije – predstavnici entiteta, kantona, Brčko distrikta i Vijeća ministara – koji su imali dovoljno vremena da postignu dogovor, ali nisu. Prave žrtve su građani i privreda: ostali su bez reformi koje bi donijele konkretne koristi i bez sredstava koja su tim reformama bila vezana”, kaže Ćerimagić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, ova odluka dio je šire slike koja sve više otkriva nesnalaženje EU u BiH.

“Bez usvojene Reformske agende, BiH ne može učestvovati u najvažnijem elementu Plana rasta – projekta kojim je EU najavila ambiciju povratka političkog uticaja u regiji. Istovremeno je blokiran i naredni korak na evropskom putu BiH – otvaranje pregovora o članstvu. Zbog toga sve češće dolazi pitanje: šta EU danas zapravo može postići u BiH? Sve više odgovora glasi: premalo i presporo”, ističe Ćerimagić.

Kako dodaje, očekivanje EU je da će vlasti u BiH promijeniti svoje ponašanje i uraditi što je potrebno – ne samo nakon što ostanu bez dijela sredstava, već i kada građani i privreda vide kako druge zemlje koriste Plan rasta i ostvaruju napredak.

“Slične situacije viđene su i ranije. Nakon što su Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija 2009. godine dobile bezvizni režim, vlasti u BiH su se ubrzano angažovale, nadoknadile propušteno i za godinu dana sustigle ostale. Hoće li se isto desiti i sada – ostaje da se vidi”, kaže Ćerimagić.

Premijer FBiH Nermin Nikšić rekao je da Brisel više neće gledati kroz prste BiH, što se vidi po smanjenju sredstva namijenjenih BiH u okviru Plana rasta.

“Neshvatljivo je, mi smo bili kooperativan dio ekipe koja je trebala završiti taj posao i da dođemo do pristupa fondovima EU. Nažalost, neki ljudi koji odlučuju o tome opet su se poigrali, računajući da su nam do sada iz Brisela gledali kroz prste i da će opet to uraditi, iako smo imali jasne signale da to neće biti slučaj”, rekao je Nikšić.

Plan rasta za zapadni Balkan je, inače, najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi evra, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.