Connect with us

Svijet

ALJASKA POD OPSADOM! Putin stiže u najčuvaniju tvrđavu na planeti, ni muva ne može da proleti!

Zbog istorijske posjete Vladimira Putina, Aljaska se pretvara u najzaštićeniju tačku na planeti – neprobojnu tvrđavu pod punom kontrolom ruskih i američkih službi.

Ruski predsjednik postaje najčuvaniji čovjek na svijetu, okružen nevidljivim štitom od stotina sistema odbrane, tajnih agenata, satelita i vojski na kopnu, u vazduhu, moru i pod vodom.

On će biti zaštićeniji i od Trampa, jer će ga zajedno sa ruskim bezbjednjacima čuvati i američka tajna služba i specijalci.

Za bezbjednost ruskog lidera odgovorna je Federalna služba obezbjeđenja (FSO). Njeni pripadnici čuvaju predsjednika u zemlji, prate ga na svim putovanjima, uključujući i ona u inostranstvu.

Armija tjelohranitelja prati svaki korak predsjednika i spremna je da u svakom trenutku reaguje kako bi zaštitila njegov život. Svako kretanje je unapred isplanirano, svaka ruta obezbjeđena, svaka prostorija kontrolisana, a svaki potencijalni rizik eliminisan.

Bezbjednost je organizovana u više prstenova zaštite — od ličnog obezbjeđenja, preko specijalizovanih jedinica koje kontrolišu okolinu i okruženje, do tehnoloških sistema koji nadgledaju vazdušni prostor, komunikacije i moguće prijetnje. Ovaj kompleksni sistem obezbjeđenja osigurava da ruski predsjednik bude zaštićen od svih potencijalnih opasnosti, bez obzira na mjesto gdje se nalazi.

“Krenimo od toga da je Vladimir Putin predsjednik Ruske Federacije i prema međunarodnim zakonima on je nedodirljiva ličnost u bilo kakvim okolnostima i situacijama. Smatram da su mu Sjedinjene Države garantovale apsolutnu bezbjednost tokom boravka na njihovoj teritoriji. S vojne tačke gledišta — vjerujem da je danas ruska Ratna mornarica, koja se nalazi u Beringovom moru, u punoj borbenoj gotovosti za izvršavanje borbenih zadataka u cilju sprečavanja nasilnih scenarija. To je povezano sa prijetnjom nuklearnog udara po teritoriji na kojoj se nalazi naš predsjednik”, kaže za “Sputnjik” ruski vojni ekspert, pukovnik u penziji Anatolij Matvijučuk.

Ruski eksperti su sigurni da će iznad mjesta sastanka Putina i Trampa biti raspoređena najgušća protivvazduhoplovna odbrana u istoriji diplomatskih susreta, a ocjene su i da će borbena gotovost ruske nuklearne trijade dostići razmjere kakve nisu viđene od Kubanske raketne krize.

Pored toga, dodaje Matvijčuk, Rusija je na Dalekom istoku angažovala strateške bombardere i izviđačke avione koji aktivno prate situaciju u regionu Aljaske.

“I naravno, naša kosmička grupacija je u potpunosti spremna da spreči obavještajne aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država i da naruši sistem internet komunikacija nad tim regionom. U suštini, političko-administrativni, diplomatski napori i napori vojne moći Rusije predstavljaju garanciju bezbjednosti našeg predsjednika”, podvukao je pukovnik.

Zašto je Aljaska izabrana za mjesto susreta

Izbor Aljaske za istorijski susret lidera dvije supersile, Putina i Trampa, između ostalog, zasnovan je na izuzetnim bezbjednosnim i logističkim prednostima.

Američka baza Elmendorf-Ričardson izabrana je za mjesto sastanka dva lidera, jer pruža najviši nivo kontrole i zaštite. Riječ je o visoko utvrđenom vojnom objektu sa najsavremenijom infrastrukturom, gdje su prisutne elitne jedinice američke vojske, obavještajne službe i logistički timovi, spremni da reaguju na svaku prijetnju – bilo na diverziju, špijunažu ili bilo kakav napad.

