Djeca islamske vjere čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, podaci su Gradske uprave za prošlu školsku godinu.

U školama koje pohađa oko 112.600 djece, od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama, 41,2 odsto učenika izjašnjava se kao muslimani.

To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto, podaci su Kancelarije bečkog gradskog šefa za obrazovanje Betine Emerling /liberalna stranka Neos/.

Hrišćani sada zajedno čine 34,5 odsto učenika, od kojih je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 procenata pravoslavaca.

Nikakvu vjersku pripadnost nema oko 23 odsto djece, a manjinske grupe uključuju budiste /0,2 odsto/, Jevreje /0,1 odsto/ i ostale vjere /0,9 odsto/.

Emerling je upozorila na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji, te skloniji izražavanju diskriminatorskih stavova.

Ona je navela da su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBT osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.

“U Beču niko ne bi trebalo da temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji”, rekla je Emerling za austrijsku agenciju APA.

Kao odgovor na te izazove, Emerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, čije bi predavanje počelo već u osnovnoj školi, prenosi “Der Standard”.

Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.

Austrija već dugo ima model vjeronauka koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da je ta zemlja u intenzivnom ratu protiv terora na nekoliko frontova.

On je to rekao prilikom posjete mjesta gdje je jutros došlo do napada na autobus u Јerusalimu prilikom kojeg je ubijeno najmanje šest, a povrijeđeno više od 20 putnika, prenosi DŽeruzalem post.

– U toku je potjera i opkoljavanje sela iz kojih su teroristi došli. Јedna od osoba koja je ubila teroristu bio je ultraortodoksni vojnik iz bataljona Hašmonaim. Ova ubistva, ovi napadi, na svim frontovima, oni nas ne slabe. Oni samo povećavaju našu odlučnost da završimo misije koje smo preuzeli na sebe, u Gazi, u Јudeji i Samariji, svuda – rekao je Netanjahu. Inače, Netanjahu je danas trebalo da svjedoči u sudskom postupku koji se vodi protiv njega zbog korupcije, ali je zbog napada odložio dolazak na sud.

Napad se dogodio jutros u 10.13 po lokalnom vremenu kada su dvojica muškaraca otvorila vatru na autobus sa putnicima. Njih su na licu mjesta ubili pripadnik izraelske vojske (IDF) i jedan naoružani civil koji su se nalazili u blizini, a kasnije je saopšteno da su napadači Palestinci iz Zapadne obale iz oblasti Ramala.

Nakon napada IDF je pokrenuo pretrese u oblasti Ramala, a svi ulazi i izlazi iz Јerusalima su do daljeg zatvoreni.

Kineski predsjednik Si Đinping rekao je na onlajn samitu BRIKS-a da će ova organizacija izdržati test međunarodnih turbulencija i nastaviti održiv razvoj.

“Moramo da se oslonimo na svoje snage, produbimo praktičnu saradnju i postignemo plodnije rezultate u oblastima kao što su trgovina, finansije, nauka i tehnologija”, rekao je Si.

Si je naveo da BRIKS treba da podržava otvorenost i štiti međunarodni ekonomski i trgovinski poredak, prenosi kineska državna televizija. On je ocijenio da, što je saradnja između zemalja BRIKS-a bliža, to će one sa većim samopouzdanjem odgovoriti na spoljne izazove.

“Pojedine zemlje kontinuirano pokreću trgovinske i carinske ratove, što ozbiljno utiče na globalnu ekonomiju i potkopava međunarodna trgovinska pravila”, ukazao je Si.

On je izjavio da dijeli stav Brazila o ukrajinskoj krizi. “Predsjednik Lula je govorio o ukrajinskoj krizi i sukobu u Pojasu Gaze. Saglasan sam sa stavom Brazila, siguran sam da smo svi ujedinjeni po ovim pitanjima”, rekao je Si.

Brazilski predsjednik Luiz Injasio Lula da Silva rekao je ranije da rješavanje sukoba u Ukrajini mora da uzme u obzir legitimne interese svih zainteresovanih strana.