Connect with us

Svijet

STRAVIČNE SLIKE OBILAZE SVIJET: Ovako danas izgledaju djeca u Gazi (VIDEO)

Pojedine fotografije djece iz Gaze ovih dana obilaze svijet i bude najdublju zabrinutost – mališani iscrpljeni glađu, bez lijekova, bez osnovnih uslova za život.

Brojni svjetski mediji, uključujući ABC i CNN, pišu u tome.

Ministarstvo zdravlja pod upravom Hamasa saopštilo je da je samo u prethodna 24 sata još 15 osoba umrlo od gladi i pothranjenosti.

Među pothranjenima je veliki broj djece. Jedan od njih je osamnaestomjesečni Muhamed Zakarija Ajub al-Matuk, dječak iz šatorskog naselja u gradu Gazi, koji je zbog ekstremne pothranjenosti izgubio tri kilograma i sada ima svega šest.

Prema podacima Svjetskog programa za hranu (WFP), čak 70.000 djece hitno treba medicinsku pomoć zbog akutne pothranjenosti, a 900.000 mališana u Pojasu Gaze već pati od gladi. Ova djeca, navodi WFP, “gladuju čekajući obećanja koja nikad ne stižu”.

Stanje je iz dana u dan sve gore. Više od stotinu međunarodnih humanitarnih organizacija upozorilo je da su tržnice u Gazi prazne, da se bolesti šire ogromnom brzinom i da ljudi svakodnevno kolabiraju od gladi i dehidracije.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od početka rata između Izraela i Hamasa u oktobru 2023. godine do kraja jula 2025, poginulo je više od 59.000 Palestinaca. Od toga je, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi, najmanje 101 osoba umrla od gladi, među njima čak 80 djece.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na “masovno izgladnjivanje” stanovništva Gaze.

“Roditelji nam pričaju kako njihova djeca idu spavati sa suzama u očima jer su gladna”, rekao je generalni direktor WHO-a, Tedros Gebrejesus. “Mjesta na kojima se dijeli hrana postala su zone nasilja.”

Situaciju dodatno otežava gotovo potpuna blokada pojasa Gaze. Prije početka sukoba, dnevno je u ovu teritoriju ulazilo 500 do 600 kamiona pomoći. Danas ih, tvrde humanitarne organizacije, jedva uđe 28.

Ujedinjene nacije navode da je, od uspostavljanja tzv. Humanitarnog fonda za Gazu (GHF) krajem maja, više od 1.000 ljudi izgubilo život pokušavajući da dođe do pomoći. Fondacija, koju podržavaju Izrael i SAD, trebalo je da zamijeni UN u distribuciji pomoći, ali je suočena s ozbiljnim kritikama zbog neefikasnosti.

Humanitarne organizacije zahtijevaju neometan ulazak pomoći, ukidanje blokade, dotok hrane, vode i lijekova, kao i hitno primirje.

Izrael, s druge strane, optužuje Hamas za krađu zaliha i blokiranje pomoći – što Hamas demantuje. Zvanični Tel Aviv tvrdi da omogućava dovoljan protok pomoći, ali humanitarci i brojne zapadne zemlje ukazuju da je to tek mali djelić stvarnih potreba, prenosi Jutarnji.

Svijet

ŠOJGU UPOZORAVA “Napad na Kijev može da se dogodi svakog trenutka”

Napad na Kijev, na koji je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije upozorilo zapadne ambasadore, može da se dogodi svakog trenutka, izjavio je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu.

“Prema mom mišljenju, sve naše akcije su vidljive. Mi ih demonstriramo, čak unaprijed upozoravamo na određene akcije.

U ovom slučaju ste spomenuli upozorenje ambasadorima da napuste Kijev. To je urađeno potpuno ozbiljno i promišljeno, jer napad može da se desi svakog trenutka”, rekao je Šojgu na marginama Međunarodnog foruma o bezbjednosti, prenosi Srna. Šojgu je naglasio da je Rusija odgovorila na teroristički napad na univerzitet u Starobeljsku u Luganskoj Narodnoj Republici i pokazala koliko moćan udar može da bude.

On je dodao da Rusija posjeduje impresivne zalihe različitog naoružanja i da se varaju oni koji misle da nema “više ništa”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA NUKLEARNA KRIZA: SAD i Rusija demonstriraju silu

Dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

Analitičari upozoravaju da ovakve demonstracije ne doprinose bezbjednosti, već dodatno urušavaju ionako krhku diplomatsku atmosferu. Posebno je problematično što su lansiranja izvedena upravo tokom završnice Konferencije o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Konferencija završena bez konsenzusa
Jedanaesta konferencija članica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja završena je bez usvajanja završnog dokumenta – treći put zaredom da države nisu uspjele postići konsenzus.

Glavni spor izbio je između SAD-a i Irana. Vašington je insistirao da završni tekst direktno prozove Teheran zbog njegovih nuklearnih aktivnosti, dok je Iran odbio takvu formulaciju i zahtijevao da se osude nuklearne sile koje su ranije napadale njegovu teritoriju.

Predsjedavajući konferencije, vijetnamski ambasador Do Hung Viet, na kraju nije ni stavio posljednju verziju dokumenta na glasanje, procijenivši da podrška ne postoji.