To je najveća vojna baza na Aljasci, čija je misija da štiti interese Amerike u Azijsko-pacifičkom regionu. Tokom Hladnog rata imala je poseban strateški značaj jer je predstavljala najbližu tačku između Aljaske i Rusije.

Aljasku i Rusiju deli tek 88 kilometara Beringovog prolaza, ali let iz Moskve do Ankoridža, najvećeg grada Aljaske, traje oko devet sati. To znači da će avion ruskog predsjednika iz ruskog vazdušnog prostora direktno preći u američki, zaobilazeći treće, neprijateljske zemlje, pa se ta ruta smatra najbezbjednijom.

“Smatram da je to veoma mudar potez predsjednika Trampa, koji je ustupio zajedničku kopnenu i avijacionu bazu za boravak našeg predsjednika, jer nijedna razumna zemlja, nijedan zdravomisleći lider neće dozvoliti teroristički akt na američkoj vojnoj bazi. Takav čin ne bi bio samo stvorio prijetnju od ruskog kontraudara, već bi to bila i direktna prijetnja po bezbjednost same Amerike ako, recimo, Služba bezbjednosti Ukrajine pokuša da izvede neke radnje na teritoriji baze. Baza je čuvana, baza je apsolutno neprobojna. To znači da će naš predsjednik biti tamo kao u svemirskom brodu i neće biti izložen prijetnjama”, ocjenjuje ruski pukovnik.

Fizička zaštita ruskog predsjednika pokrivaće radijus od najmanje 15 kilometara. U tom prostoru biće potpuna kontrola – neće moći čak ni muva da proleti, ističe Matvijčuk.

“A radijusi vojne zaštite imaju svoje nivoe — i po visini, i po daljini. Mislim da će u radijusu od 250 kilometara postojati čvrsta zona protivraketne i protivvazdušne odbrane”, navodi Matvijčuk.

Zajedno sa predsjednikom Putinom na Aljasku je otputovao čitav tim stručnjaka i službi neophodnih za njegovo funkcionisanje – specijalci, stručnjaci za fizičku zaštitu, profesionalni vozači, stručnjaci za hemijsko i elektronsko oružje, ljekari, kuvari, šifranti, protokolarna služba i obezbjeđenje. Sve službe predviđene državnim protokolom nalaze se uz njega, podvlači pukovnik.

Oni provjeravaju i eliminišu opasnosti od trovanja hranom, pićem, aparatima za klimu, dodirom s predmetima.

Bunker na točkovima, nuklearni kofer i armija tjelohranitelja

Kremlj shvata bezbjednost Vladimira Putina izuzetno ozbiljno. Osim što je zaštićen vojskom vidljivih i nevidljivih tjelohranitelja, bezbjednost ishrane predsjednika je dio vojne logistike – bez prostora za greške.

Svi Putinovi kuvari su pripadnici Federalne službe obezbeđenja. Hrana koja treba da se nađe na stolu ruskog predshednika prolazi kroz postupak stroge kontrole u specijalizovanim laboratorijama. Priprema se pod nadzorom bezbhednosnog tima, bilo da je spremaju Putinovi kuvari ili kuvari zemlje domaćina. Svaki sastojak i svako jelo detaljno se testiraju prije nego što se posluže. Čak se i posuđe, escajg i čaše koje predsjednik koristi provjeravaju prije upotrebe, kako bi se eliminisala i najmanja mogućnost ugrožavanja njegove bezbjednosti.

Bezbjednjaci obavezno analiziraju i sve rute Putinovog kretanja, a tokom posjete Aljasci, ruski predsjednik će najvjerovatnije koristiti svoj službeni aurus, možda najmoćniji i najbezbjedniji automobil na svuhetu, koga su neki nazvali “bunker na točkovima”. Vozilo je, prema navodima pojedinih ruskih medija, na Aljasku već dopremljeno specijalnim transportnim avionom Il-76.

Putin, kao predshednik i vrhovni komandant Oružanih snaga, na Aljasku na samit sa Donaldom Trampom stiže i sa čuvenim nuklearnim koferom, poznatim pod nazivom “čeget”.

