Politika
GODINAMA ISTA LICA Da li treba ograničiti broj mandata izabranim funkcionerima u BiH?
Političare i pelene treba mijenjati često – i to iz istog razloga, poručuje sagovornik “Nezavisnih novina”, pozivajući se na citat koji se pripisuje Marku Tvenu, a odgovarajući na pitanje – da li bi u BiH bilo dobro ograničiti broj mandata svim javnim funkcionerima (izabranim i imenovanim).
Razlog zbog kojeg smo otvorili ovo pitanje je taj da među ministrima, poslanicima, odbornicima, (grado)načelnicima, postoje oni koji su na te pozicije birani ili imenovani po četiri ili pet puta, a ne isključujemo mogućnost da se niz nastavi i na opštim izborima 2026.
Oni koji su u BiH rođeni, npr. 2008. godine, naredne godine imaće pravo glasa.
Ako su iole pratili politiku, recimo, u prethodne dvije godine, mogli su samo vidjeti kako se prave političke blokade, kako poslanici i odbornici idu iz stranke u stranku, kako predsjednici stranaka ili bivši premijeri bivaju privedeni zbog kriminala…
Oni nešto iskusniji, rođeni recimo 2000, već su imali pravo glasa u tri izborna ciklusa, a na glasačkim listićima imali su rijetke primjere da glas daju nekom ko je novo lice na političkoj sceni i vjerovatno da i ne znaju ko su bili ministri u vladama npr. 2018. godine, pa unazad.
A samo klikom na jedan od pretraživača, vidjeće da su u tadašnjim vladama, poslaničkim klupama ili predsjedničkim foteljama sjedili ljudi koji su i sada tu.
Sve i da su svi imenovani i izabrani funkcioneri bili najbolji u svom poslu, što u vladama Republike Srpske, FBiH, Savjetu ministara BiH, parlamentima i skupštinama opština, sigurno nije bio slučaj, obavljati te funkcije po 15 godina, a nerijetko i više od 20, za analitičare je potpuno apsurdno.
Ići ka tome da se pred političare stavi opcija da mogu biti izabrani ili imenovani ograničen broj mandata, sigurno bi, ocjenjuju poznavaoci prilika, pokrenulo niz pozitivnih stvari.
“Ograničavanje mandata definitivno nije loša stvar. To bi donijelo novu komponentu političkim strankama koje bi se morale baviti proizvodnjom novih kadrova. Jasno je da, na primjer, ukoliko neko može samo u dva mandata vršiti sve javne funkcije, ili da se odredi da to budu samo ove najvažnije funkcije, tako da kažem, onda će stranke morati aktivnije raditi na pravljenju novog kadra koji će biti kompetitivan na izborima. To je ono što je dobar pokretač kvaliteta unutar političkih stranaka i samim tim u političkom životu svake države”, navodi Filip Matić, politikolog.
Posebna pažnja u ovoj temi, kako dodaje, trebalo bi da se usmjeri na imenovane funkcije.
“Ovdje imamo ljude koji ne samo što su ministri ili direktori veoma važnih preduzeća, već oni šetaju između više resora, sektora koji jedni s drugim nemaju nikakve veze, pogotovo sa njihovim obrazovanjem ili njihovim dotadašnjim životnim iskustvom. To je dokaz da se ovdje radi isključivo o političkoj raspodjeli funkcije, a nikako o stručnoj ili ekspertskoj”, naglašava Matić za “Nezavisne novine”.
A iako je ideja o ograničenju broja mandata izabranim i imenovanim funkcionerima dobra, Matić kaže da je njena realizacija u aktuelnom stanju teško izvodljiva.
“Isto kao i zakon o lustraciji, porijeklu imovine i slično. To je isto kao da očekujemo od lopova da uvede zakon protiv krađe, ili pekara da se ukine brašno”, ističe Matić
Naši sagovornici smatraju da bi najidealnije bilo ograničiti obavljanje iste funkcije kada je u pitanju izvršna vlast (ministri) na maksimalno dva mandata, ali je i to, dodaju, teško zamisliti.
“Mi već imamo ili smo imali ministre opšte prakse poput Antona Kasipovića, Petra Đokića, Željke Stojičić, Alena Šeranića ili vječite ministre poput Zlatana Klokića. Većina njih je na tim funkcijama zbog obaveze ispunjavanja etničke kvote u vladama RS i FBiH, jer da se vrednuju rezultati, niko od njih ne bi dočekao ni polovicu prvog mandata, a kamoli drugi, treći ili bilo koji naredni mandat”, kaže za “Nezavisne novine”, novinar Darko Momić.
Ali ono što jeste moguće u ovoj priči je, dodaje, ograničiti broj mandata za inokosne funkcije.
“Moguće je jedino i u skladu sa praksom najrazvijenijih demokratija ograničiti broj mandata predsjednika i članova Predsjedništva BiH na ‘maksimalno’ dva mandata, a ne kao sada na dva ‘uzastopna’ mandata, što su iskoristili Milorad Dodik i Željko Komšić da poslije dva mandata na funkciji predsjednika Republike Srpske, odnosno člana Predsjedništva BiH, naprave četvorogodišnju pauzu i ponovo se sa uspjehom kandiduju”, ističe Momić.
Nadovezujući se na Momića, novinar RTV Herceg-Bosne Branimir Galić kaže da je aktuelni hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić najviše profitirao po navedenom, jer je na toj poziciji nevjerovatnih 16 godina.
“Komšić će sljedeće godine završiti svoj drugi osmogodišnji mandat na toj poziciji. Bio je izabran dva mandata, pa je uslijedila pauza od četiri godine, pa ponovno dva mandata”, podsjeća Galić.
Sa druge strane, mišljenja je da ograničavanje mandata nije potrebno u zakonodavnoj vlasti.
