„Poslanici koji budu glasali za ovakvu Vladu, moraju da znaju da im prijeti krivično gonjenje” – odjekivale su riječi iz opozicionih redova salom Narodne skupštine Republike Srpske, tog 2. septembra.

Upozoravali da Milorad Dodik nije predsjednik Republike Srpske i da, samim tim, ne može da predloži mandatara, čemu se skupštinska većina žestoko opirala, nazivajući ih izdajnicima.

Nakon višesatne rasprave, uz oštru retoriku i izlazak opozicije iz sale Narodne skupštine, nova Vlada je, očekivano, izglasana.

I od tada do danas, raspravlja se o tome da li je legitimna i legalna, o čemu je Srpskainfo, u više navrata, pisala.

Ali, vratimo se sada na upozorenje opozicije, kojim smo i započeli ovaj tekst. Da li ima istine u njihovim riječima?

Odluka Narodne skupštine, prema riječima profesora ustavnog prava Milana Blagojevića, ne može biti pokrivena imunitetom poslanika koji su je izglasali, uključujući i predsjednika Narodne skupštine.

– Oni su, prihvativši kao prijedlog za novog mandatara prijedlog Milorada Dodika, a ne predsjednika Republike, omogućili Dodiku da i dalje obavlja funkciju predsjednika Republike, iako mu je to zabranjeno. Time su poslanici, koji su glasali, učinili krivično djelo iz člana 342 Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji propisuje da to krivično djelo čini svako ko omogući obavljanje funkcije licu kojem je, pravosnažnom presudom suda, zabranjeno obavljanje te funkcije. Za to krivično djelo, gonjenje se preduzima po službenoj dužnosti, od strane nadležnog tužilaštva u Republici Srpskoj. S obzirom na to da je sjednica održana u Banjaluci, nadležan za postupanje, u ovom slučaju, po službenoj dužnosti, bez čekanja da mu se podnese krivična prijava od bilo koga, jeste Okružno javno tužilaštvo ili Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske – rekao je Blagojević za Srpskainfo.

Članom 278. Krivičnog zakonika Republike Srpske je, nastavlja Blagojević, propisano krivično djelo napada na ustavno uređenje Republike Srpske.

-Zašto poslanici koji su glasali za neustavnu odluku NS RS o izboru nove tzv. vlade Republike Srpske, ne mogu uživati imunitet od krivične odgovornosti za krivično djelo iz člana 342 Krivičnog zakonika RS, kojim su takvim svojim glasanjem prekršili sudsku odluku Suda BiH kojom je Miloradu Dodiku 12. 6. 2025. pravosnažno zabranjeno da u narednih šest godina obavlja funkciju predsjednika Republike, jer su uprkos toj zabrani glasali za Dodikov prijedlog novog mandatara za sastav vlade, može se vidjeti na jednom primjeru. Naime, članom 278. Krivičnog zakonika RS propisano je krivično djelo napada na ustavno uređenje RS. To krivično djelo izvršava svako lice koje na protivpravan način pokuša da promijeni ustavno uređenje RS. NS RS, putem ovih poslanika koji su izglasali neustavnu odluku o izboru nove tzv. vlade, može sutra donijeti zakon o uvođenju predsjedničkog sistema umjesto parlamentarnog sistema u Republici Srpskoj, u kom slučaju su oni na protivpravan način pokušali da promijene ustavno uređenje koje se po Ustavu RS zasniva na parlamentarnom, a ne na predsjedničkom sistemu vladavine, i koje uređenje se, zbog toga, ne smije mijenjati zakonom, nego samo promjenom Ustava – rekao je Blagojević.

U takvoj situaciji, naglašava, za poslanike ne može važiti poslanički imunitet, “jer su oni na protivpravan način pokušali da neustavnim zakonom promijene ustavno uređenje RS, pa su izvršili krivično djelo napad na ustavno uređenje RS”.

– Isto je i sa odlukom NS RS, kojom je izvršeno krivično djelo kršenja sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske, koja je izrečena Miloradu Dodiku – zaključio je Blagojević.

Srpskainfo

Milorad Dodik je poručio da u Republici Srpskoj nema nijedne ličnosti, pokreta ili političke partije koji traže prijevremene izbore i da njega smjenjuju da bi se održali izbori “po nalogu muslimana iz Sarajeva i stranih okupatora”.

Ovdje čak ni opozicija ne traži izbore, ne traži ni sindikat, niti poslodavci. Mi sad moramo da održimo izbore zato što to kažu iz Sarajeva. U čemu je onda naše poštovanje, rekao je Dodik u podkastu američke novinarke Lare Logan.

Dodik je naglasio da podržava samo ustavnu BiH.

– Hoću da srušim sistem koji je antiustavan. Zar to nije legitimno? Ja ne rušim Ustav, već tražim da se vrati ono što piše u Ustavu. Ako to vratite, ja nemam nijedan problem sa BiH. Ali, ako nećete, zašto bih ja živio u toj BiH u kojoj nam svaki dan nešto isporučite, pa nam sada kažete: “Evo, ne možete da imate svog predsjednika” – istakao je Dodik.