“Nuklearni ‘koferčić’ je uvijek s njim. Postoji specijalni oficir koji taj kofer drži kod sebe. On se od njega ne razdvaja ni na minut. Treba da znamo da je ‘nuklearni kofer’ samo jedan ustaljen izraz, koji se ukorijenio zbog oblika tog uređaja, ali to nije ništa drugo nego element šifrovane komunikacije sa izvršnim strukturama nuklearnih snaga države”, objašnjava Matvijčuk.

Vladimir Putin će postati prvi ruski predsjednik koji će posjetiti Aljasku, teritoriju koja je danas najveća američka država, a koja je nekada bila u vlasništvu Rusije.

“Znate, time što je otputovao tamo, na Aljasku, on je cijelom svetu pokazao da je predsjednik najmoćnije, najveće države na svijetu. Ne plaši se nikakvih prijetnji. A time što je ukazao povjerenje Trampovim riječima, jasno je naglasio spremnost za bilateralne dogovore, primirje i mogućnost uspostavljanja globalnog mira”, zaključio je pukovnik.

Related Topics:

Svijet

PUTIN SASTAVIO LISTU NAJVEĆIH NEPRIJATELJA, Amerikanci nisu u top 3

Rusija je objavila rang-listu “neprijateljskih vlada”, na kojoj Velika Britanija zauzima prvo mjesto, dok Njemačka i Francuska dijele drugo.

Britanska, njemačka i francuska vlada: to su tri zemlje na vrhu liste neprijateljstava prema Rusiji. Nevjerovatno je da su uspjeli da ostave čak i zapadne “jastrebove” poput Sjedinjenih Američkih Država i Poljske daleko iza sebe.

Novine “Vzglyad” razvile su “Ocjenu neprijateljskih vlada”. Njena svrha je da jasno pokaže razliku između vlada država koje se svesno suprotstavljaju Rusiji i onih koje su primorane da “budu sa druge strane barikada” zbog postojeće spoljnopolitičke situacije. Ocjena uključuje države i teritorije koje su uvrštene na spisak neprijateljskih zemalja, koji je kreiran 2021. godine.

Velika Britanija je na vrhu liste sa 75 poena. Ovaj rezultat posljedica je sankcija protiv ruskih naftnih kompanija koje je London uveo u oktobru ove godine. Pored toga, zemlja aktivno zagovara prenos ruske imovine u Kijev i isporučuje oružje Ukrajinskim oružanim snagama.

Njemačka i Francuska dijele drugo mjesto sa indeksom od 70 poena. Obe zemlje aktivno pružaju finansijsku pomoć Ukrajini i članice su EU, koja je u oktobru uvela 19. paket sankcija. Holandija i Estonija zauzele su treće mjesto sa 65 poena.

Vrijedno je napomenuti da su Sjedinjene Američke Države zauzele tek četvrto mjesto (55 poena). Njihovi “susjedi” na listi bili su Letonija i Češka. Pozicija Vašingtona posljedica je obustave vojne pomoći Kijevu. Najveći broj zemalja nalazi se na petom mjestu. Danska, Italija, Kanada, Litvanija, Poljska, Finska i Švedska osvojile su po 50 poena.

“Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”
Norveška i Belgija slede sa 45 poena, poboljšavši svoj rezultat zahvaljujući stavu prema zamrznutoj ruskoj imovini, koju Brisel nije voljan da prenese Ukrajini.

Grčka, Španija i Hrvatska (40 poena) zauzele su sedmo mjesto, dok su Portugal i Slovenija (35 poena) zauzele osmo. Mađarska i Luksemburg zauzeli su mesta odmah ispod, sa po 30 poena. Austrija, Bugarska, Irska, Malta, Novi Zeland i Rumunija zaokružuju prvih deset sa ukupno 25 poena.

Najmanje neprijateljski raspoložene zemlje bile su Albanija, Bahami, Lihtenštajn, Mikronezija, Monako, Južna Koreja i San Marino, svaka sa po pet poena.