“To su županijske i entitetske skupštine, te Parlamentarna skupština BiH, dok je situacija s izvršnom vlašću bitno drukčija i tu bi takvo ograničenje svakako trebalo postojati”, kazao je Galić za “Nezavisne novine”.
Politika
BiH gubi veliki novac zbog političara, TO JE NEOBJAŠNJIVO!
Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka ponovo je upozorio da BiH rizikuje da izgubi do 373,9 miliona evra koje joj je EU dodijelila kroz Plan rasta ukoliko se hitno ne preduzmu koraci za ispunjavanje mjera iz Reformske agende i napredak na evropskom putu.
“Prije dvije godine, dana 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Pristupni pregovori, kao strukturisani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu”, naveo je u kolumni šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka.
Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se, navodi on, da je na pomolu još jedna propuštena prilika.
“Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlju više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu”, ističe Soreka i dodaje:
“Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima. I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta.
Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona evra prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.”
Soreka ističe da su neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst za značajne iskorake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini.
“Koristi napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje su trenutno predvodnice na putu ka članstvu nisu posmatrale izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao „zahtjeve iz Brisela“, već kao temelje države koja funkcioniše u interesu vlastitih građana.
Bez toga, ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Evropskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera”, navodi Soreka u kolumni.
Sveobuhvatne reforme unaprijediće poslovno okruženje i privući investicije, navodi on, dodajući da građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije.
Politika
GRUJIĆ “250 miliona KM duga, a direktor gleda u bandere”! SKANDAL TRESE PORESKU UPRAVU
Vladimir Grujić, član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka, oštro je kritikovao rad Goran Maričić, navodeći da se direktor Poreske uprave bavi sporednim temama dok ključni problemi ostaju bez odgovora.
„Direktor Poreske uprave Goran Maričić se bavi banderama, umjesto da objasni kako će da naplati 250 miliona poreskih dugovanja“, istakao je Grujić.
On je naglasio da most u naselju Česma ne bi bio izgrađen bez inicijative Draško Stanivuković i doprinosa gradske uprave u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja, te dodao da bi za Republiku Srpsku i njene građane bilo korisnije da se direktor Poreske uprave fokusira na naplatu višemilionskih dugovanja pravnih lica prema budžetu, umjesto na lokalne teme poput puteva, mostova i rasvjete u Banjaluci.
Grujić je poručio da, zahvaljujući dvodecenijskoj politici Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), brojne institucije i javna preduzeća grcaju u milionskim dugovima, te ne izmiruju redovno svoje obaveze ni prema radnicima ni prema državi.
„Da li direktor Poreske uprave može da odgovori javnosti zašto 100 najvećih poreskih dužnika u Republici Srpskoj duguju oko 250 miliona KM i da li su među najvećim dužnicima preduzeća kojima rukovodi upravo kadar stranke kojoj pripada i sam Maričić“, upitao je Grujić.
On ističe da većina građana redovno izmiruje svoje obaveze uprkos skromnim primanjima, dok Poreska uprava dozvoljava povlašćenim pojedincima i preduzećima da duguju milione bez ikakvih pravnih posljedica.
„Podsjećamo gospodina Maričića da je i sam u sukobu interesa, jer je Zakonom o državnim službenicima Republike Srpske jasno propisano da državni službenici ne mogu biti članovi organa političkih partija. Pozivamo Vladu Republike Srpske da primijeni zakon i razriješi ga dužnosti direktora Poreske uprave Republike Srpske, jer je njegova javna funkcija nespojiva sa političkim angažmanom“, zaključio je Grujić.
Politika
DRAMA U INSTITUCIJAMA BiH! Pretres kod Rame Isaka, istražioci “češljaju” svaki trag!
Po naredbi Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, a uz nadzor postupajućeg federalnog tužioca Posebnog odjela Federalnog tužilaštva FBiH, trenutno se sprovode pretresi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Federacije BiH, a što obuhvata i kancelarije i računare ministra Ramu Isaka.
“Naredbama je obuhvaćen pretres federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, službenih prostorija, kao i službenih računara koje koristi, uključujući i računare njegovih savjetnika i sekretara Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, te izuzimanje materijalne dokumentacije i mobilnog uređaja”, naveli su iz Federalnog tužilaštva FBiH danas, u utorak, 21. aprila 2026.
Predmet Munjić i dr. je, kako su dodali, u međuvremenu proširen na način da su mu pridružena još četiri predmeta formirana na osnovu krivičnih prijava protiv više lica, te se u okviru trenutnog stanja u predmetu vrše određene radnje i aktivnosti.
-
Uncategorized2 dana agoDODIK PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU, a danas u Gradini drži lekcije o sjećanju nad nevinim kostima onih koje je PRODAO!
-
Politika2 dana agoSNSD BOTOVI BRANE JAVORA! Kopira Banjaluku, građani ne vjeruju, mreže gore od komentara! (FOTO)
-
Društvo2 dana agoPAZITE ČIME HRANITE BEBE! Otrov za pacove pronađen u kašicama
-
Politika2 dana agoLAŽNO SE PREDSTAVLJAJUĆI Dodik ZLOUPOTRIJEBIO komemorativni skup povodom genocida u Jasenovcu
-
Društvo2 dana agoPOGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag
-
Društvo2 dana agoU TIŠINI NAJGLASNIJA PORUKA! Donja Gradina danas u znaku sjećanja i pijeteta
-
Politika3 dana agoPSS FORMIRAO SNAŽAN TIM U ZVORNIKU: Stanivuković poručio – „Promjene su dostižne“
-
Politika2 dana agoSUZE I NADA NA ISTOKU SRPSKE! Stanivuković donio pomoć porodicama koje ne odustaju od svog ognjišta