Još prije početka konferencije upozorio je da bi novi neuspjeh mogao ozbiljno narušiti kredibilitet samog sporazuma.

Sporazum o neširenju nuklearnog oružja, koji je stupio na snagu 1970. godine, smatra se temeljem globalnog sistema kontrole nuklearnog naoružanja. Njegova osnovna logika zasniva se na dogovoru da države bez nuklearnog oružja odustanu od razvoja bombi, dok se nuklearne sile obavezuju na postepeno razoružanje i saradnju u mirnodopskoj upotrebi nuklearne energije.

Kritike na račun nuklearnih sila
Brojne organizacije za kontrolu naoružanja ocijenile su da su nuklearne sile propustile priliku da potvrde ozbiljnu posvećenost razoružanju.

Direktor američkog Udruženja za kontrolu naoružanja Deril Kimbol upozorio je da države članice nisu uspjele ni formalno reafirmisati ključne principe sporazuma u trenutku kada je rizik od nuklearne eskalacije veći nego godinama unazad.

Posebne kritike izazvala je činjenica da nacrt završnog dokumenta nije sadržavao jasan poziv nuklearnim silama da hitno pokrenu pregovore o razoružanju, iako takva obaveza već postoji u okviru člana VI NPT-a.

Istovremeno, dio država optužen je da pokušava ublažiti ili ukloniti formulacije koje se odnose na humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja.

Ipak, djelimičan uspjeh oko zabrane nuklearnih testova
Uprkos dubokim podjelama, pojedine zemlje uspjele su u završni nacrt unijeti podršku Sporazumu o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), kao i protivljenje obnovi nuklearnih testiranja.

To pitanje postalo je posebno osjetljivo nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ranije nagovijestio mogućnost obnove testiranja, dok je Moskva poručila da bi odgovorila recipročnim potezima.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je da svijet danas ulazi u period ozbiljnog nuklearnog rizika. Prema njegovim riječima, broj nuklearnih bojevih glava ponovo raste, a pojedine države sve otvorenije razmatraju nabavku nuklearnog oružja.

Diplomatiju zamjenjuje demonstracija sile
Posljednjih mjeseci sve više stručnjaka upozorava da međunarodni sistem kontrole naoružanja ubrzano slabi.

Rusija je tokom maja organizovala i velike vojne vježbe nuklearnih snaga, predstavljene kao odgovor na, kako Moskva tvrdi, provokativne poteze NATO-a.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da raste opasnost direktnog sukoba između Rusije i NATO saveza, uz “potencijalno katastrofalne posljedice”.

Iako većina analitičara smatra da neposredna opasnost od nuklearnog rata nije realna, problem vide u urušavanju prostora za dijalog. Čak i rutinska testiranja raketa danas se sve češće doživljavaju kao političke prijetnje i demonstracije sile.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je početkom februara istekao sporazum “New START”, posljednji veliki ugovor koji je ograničavao strateško nuklearno naoružanje SAD-a i Rusije. Iako obje strane tvrde da se i dalje neformalno pridržavaju ranijih ograničenja, više ne postoji pravno obavezujući mehanizam kontrole i verifikacije.

Budućnost sporazuma pod znakom pitanja
Uprkos neuspjehu konferencije, većina država i dalje smatra da je NPT nezamjenjiv temelj globalne bezbjednosti. Međutim, sve je više upozorenja da sporazum gubi kredibilitet jer nuklearne sile modernizuju arsenale, dok od drugih država traže strogo poštovanje pravila.

Analitičari podsjećaju da su istorijski gotovo sve velike trke u naoružanju na kraju završavale novim sporazumima o kontroli oružja – ali tek nakon opasnih eskalacija i ozbiljnih međunarodnih kriza.

Pitanje koje sada dominira međunarodnim krugovima glasi: koliko će svijet još puta morati doći na ivicu katastrofe prije nego što ozbiljni pregovori ponovo postanu prioritet?

Nastavi čitati

Svijet

Putin se obratio učesnicima bezbjednosnog foruma: TERORIZAM OZBILJNA PRIJETNJA

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin pozdravio je učesnike prvog Međunarodnog foruma za bezbjednost i poručio da su ovakvi reprezentativni globalni sastanci i direktan stručni dijalog posebno potrebni danas, jer se svijet suočava sa ozbiljnim izazovima.

“Znam da je program vašeg sastanka izuzetno sveobuhvatan i informativan. Tokom nekoliko dana biće održano 25 tematskih sesija, konferencija, okruglih stolova, brifinga i prezentacija, koji će sveobuhvatno razmotriti ključna pitanja regionalne i globalne bezbjednosti”, rekao je Putin u video-obraćanju prikazanom na plenarnoj sednici foruma.

Putin je naglasio da međunarodni terorizam, rizik od nekontrolisanog širenja nuklearnog oružja, ekstremizam, trgovina drogom i sajber kriminal danas predstavljaju ozbiljnu prijetnju svim državama.

Na plenarnoj sjednici obratiće se i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik koji će govoriti o temi “Izazovi i prijetnje međunarodnoj bezbjednosti u kontekstu formiranja multipolarnog poretka”.

Međunarodni forum za bezbjednost u Moskvi se završava sutra.

Nastavi čitati

Aktuelno