Podsjećamo, u septembru je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov primijetio da se Rusija postepeno udaljava od termina “neprijateljska zemlja”. Istakao je da se naglasak prebacuje na “neprijateljske vlade”, čime se izbjegava opšte označavanje država kao neprijateljskih. Predsjednik Vladimir Putin je prethodno izrazio sličan stav, izjavivši još u martu: “Nemamo neprijateljske zemlje, imamo neprijateljske elite”.

Nastavi čitati

Svijet

FICO: “Nikad neću pristati da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra!”

Slovački premijer Robert Fico izjavio je da nikada neće pristati na plan Evropske komisije da se Kijevu da zajam od 140 milijardi evra.

Fico je istakao da nikada na to neće pristati, jer bi to značilo još dvije godine ubistava, prenosi Srna.

Ministri finansija EU saglasili su se da koriste sredstva od zamrznute ruske imovine kao zajam za finansiranje Ukrajine, čime bi moglo da se obezbijedi do 140 milijardi evra.

Ovaj “reparacioni zajam” bi koristio gotovinu iz zamrznute imovine Ruske centralne banke za finansiranja Ukrajine.

Ovaj zajam bi Ukrajina morala da vrati samo ako Rusija plati reparaciju.

Ministri finansija EU smatraju da je ova opcija najefikasniji način pružanja finansijske pomoći bez povećanja nacionalnog duga zemalja članica EU.

Nastavi čitati

Svijet

EPSTAJN U MEJLU: “Upoznao sam neke vrlo loše ljude, NIKOG TAKO LOŠEG KAO TRAMP!”

U Vašingtonu je objavljeno više od 20.000 dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom.

Sve je započelo kada su Demokrati iz Odbora za nadzor Zastupničkog doma objavili e-mailove između Epstajna i njegovih suradnika, uključujući i američkog predsjednika Donalda Trampa Trampa, a u nekima od njih Epstajn američkog predsjednika naziva najgorom osobom koju je upoznao.

Republikanci su ih optužili za selektivno objavljivanje s ciljem stvaranja lažne slike o Trampu te su uzvratili objavom vlastitog seta od 20.000 dokumenata. Cijela situacija eskalira uoči glasanja u Zastupničkom domu sljedećeg tjedna o prijedlogu da se Ministarstvo pravosuđa prisili na objavu svih deklasificiranih spisa o Epstajnu, piše SBS News.

Prvobitna objava demokrata sadržavala je e-mailove koji su ponovno potaknuli dugogodišnja pitanja o Trampovoj prošlosti s Epstajnom i njegovim saznanjima o zlostavljanju maloljetnica. U poruci iz 2019. godine, upućenoj autoru Majklu Volfu, Epstajn je napisao da je Tramp “znao za djevojke”.

Napisao je i da Tramp pokazuje znakove rane demencije.

S druge strane, u e-mailovima koje su objavili Republikanci, Epstajn navodi da je Tramp “mnogo puta dolazio u moju kuću”, ali da “nikada nije dobio masažu”. Brojne poruke otkrivaju Epstajnov sve negativniji stav o Trampu kroz godine.

“Upoznao sam neke vrlo loše ljude. Nikoga tako lošeg kao što je Tramp. U njegovu tijelu nema ni jedne pristojne stanice”, napisao je u e-mailu iz 2017. godine. U poruci Ghislaine Maxwell, osuđenoj za učestvovanje u Epstajnovom lancu zlostavljanja, Trampa je 2011. godine nazvao “onim psom koji nije zalajao”, tvrdeći da je Tramp “proveo sate u njegovoj kući” sa žrtvom čije je ime redigirano.

U drugim porukama Epstajn je Trampa nazivao nevjerojatno zlim, ludim i manijakom koji pokazuje znakove rane demencije. Podsjetimo, Bijela kuća je kritikovala objavu Demokrata, tvrdeći da su dokumenti selektivno odabrani kako bi se Trampa prikazalo u lošem svjetlu.

Procurile su i poruke princa Endrjua

“Ove e-poruke ne dokazuju apsolutno ništa osim činjenice da predsjednik Tramp nije učinio ništa pogrešno”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Podsjetimo, Maxwell je 2022. osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Epstajn je 2019. počinio samoubojstvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po istim optužbama.