Dodik je ukazao da je onima, koji rade protiv Republike Srpske, bilo u interesu da se njemu oduzme pravo da se bavi politikom, “jer govori javno, bez oklijevanja, što im se ne sviđa”.

Republika Srpska je, dodao je Dodik, zakazala referendum, koji će održati.

– Postoji jednoglasna odluka našeg parlamenta da se ide na referendum i da pitamo građane da li hoće Kristijana Šmit, koji ruši demokratske izbore, vanustavni sud i Centralnu izbornu komisiju BiH koja legitimno izabranim predstavnicima oduzima mandate – rekao je Dodik.

Dodik je rekao da je odluka Republike Srpske da ne učestvuje u prijevremenim izborima, ali da nema nikakav problem sa tim da neko iz SNSD, čiji je lider, bude kandidovan na te izbore i da ih dobije.

-Naša podrška je u ovom trenutku velika. Sama partija je blizu natpolovične većine, a moja podrška je 62 odsto. Nemam straha od izbora, ali ovdje nije stvar u tome, već u činjenici da Ustav Republike kaže da se predsjednik može promijeniti samo ostavkom ili referendumom o smjeni – kaže je Dodik.

Dodik je rekao da će Republika Srpska, ukoliko se ne bude poštovala referendumska volja naroda, kreirati novi referendum u kojem će tražiti nezavisnost.

Da političari u većini slučajeva privatni interes stavljaju ispred javnog pokazuje i primjer iz Istočnog Sarajeva.Gradonačelnik ovog grada Ljubiša Ćosić sa svojim prijateljima pokrenuo je firmu za proizvodnju električne energije dok sa druge strane gradsko preduzeće DIGIS, godinama čeka neophodne dozvole za izgradnju solarne elektrane u Sokocu.

Javno preduzeće DIGIS, koje je prije četiri godine osnovala Skupštinska većina u gradu Istočno Sarajevo predvođena SNSD-om i koalicionim partnerima, imalo je između ostalog i plan da pokrene izgradnju solarne elektrane u Sokocu. Obećavano je da će se iz kredita od milion i po maraka izgraditI solarni paneli nakon čega bi se u budžet grada godišnje slivalo od 500 do 700 hiljada maraka.

Ideja je predstavljena prije više od dvije godine, ali do danas nije realizovana. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić priznaje da projekat kasni.

„To je proces gdje imamo dogovor sa bankama koje trebaju da prate DIGIS, ali nije još završen, mislim da će se završiti u narednih pola godine do godinu, kaže Ćosić.

I dok je projekat izgradnje solarne elektrane na Sokocu i dalje mrtvo slovo na papiru, gradonačelnik Ljubiša Ćosić sa svojim prijateljima osniva privatnu firmu za proizvodnju električne energije.

„To je firma koja se bavi proizvodnjom električne energije. Firmu je osnovao gradonačelnik sa vlasnikom još jedne firme koja zarađuje, odnosno dobije tendere od grada i opštine Istočno Novo Sarajevo“, kaže Vasković.

Gradonačelnik Ćosić priznaje da je imao ideju o pokretanju privatnog biznisa, ali je zbog velike medijske pompe, vlasnički udio prenio na oca.

„To je 33,3 posto. Moj otac ima vlasništvo, čovjek koji ima 69 godina, nikada nije radio u javnom sektoru. Čitav svoj život se bavio privatnim biznisom, držao neku malu radnju, ostvario ušteđevinu i valjda kao građanin ima pravo da digne kredit i uđe u neku vrstu posla što kada se pretvori u prihod koji moj otac treba da ostvari na mjesečnom nivou iznosi 1.500 maraka“, navodi Ćosić.

Novinar Sanja Vasković tvrdi da je Ćosić u ovom slučaju privatni interes stavio ispred javnog, te da je prioritet trebalo da bude izgradnja solarne elektrane preko gradskog preduzeća.

„S obzirom da on predstavlja sve građane, mi ga plaćamo i on radi za nas. Ona se postavlja pitanje kako je moguće da su ti procesi dugoročni. Mi već dvije tri godine čekamo, ali kada je u pitanju privatna firma vrlo lako dolaze do dozvola.

Osnivanje firmi za proizvodnju električne energije posljednjih godina postaje sve unosniji posao među političarima vladajuće stranke i ljudima bliskim vlasti. Razlog su višestruko veće garantovane otkupne cijele struje u odnosu na tržišne, te dugoročni ugovori o otkupi energenta na periodu od 12 do 15 godine.

Vaskovićeva kaže da su u prethodnom periodu radili tri priče koje su povezane sa gradonačelnikom Ljubišom Ćosićem, sa kabinetom Staše Košarca i firma u vlasništvu porodice Ace Stanišića. Tržište električne energije je toliko komplikovano i nije odrađeno na način da se izlazi u susret građanima kao proizvođačima električne energije, ističe ona.

Dok projekti javnih preduzeća ostaju zarobljeni u najavama, privatni biznisi političara ubrzano rastu.

Na primjeru DIGIS-a jasno se vidi razlika između onoga što se obećava građanima i onoga što se ostvaruje, te koliko vladajuća struktura brine o javnim preduzećima, odnosno privatnim džepovima.
(BN) Foto: BN