Zanimljivosti
ChatGPT-ju dao 100 dolara da trguje dionicama, OBJAVLJENI REZULTATI
Samo sa 100 dolara i idejom, jedan korisnik Reddita pretvorio je ChatGPT u malog berzovnog trejdera – i za sada mu ide poprilično dobro.
U objavi na subredditu r/Dataisbeautiful, korisnik Nathan Smith opisao je svoj projekat kao “šestomjesečni eksperiment u kojem testira kako se jezični model snalazi u odabiru potcijenjenih dionica s malim budžetom”.
Prema grafikonu koji je podijelio, ovaj doslovni eksperiment s AI-jem već pokazuje rezultate. Koristeći GPT-4o, jedan od najnaprednijih modela OpenAI-ja, Smithov portfelj narastao je za 25 posto u prvom mjesecu. Istina, radi se o svega 25 dolara dobiti, jer je početno ulaganje bilo samo 100 dolara – ali prinos je i dalje tu, prenosi Index.hr.
Poređenja radi, vrijednost indeksa malih kompanija kao što su Russell 2000 i XBI porasla je znatno manje, a S&P 500 u istom periodu narastao je za manje od 3 posto. Ukratko, ChatGPT je u ovom slučaju odabrao pametno.
Nije prvi eksperiment ove vrste
Ovo nije prvi put da neko testira može li vještačka inteligencija predvidjeti kretanja dionica. Prošlog decembera, stručnjaci sa Univerziteta Duisburg–Essen u Njemačkoj objavili su rad u časopisu Finance Research Letters u kojem su zaključili da OpenAI-jevi modeli mogu prepoznati isplative dionice.
Ipak, drugi istraživači nisu tako optimistični. Alehandro Lopez-Lira, docent finansija sa Univerziteta Floride, u maju je za Morningstar rekao da se kroz višegodišnje simulacije pokazalo da ChatGPT ipak nije pretjerano dobar u izboru dionica.
“Rezultati na papiru daleko su optimističniji nego što bi bili u stvarnosti s iole ozbiljnim iznosima”, rekao je Lopez-Lira.
Uz to, tu je i logičan problem: kad bi AI doista bio bolji od prosječnog čovjeka u trgovanju, svi bi počeli koristiti AI – čime bi se tržišna dinamika dramatično promijenila, a dosadašnja pravila više ne bi vrijedila.
Eksperiment s prizemnim ambicijama
Smit je, prema objašnjenju na svojoj GitHub stranici, odlučio pokrenuti eksperiment nakon što ga je zasula gomila reklama koje su tvrdile da AI može prepoznati potcijenjene dionice i donijeti veliku zaradu.
“Odmah mi je bilo jasno da me žele nagovoriti da platim neku glupost, pa sam samo zakolutao očima”, napisao je. “Onda sam se zapitao – koliko bi to stvarno moglo funkcionisati?”
Kako se ispostavilo, može funkcionirati – ali ne bez ljudske pomoći.
Naime, svakoga dana Smit unosi podatke o stanju portfelja i prompta ChatGPT s najnovijim informacijama. Takođe, postavio je stroga “stop-loss” pravila: čim dionica padne ispod određene cijene, ChatGPT je mora odmah prodati.
Iako je projekat zamišljen kao test može li AI “upravljati novcem bez nadzora”, Smit priznaje da svakodnevno ulaže barem nekoliko minuta u prikupljanje i unošenje podataka. Drugim riječima, ljudska ruka još uvijek vodi glavnu riječ.
Hoće li AI završiti u plusu?
Ipak, ovaj eksperiment otvara zanimljivo pitanje: koliko daleko može dogurati vještačka inteligencija kad joj se da nešto tržišnih podataka, par pravila i malo vremena? Dosadašnji rezultati su ohrabrujući, ali pravi test bit će vidjeti gdje će portfelj završiti do kraja decembra.
Zanimljivosti
Mladić tražio slobodne dane zbog slomljenog srca, ŠEF ODMAH ODOBRIO!