Novi dokumenti spominju bivšeg princa Andrewa te sugeriraju da je ostao u kontaktu s Epstajnom duže nego što se dosad vjerovalo. U poruci iz marta 2011., četiri mjeseca nakon što je Andrew javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim, pisao je Epstajnu i Maxwell o nadolazećoj priči u Daily Mailu.

“Ne znam ništa o ovome! Morate to REĆI, molim vas. Ovo NEMA NIKAKVE veze sa mnom. Ne mogu više ovo podnijeti”, a drugi e-mail iz 2011. dovodi u pitanje Andrewove pokušaje da se distancira od Virginije Giuffre, jedne od Epstajnovih žrtava.

Epstin spominje Trampa s djevojkama u bikiniju u njegovoj kuhinji

Iako je Andrew tvrdio da se “apsolutno ničega ne sjeća” vezano za njihovu zajedničku fotografiju i dovodio u pitanje njenu autentičnost, Epstajn, koji je navodno snimio fotografiju, to je opovrgnuo. “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se s Andrewom kao i mnogi moji zaposlenici”, izjavio je.

Kao odgovor na objavu Demokrata, Republikanci su objavili arhivu od 20.000 dokumenata povezanih s Epstajnom. Iako se Trampovo ime često spominje, to je uglavnom u kontekstu njegove političke karijere ili optužbi za seksualno nedolično ponašanje.

U jednoj od poruka, Epstajn spominje 20-godišnju djevojku koju je “dao Donaldu” 1993. te govori o fotografijama “Donalda i djevojaka u bikinijima u mojoj kuhinji”, no nije jasno radi li se o šali. Tramp je prekjuče optužio Demokrate da objavom e-mailova pokušavaju skrenuti pažnju s rekordne 43-dnevne blokade vlade.

Tramp negira da je znao za trgovinu ljudima

“Demokrati ponovno pokušavaju pokrenuti lažnu temu Jeffreyja Epstajna jer će učiniti sve kako bi odvratili pažnju od toga koliko su loše prošli s blokadom vlade i mnogim drugim temama”, napisao je na društvenoj mreži Truth Social.

Portparolka Leavitt optužila je Demokrate da su redigovali ime žrtve u objavljenim e-mailovima jer se radilo o Virginiji Giuffre, koja je u aprilu počinila samoubistvo, a u svojim posthumnim memoarima nazvala je Trampa prijateljski nastrojenim, ne optužujući ga za bilo kakve nepravilnosti.

Tramp je dosljedno i oštro negirao da je znao za Epstajnovu trgovinu ljudima, tvrdeći da su on i Epstajn bili prijatelji prije nego što su se posvađali. Glasanje koje će se održati sljedećeg tjedna moglo bi odrediti koliki će dio vladinih materijala o Epstajnu postati javan.

Prijedlog neće proći bez potpisa Trampa

Prijedlog zakona, poznat kao “Zakon o transparentnosti Epstajnovih spisa”, zahtijevao bi od Ministarstva pravosuđa da objavi sve deklasificirane zapise, istražne materijale i korespondenciju povezanu s Epstajnom. Glasanje je omogućeno nakon što je demokratska zastupnica Adelita Grijalva osigurala većinu potrebnu za izglasavanje, čemu su se Tramp i neki republikanski čelnici protivili.

Prema medijskim izvještajima, Tramp i visoki funkcioneri vršili su pritisak na republikanke Lauren Boebert i Nancy Mace da povuku svoju podršku i tako spriječe glasanje. Ova rezolucija predstavlja političku dilemu za republikance u Predstavničkom domu, koji su rastrgani između odanosti Trampu i apela nekih Epstajnovih žrtava.

“Ako žele postupiti ispravno, očito trebaju glasati za prijedlog”, rekao je republikanski zastupnik Thomas Massie, jedan od predlagača zakona. Čak i ako prijedlog prođe u Predstavničkom domu, za stupanje na snagu trebaće mu podrška Senata i, konačno, Trampov potpis, prenosi Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno