Connect with us

Politika

GODINAMA ISTA LICA Da li treba ograničiti broj mandata izabranim funkcionerima u BiH?

Političare i pelene treba mijenjati često – i to iz istog razloga, poručuje sagovornik “Nezavisnih novina”, pozivajući se na citat koji se pripisuje Marku Tvenu, a odgovarajući na pitanje – da li bi u BiH bilo dobro ograničiti broj mandata svim javnim funkcionerima (izabranim i imenovanim).

Razlog zbog kojeg smo otvorili ovo pitanje je taj da među ministrima, poslanicima, odbornicima, (grado)načelnicima, postoje oni koji su na te pozicije birani ili imenovani po četiri ili pet puta, a ne isključujemo mogućnost da se niz nastavi i na opštim izborima 2026.

Oni koji su u BiH rođeni, npr. 2008. godine, naredne godine imaće pravo glasa.

Ako su iole pratili politiku, recimo, u prethodne dvije godine, mogli su samo vidjeti kako se prave političke blokade, kako poslanici i odbornici idu iz stranke u stranku, kako predsjednici stranaka ili bivši premijeri bivaju privedeni zbog kriminala…

Oni nešto iskusniji, rođeni recimo 2000, već su imali pravo glasa u tri izborna ciklusa, a na glasačkim listićima imali su rijetke primjere da glas daju nekom ko je novo lice na političkoj sceni i vjerovatno da i ne znaju ko su bili ministri u vladama npr. 2018. godine, pa unazad.

A samo klikom na jedan od pretraživača, vidjeće da su u tadašnjim vladama, poslaničkim klupama ili predsjedničkim foteljama sjedili ljudi koji su i sada tu.

Sve i da su svi imenovani i izabrani funkcioneri bili najbolji u svom poslu, što u vladama Republike Srpske, FBiH, Savjetu ministara BiH, parlamentima i skupštinama opština, sigurno nije bio slučaj, obavljati te funkcije po 15 godina, a nerijetko i više od 20, za analitičare je potpuno apsurdno.

Ići ka tome da se pred političare stavi opcija da mogu biti izabrani ili imenovani ograničen broj mandata, sigurno bi, ocjenjuju poznavaoci prilika, pokrenulo niz pozitivnih stvari.

“Ograničavanje mandata definitivno nije loša stvar. To bi donijelo novu komponentu političkim strankama koje bi se morale baviti proizvodnjom novih kadrova. Jasno je da, na primjer, ukoliko neko može samo u dva mandata vršiti sve javne funkcije, ili da se odredi da to budu samo ove najvažnije funkcije, tako da kažem, onda će stranke morati aktivnije raditi na pravljenju novog kadra koji će biti kompetitivan na izborima. To je ono što je dobar pokretač kvaliteta unutar političkih stranaka i samim tim u političkom životu svake države”, navodi Filip Matić, politikolog.

Posebna pažnja u ovoj temi, kako dodaje, trebalo bi da se usmjeri na imenovane funkcije.

“Ovdje imamo ljude koji ne samo što su ministri ili direktori veoma važnih preduzeća, već oni šetaju između više resora, sektora koji jedni s drugim nemaju nikakve veze, pogotovo sa njihovim obrazovanjem ili njihovim dotadašnjim životnim iskustvom. To je dokaz da se ovdje radi isključivo o političkoj raspodjeli funkcije, a nikako o stručnoj ili ekspertskoj”, naglašava Matić za “Nezavisne novine”.

A iako je ideja o ograničenju broja mandata izabranim i imenovanim funkcionerima dobra, Matić kaže da je njena realizacija u aktuelnom stanju teško izvodljiva.

“Isto kao i zakon o lustraciji, porijeklu imovine i slično. To je isto kao da očekujemo od lopova da uvede zakon protiv krađe, ili pekara da se ukine brašno”, ističe Matić

Naši sagovornici smatraju da bi najidealnije bilo ograničiti obavljanje iste funkcije kada je u pitanju izvršna vlast (ministri) na maksimalno dva mandata, ali je i to, dodaju, teško zamisliti.

“Mi već imamo ili smo imali ministre opšte prakse poput Antona Kasipovića, Petra Đokića, Željke Stojičić, Alena Šeranića ili vječite ministre poput Zlatana Klokića. Većina njih je na tim funkcijama zbog obaveze ispunjavanja etničke kvote u vladama RS i FBiH, jer da se vrednuju rezultati, niko od njih ne bi dočekao ni polovicu prvog mandata, a kamoli drugi, treći ili bilo koji naredni mandat”, kaže za “Nezavisne novine”, novinar Darko Momić.

Ali ono što jeste moguće u ovoj priči je, dodaje, ograničiti broj mandata za inokosne funkcije.

“Moguće je jedino i u skladu sa praksom najrazvijenijih demokratija ograničiti broj mandata predsjednika i članova Predsjedništva BiH na ‘maksimalno’ dva mandata, a ne kao sada na dva ‘uzastopna’ mandata, što su iskoristili Milorad Dodik i Željko Komšić da poslije dva mandata na funkciji predsjednika Republike Srpske, odnosno člana Predsjedništva BiH, naprave četvorogodišnju pauzu i ponovo se sa uspjehom kandiduju”, ističe Momić.

Nadovezujući se na Momića, novinar RTV Herceg-Bosne Branimir Galić kaže da je aktuelni hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić najviše profitirao po navedenom, jer je na toj poziciji nevjerovatnih 16 godina.

“Komšić će sljedeće godine završiti svoj drugi osmogodišnji mandat na toj poziciji. Bio je izabran dva mandata, pa je uslijedila pauza od četiri godine, pa ponovno dva mandata”, podsjeća Galić.

Sa druge strane, mišljenja je da ograničavanje mandata nije potrebno u zakonodavnoj vlasti.

“To su županijske i entitetske skupštine, te Parlamentarna skupština BiH, dok je situacija s izvršnom vlašću bitno drukčija i tu bi takvo ograničenje svakako trebalo postojati”, kazao je Galić za “Nezavisne novine”.

Politika

“OLUJA JE POGROM!” Drinić: Pamtimo da nas drugi ne bi prestavljai kroz SOPSTVENE LAŽI!

Ponavljaćemo dok živimo: „Oluja je pogrom“.  Srbi su progonjeni, ubijani i raseljeni, ali nikada izbrisani.

Rekao je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP, povodom 30 godina od egzodusa srpskog naroda iz nekadašnje Republike Srpske Krajine u zločinačkoj akciji “Oluja”.

– „Ima seoba, smrti nema!“ – pisao je Miloš Crnjanski. U tim riječima sabrana je istorijska sudbina našeg naroda. Narod smo koji zna za gubitke, ali i za obnovu. Pamtimo da bismo znali ko smo i šta smo preživjeli. Ne zato da bismo ostali u prošlosti, nego da bi istina ostala živa i dostupna onima koji tek dolaze. Pamtimo da nas drugi ne bi predstavljali kroz sopstvene laži – kaže Drinić.

Dok neki obilježavaju ovu zločinačku akciju uz vatromete i slavlje, dodaje on, podsjećamo da je u “Oluji” protjerano više od 250.000 Srba, a živote su izgubili nedužni ljudi, među njima i djeca, stari i bolesni.

– To nije vojna pobjeda, to je tragedija, koju svaki civilizovan narod mora da osudi. Zato je obaveza svih nas da nastavimo da idemo na mjesta odakle smo kao narod istjerani, da pomažemo povratak, obnavljamo svetinje, čuvamo vezu sa našim zemljama i ljudima. „Oluja“ nije kraj. Srpska Krajina živi dok je pamtimo. Vječni pomen žrtvama zločinačke akcije „Oluja“ – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

DAN D! CIK danas odlučuje da li Dodik GUBI SVE?!

U Sarajevu će danas biti održana sjednica Centralne izborne komisije CIK na kojoj će se razmatrati zahtjev Suda BiH o oduzimanju mandata presuđenom predsjedniku RS Miloradu Dodiku.

Prije toga, biće održan Kolegij.

Sud BiH je još u petak, sat nakon što je u saopštenju naveo da je odbio žalbe advokata i Tužilaštva, poslao presudu CIK-u.

To znači da će onog trenutka kada Centralna izborna komisija BiH dobije odluku Suda BiH o pravosnažnoj presudi Miloradu Dodiku i s istom se upozna morati donijeti odluku o oduzimanju mandata predsjedniku Republiku Srpsku, jer nijedan imenovani ili izabrani zvaničnik u BiH, prema odredbama Izbornog zakona BiH ne može biti nosilac javne funkcije ako je osuđen na zatvorsku kaznu šest mjeseci i više.

To znači, da će u Republici Srpskoj uskoro biti održani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.

Kako smo već pisali Dodik prema pravosnažnoj presudi neće moći ni narednih šest godina obavljati nikakvu političku funkciju

Odbrana Milorada Dodika ne može se žaliti na pravosnažnu presudu Suda BiH ovoj instituciji, sljedeći pravni lijek koji mogu koristiti je apelacija Ustavnom sudu BiH što su i najavili. Međutim, apelacija ne odgađa izvršenje presude Suda BiH, piše Raport.

Kako je najavljeno danas zasjeda i Predsjedništvo i Glavni odbor SNSD u Banjaluci, gdje će takođe se voditi rasprava kako dalje u svjetlu izrečene presude Dodiku, piše BN.

Nastavi čitati

Politika

“Neki taj zločin slave uz pjesmu i vatromet!” Stanivuković na Danu sjećanja na stradanje i progon Srba u akciji „Oluja“

U Sremskim Karlovcima je obilježena 30. godišnjica od velikog stradanja srpskog naroda u hrvatskoj vojno – policijskoj akciji „Oluja“.

U prisustvu brojnog naroda, zajedno sa visokim zvaničnicima Republike Srpske i Srbije Danu sjećanja na stradale i prognane Srbe u Akciji „Oluja“ prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je poručio kako danas – mi ponavljamo istinu zbog pamćenja.

-Iz Knina, Gračaca, Donjeg Lapca i Korenice je krenula kolona 1995. godine. Više od 220.00 Srba je protjerano i preko 2.000 ubijeno. Spaljene su kuće, porušene crkve, uništeni grobovi. Danas, dok neki taj zločin slave uz pjesmu i vatromet, mi ponavljamo istinu, ali ne zbog mržnje, već zbog pamćenja – kazao je gradonačelnik.

Dodao je i to kako naša Krajina nije nestala.

-Ona živi u nama, u svakom sjećanju, u svakoj priči, u zavjetu koji se prenosi djeci: da znaju ko su i šta nam se dogodilo. Ovim obilježavanjem zavjetujemo se da ćemo se uvijek sjećati prognanih i ubijenih, ali jednako tako moramo gledati i u budućnost – podržavati i obilaziti naš narod koji tamo živi, pomagati i ohrabrivati one koji žele da se vrate na zemlju svojih očeva i djedova – kazao je Stanivuković.

Naglasio je kako je naša dužnost obnavljati svetinje i crkve, jer su one vijekovima čuvale naš narod i tamo gdje nismo imali svoju državu.

Nastavi čitati

Aktuelno