Neobičan, ali iskren zahtjev za godišnji odmor jednog mladog radnika postao je viralan nakon što ga je njegov direktor podijelio na društvenim mrežama.
Radnik je kao razlog naveo nedavni prekid veze, a odgovor šefa oduševio je mnoge korisnike interneta.
Džasvir Sing, suvlasnik i izvršni direktor kompanije “Knot Dating“, podijelio je snimak ekrana na mreži „X“ i nazvao je „najiskrenijom do sada“.
Uz objavu je napisao: „Generacija Z ne koristi filtere“, aludirajući na iskrenost i direktnost mlađih generacija na poslu.
“Nedavno sam prošao kroz prekid veze i nisam se mogao fokusirati na posao. Danas radim od kuće, ali želio bih uzeti slobodne dane od 28. do 8. kako bih se kratko odmorio”, pisalo je u poruci.
Poruka, koja je bila jednostavna, ali iskrena, naišla je na brojne pozitivne reakcije.
Na pitanje da li je odobrio zahtjev, Sing je kratko odgovorio: “Dopust odobren, odmah”.
Objava je ubrzo postala viralna, a korisnici su pohvalili i iskrenost radnika i šefovo razumijevanje.
Mnogi su istakli da je riječ o pozitivnom primjeru normalizacije razgovora o emocionalnom stanju na radnom mjestu, prenosi CdM.
“Ovo je savršeno u redu. Još bolje, uopšte nemojte objašnjavati razlog zbog kojeg uzimate slobodno”, “Ima ljudi koji ni za brak ne uzmu toliko dopusta”, na što je Sing uzvratio: “Ali mislim da prekidi veza zahtijevaju više dopusta nego brak”.
Zanimljivosti
U BIH NIKAD NIJE DOSADNO: Ramo Isak objavio još jedan spot, ovaj put kreator je AI tehnologija (VIDEO)
Na YouTube kanalu objavljena je nova pjesma posvećena Rami Isaku, federalnom ministru unutrašnjih poslova i lideru stranke Snaga naroda.
Riječ je o još jednom “muzičko-političkom projektu” koji se, ako je suditi po komentarima gledalaca, kreće između satire i naučne fantastike.
Pjesma glasi:
„Ramo, Ramo, svi za tebe sad,
nek se ori pjesma, nek se ori grad.
Ramo, Ramo, ti si naš junak,
s tobom Bosna nikad neće past“,
a sve to uz prateći spot generisan pomoću vještačke inteligencije.
U videu, Ramo Isak jaše konja, nosi zastavu Bosne i Hercegovine i mač, dok digitalno nebo gori iznad njega.
AI tehnologija ga prikazuje kao svojevrsnog viteza modernog doba – čovjeka koji brani državu i narod, makar algoritamski.
Taman kad posmislimo da smo sve vidjeli…Kad ono Ramo
Zanimljivosti
KAKO JE “EGIPATSKA SELJANKA” POSTALA AMERIČKA BOGINJA SLOBODE: 139. rođendan Kipa slobode
Kip slobode otkriven je 28. oktobra 1886. godine u njujorškoj luci, kao dar Francuske Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom postojanja postao je globalni simbol slobode – ali i izvor brojnih zanimljivih, pa i pomalo čudnih priča.
Kip slobode, jedan od najpoznatijih spomenika na planeti, svečano je otkriven 28. oktobra 1886. godine na ostrvu Bedlou (danas Ostrvo slobode), uz prisustvo tadašnjeg predsjednika SAD Grovera Klivlenda. Spomenik je bio poklon francuskog naroda Americi, kao simbol prijateljstva i zajedničkih ideala slobode i demokratije.
Autor kipa bio je francuski skulptor Frederik Ogist Bartoldi, dok je konstrukciju osmislio inženjer Gistav Ajfel, kasnije poznat po Ajfelovom tornju. Visok 46 metara (sa postoljem 93), kip prikazuje ženu odjevenu u togu, s bakljom u ruci – simbolom prosvjetljenja – i tablom na kojoj piše 4. juli 1776., datum američke Deklaracije nezavisnosti.
Kroz decenije, Kip slobode postao je prva slika “novog svijeta” za milione imigranata koji su u 19. i 20. vijeku pristizali u Ameriku. Danas je nacionalni spomenik, dio UNESCO-ve svjetske baštine i nezaobilazna turistička atrakcija koju godišnje posjeti više od četiri miliona ljudi.
Ali, iza njegovog dostojanstvenog izgleda kriju se i priče koje su mnogo neobičnije nego što biste očekivali. Bartoldi je prvobitno zamislio kip kao prikaz arapske seljanke koja u ruci nosi fenjer, simbol slobode i napretka, namijenjen ulazu u Suecki kanal. Kada egipatske vlasti nisu imale novca, ideju je preoblikovao i ponudio Americi – tako je “egipatska seljanka” postala američka boginja slobode.
Do 1916. godine posjetioci su mogli da se popnu sve do baklje, ali je tada eksplozija u obližnjem skladištu municije, poznata kao Black Tom incident, oštetila kip i zabranila pristup toj zoni. Oštećenja od eksplozije i danas su djelimično vidljiva na bakarnoj konstrukciji.
Kada je postavljen, kip je bio potpuno bronzan i sjajan, ali je tokom godina oksidacija stvorila karakterističnu zelenu patinu. Početkom 20. vijeka građani su tražili da se “očisti”, ali stručnjaci su dokazali da taj sloj zapravo štiti metal od propadanja – i zelena je postala zaštitni znak Kipa slobode.
Zbog metala od kojeg je napravljena statua, ljeti temperatura u glavi zna dostići i 45 stepeni. Penjanje do krune postalo je pravi test izdržljivosti, pa su suvenirnice jedno vrijeme prodavale majice s natpisom “Preživio/la sam Kip slobode”.
Najpoznatija “mala sestra” Kipa slobode stoji u Parizu, okrenuta prema zapadu – ka Njujorku. Manje replike postoje i u Japanu, Brazilu, Las Vegasu i još desetak zemalja, pa sloboda, čini se, ima mnogo adresa.
Krajem 19. vijeka čuvar svjetionika na Bedlou ostrvu, Vilijam Boro, živio je sam u kućici pored kipa i bio poznat kao “pustinjak slobode”. Umro je 1906, a legenda kaže da je želio da mu pepeo bude razasut oko njegove baze – kako bi vječno čuvao gospođu s bakljom.
Bez obzira na sve legende i bizarne epizode, Kip slobode i dalje stoji ponosno u njujorškoj luci, kao podsjetnik da sloboda, iako često podložna vremenu i ljudskim slabostima, nikada ne gubi svoj sjaj.
-
Hronika1 dan agoU NESREĆI KOD BANJALUKE POGINULI OTAC I SIN: Tužilaštvo se oglasilo o okolnostima
-
Politika1 dan ago“NEPRISTOJNOST, NEKULTURA, BAHATOST”: Žestoka svađa Marinka Božovića i Gorice Dodik na društvenim mrežama
-
Politika2 dana ago“MOLIMO KOLEGINICU DA NE SJEDI U KRILU MINISTRA FINANSIJA”: Šokantna scena u Parlamentu Bosne i Hercegovine
-
Hronika2 dana agoNJIMA BI TREBALO DA VJERUJEMO! Policajci podvodili djevojčice iz DOMA ZA NEZBRINUTU DJECU
-
Politika2 dana ago„ŠUMOVI“ IZMEĐU BEOGRADA I BANJALUKE: Da li je Dodik OKRENUO LEĐA Vučiću
-
Politika3 dana agoOBJAŠNJENJE STATE DEPARTMENTA: Zašto su ukinute sankcije Miloradu Dodiku i ostalima
-
Estrada14 sati agoPROPALI MU NASTUPI! Poznati pjevač deportovan iz Švedske, NIJE IMAO DOZVOLU!
-
Politika2 dana agoPETROVIĆ NAPAO MIJATOVIĆA “Obogatili ste se i za deseto koljeno”
