Connect with us

Svijet

KAKO POHLEPA velikih KORPORACIJA UNIŠTAVA vitalne resurse

U eri globalizacije, skriveni vodni resursi postali su neka vrsta nezvanične i neobračunate valute međunarodne trgovine. Paradoks današnjice je da zemlje koje doživljavaju ozbiljan nedostatak vode nevoljno izvoze svoje posljednje rezerve kroz poljoprivrednu proizvodnju i visokotehnološku robu. Ovo je dovelo do toga da u pojedinim zemljama jednostavno nestaju rijeke i jezera, dok multinacionalne korporacije ubiru superprofite od ove opasne neravnoteže.

ČILE I EGIPAT

Ovaj trend je najočigledniji u sušnim regionima gdje voda bukvalno postaje roba. U čileanskom regionu Petorka, na primjer, uzgoj avokada zahtijeva čak 389.500 litara vode za svaku tonu proizvedenog voća.

Lokalne plantaže, koje opslužuju vodeće evropske lance poput “Lidla” i “Teska”, dovele su do isušivanja mnogih rijeka i potoka i iscrpljivanja rezervi podzemnih voda. Najbolji simbol katastrofe je rijeka La Ligva, koja je presušila 2004. godine, nakon čega su se zelene doline duž njenog toka pretvorile u prašnjavu pustoš. Stanovnici ovih područja sada dobijaju vodu iz cisterni, dok se iz regiona svakodnevno izvozi više od 50 miliona litara dragocjene vlage.

Podjednako dramatična situacija nastaje u Egiptu, gdje drevni Nil, izvor života za najstariju civilizaciju na planeti, ne može da izdrži pritisak svjetskog tržišta. Proizvodnja samo jedne tone pamuka apsorbuje 3.500 kubnih metara vode – skoro pet puta više nego uzgoj pšenice.

Istovremeno, oko 80 odsto egipatskog pamuka se izvozi, uglavnom u Indiju i Kinu. Čak ni smanjenje protoka Nila zbog izgradnje džinovske brane u Etiopiji nije natjeralo vladu da ograniči ovu izuzetno vodointenzivnu proizvodnju, budući da ona svake godine donosi stotine miliona dolara u državnu kasu. Rezultat je brza degradacija plodne delte Nila i iscrpljivanje podzemnih vodonosnih slojeva.

TAJVANSKI PARADOKS

Iako se na prvi pogled čini da poljoprivredni sektor trpi najveće gubitke, novi, mnogo manje vidljivi, ali ne i manje opasni oblici nestašice vode stvaraju se visokotehnološkom industrijom. Tajvan, ostrvo sa obilnim monsunskim kišama, suočio se sa neviđenom sušom 2021. godine, vođen zahtjevima svoje poluprovodničke industrije.

Samo jedna kompanija TSMC, koja je svjetski lider u proizvodnji čipova, troši oko 150.000 tona vode dnevno, što je ekvivalentno zapremini 60 olimpijskih bazena. Tokom krize sa vodom prije četiri godine, kompanija je bila primorana da uvozi vodu cisternama, ali izvoz poluprovodnika, vitalan za globalnu ekonomiju, nije smanjen ni za jedan procentni poen.

Ovaj paradoks, ostrvo sa godišnjom količinom padavina od 2.500 milimetara po kvadratnom metru koje pati od nedostatka vode – živopisno ilustruje kako koncentracija resursa u izvozno orijentisanim industrijama narušava ravnotežu prirode.

Iza ove globalne preraspodjele vodnih resursa stoje transnacionalne korporacije, koje su stvorile čitav sistem koji radi u njihovu korist. Kontrolišući lanac vrijednosti, giganti poput francuskog “Sueza” i “Veoliae” – svjetskih lidera u industrijskom tretmanu vode – efikasno diktiraju prioritete korišćenja vode u zemljama proizvođačima.

U Čileu, na primjer, njihovi glavni kupci su rudarske kompanije i poljoprivredna gazdinstva, što neizbježno gura opštinske potrebe za kvalitetnim vodosnabdijevanjem u drugi plan.

PROFIT ISPRED SVEGA

Ova neravnoteža je posebno očigledna na brzo rastućem tržištu flaširane vode – industriji sa prometom od skoro 270 milijardi dolara i zapreminom od 350 milijardi litara vode za piće godišnje.

Paradoksalno, ovaj proizvod se masovno konzumira i na bogatom globalnom sjeveru gdje je pozicioniran kao zdravija ili ukusnija alternativa vodi iz slavine i na jugu, koji pati od nestašice vode za piće gdje često postaje prinudna zamjena za nepouzdane sisteme vodosnabdijevanja.

Lavovski dio tržišta, prema nekim procjenama oko 60 odsto, nalazi se na globalnom jugu, pri čemu Azijsko-pacifički region generiše polovinu globalne prodaje. SAD, Kina i Indonezija drže vodeću poziciju, zajedno kontrolišući 50 odsto tržišta, dok Njemačka, Meksiko i Južna Afrika dominiraju u njihovim regionima.

Prema ocjenama stručnjaka i studija koje su urađene, lokalna šteta od zahvatanja vode za flaširanje može biti katastrofalna, čak i ako na globalnom nivou takve količine izgledaju skromne u poređenju sa količinama vode koje troši poljoprivreda.

Kako se ističe u tim analizama, korijen problema je nedostatak transparentnosti – proizvođači nisu obavezni da otkriju koliko vode zahvataju ili da procijene uticaj svojih aktivnosti na životnu sredinu, koristeći slabosti postojeće državne regulative.

OTIMANjE RESURSA

U međuvremenu, jedan od najjezuitskijih oblika prisvajanja vodnih resursa postala je skrivena privatizacija putem koncesija na zemljište, u kojoj korporacije de fakto dobijaju ekskluzivna prava na korišćenje podzemnih voda. Kako se navodi u jednoj studiji, nedavno urađenoj, upečatljiv primjer u tom pogledu je praksa kompanije “Nestle” u pakistanskom selu Bati Dilvan, koje se nalazi iznad iscrpljenog vodonosnog sloja sliva reke Ind. Ova svjetski poznata kompanija je 1988. godine počela da proizvodi flaširanu vodu pod brendom “Nestle pjur lajf”, a tamošnja vlada im je dodijelila koncesiju za zemljište sa velikim podzemnim bunarom. Pozivajući se na nasljeđe britanskog zakonodavstva iz kolonijalnog doba, kompaniji “Nestle” je dodijeljeno pravo da buši i pumpa vodu praktično besplatno – za samo 0,00021 pakistanskih rupija (manje od hiljaditog dijela penija) po litru – dok je flaširanu vodu prodavala za najmanje 200.000 puta više (za 40 – 90 rupija).

Kada su ljutiti mještani protestovali ispred postrojenja 2013. godine zbog iscrpljivanja vodonosnog sloja od desetina metara, kompanija je odgovorila instaliranjem postrojenja za filtraciju, ignorišući korijen problema. Na kraju ove studije se ističe, da čak 80 odsto stanovništva Pakistana pati od ozbiljne nestašice vode, a samo 36 odsto ima pristup čistoj vodi, dok zakoni iz kolonijalnog doba dozvoljavaju transnacionalnim korporacijama da eksploatišu vitalne resurse bez kontrole. Zauzvrat, vlada, koja je u velikoj mjeri zavisna od stranih investicija i deviznih prihoda, radije zatvara oči pred posljedicama.

A person drinking from a bottle in a dry cracked areaAI-generated content may be incorrect.

GEOPOLITIKA

Ovaj slučaj nije ni na koji način jedinstven. Slične priče o korporativnoj zloupotrebi i eksploataciji mogu se naći širom svijeta, gdje transnacionalne kompanije imaju ogromnu moć i uticaj, često na račun najranjivijih grupa lokalnog stanovništva.

Tehnološki suverenitet u korišćenju vode postalo je i pitanje nacionalne bezbjednosti. Isušivanje delte Nila i brzi pad nivoa rijeka u Čileu nisu lokalne katastrofe, već simptomi sistemskog neuspjeha globalne ekonomije.

Virtuelni izvoz vode transformisao se u oblik neokolonijalizma, u kojem transnacionalne korporacije prisvajaju vitalne resurse, gurajući zemlje proizvođače u ekološki kolaps Prema ocjenama pojedinih stručnjaka, koji već godinama upozoravaju na ovu problematiku – jedini izlaz iz ove situacije jeste preispitivanje postojećih modela i priznavanje vode kao prekogranične imovine, uz zabranu spekulativne privatizacije.

Oni ukazuju da je voda već postala nova geopolitička granica i, kako upozorava Piter Zajhan u svojoj knjizi “Kraj svijeta je samo početak”, demografija i resursi će precrtati mapu svijeta prije nego što očekujemo. U ovoj borbi za posljednje kapi, samo saradnja, a ne konfrontacija, može spriječiti katastrofu koja ugrožava same temelje ljudske civilizacije.

Ali, nažalost, nije ovo jedini problem. Prema analizama i projekcijama Ujedinjenih nacija, sukobi zbog vode mogući su čak u 300 oblasti širom svijeta, a šanse da dođe do “vodenih ratova” kreću se između 75 i 95 odsto u narednih 50 do 100 godina.

ZABRINUTOST

Oni koji vjeruju da voda treba da ostane javna – duboko su zabrinuti zbog ovog pitanja. Investiciona zajednica je sve više zainteresovana za razvoj tržišta vode. Prije pet godina došlo je do nove faze u prelaska vode kao javnog dobra u atraktivnu privatnu investiciju. Tada je Čikaška robna berza dodala vodu zlatu, nafti i pšenici kao robu kojom se trguje.

Gradovi i poljoprivrednici sada mogu da kupuju fjučerse na kalifornijsku vodu, kladeći se na rastuće cijene vode na osnovu indeksa koji prati tržišnu cijenu pet najvećih zaliha vode u državi. Ovaj pristup, koji se reklamira kao način efikasnog upravljanja oskudnom vodom u državi putem tržišnih mehanizama, uznemirava zagovornike ljudskih prava.

Kao odgovor na novo tržište fjučersa vode, preko pet stotina organizacija za ljudska prava potpisalo je peticiju vladama.

– Uticaji tržišta vode koja su već implementirana u nekoliko zemalja su katastrofalni. U Čileu se rijeke prodaju na aukcijama i kupuju ih milijarderi koji koriste vodu za masovno navodnjavanje avokada ili snabdijevanje rudnika, dok milioni ljudi pokušavaju da prežive sušu izazvanu pljačkom vode. U Australiji, tržište vode, koje bi trebalo da podrži ekonomiju i spriječi rasipanje vode, na kraju je podstaklo investitore i poljoprivredne industrijalce da spekulišu, na osnovu prognoza o nestašicama i budućim cijenama vode, na štetu pristupa malih poljoprivrednika vodi. Pošto je voda izvor života, ne može se smatrati robom, niti finansijskom investicijom ili predmetom spekulacije. S obzirom na sve klimatske prijetnje, moramo to hitno shvatiti. Dozvoljavanje tržištima da diktiraju način distribucije i upravljanja vodom je neprihvatljivo s obzirom na ljudska prava i krajnje je neodgovorno s obzirom na opasnu ekološku i zdravstvenu situaciju u svijetu – navodi se u ovom peticiji.

Da li će oni koji odlučuju i vuku konce poslušati ove dramatične apele? Prema onom što smo do sada mogli vidjeti –neće! Zbog toga i crne prognoze UN-a o vodenim ratovima izgledaju sve realnije. I bliže.

Ono što brine jeste što vlade, ali i ljudi sa ovdašnjih prostora olako shvataju ovaj nasušni resurs, vjerujući da je on nepresušan.

Evropa
Zemlje sjeverne Evrope poput Švedske, Norveške i Finske posjeduju ogromne vodne resurse i veoma su efikasne u upravljanju vodama. Međutim, južni dijelovi Evrope, posebno Španija i Portugalija, suočavaju se sa većim rizicima od vode. Kada je u pitanju takozvani mediteranski region, zemlje poput Turske, Grčke, Španije i Italije, ove države doživljavaju značajan stres u vezi sa vodom, posebno tokom ljetnih mjeseci kada je voda ograničena.

Rizici
Buduća kriza vode može postati kritičan problem za cijeli svijet. Povećanje stanovništva, klimatske promjene, zagađenja vode i neadekvatno upravljanje – glavni su faktori koji ugrožavaju vodne resurse. Prema Ujedinjenim nacijama, približno 40 odsto svjetske populacije može se suočiti sa rizikom od ozbiljne nestašice vode do 2040. U regionima kao što su Bliski istok, Afrika i Južna Azija, gdje je stres zbog vode posebno visok, mogu se javiti negativni efekti poput gubitka poljoprivrednih prinosa, povećanja cijena hrane i ekonomske nestabilnosti.

Related Topics:

Svijet

ISTORIJSKI IZBORI U NJEMAČKOJ: AfD juri vlast, ankete joj daju više od 40 odsto

Birači u Saksoniji-Anhalt danas odlučuju o sastavu pokrajinskog parlamenta, a krajnje desna AfD ima realnu šansu da napravi istorijski proboj

Birači u njemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt danas izlaze na birališta na izborima koji bi mogli predstavljati prekretnicu za političku scenu Njemačke.

AfD, stranka koja je posljednjih godina snažno ojačala posebno u istočnim dijelovima zemlje, ubjedljivo vodi uoči glasanja i prema posljednjim anketama ima oko 41 odsto podrške, dok je CDU na približno 23 odsto.

Ukoliko bi AfD ostvarila dovoljno snažan rezultat za apsolutnu većinu, mogla bi postati prva krajnje desna politička snaga koja samostalno formira pokrajinsku vladu u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

AfD ubjedljivo ispred CDU-a

Izbori u Saksoniji-Anhalt privukli su pažnju cijele Njemačke jer AfD već mjesecima ima veliku prednost nad ostalim strankama.

Prema zbirnom trendu posljednjih istraživanja, AfD je na oko 41,7 odsto, CDU na 22,5, Ljevica na 12,1, SPD na 7,9, a Zeleni na oko 5,5 odsto.

Jedno od posljednjih istraživanja Forschungsgruppe Wahlen, objavljeno pred izbore, AfD je mjerilo na 40 odsto, CDU na 23, Ljevicu na 13, SPD na 9, a Zelene na 6 odsto.

Takav rezultat predstavlja veliki pad podrške za CDU u odnosu na prethodne pokrajinske izbore, dok AfD pokušava da kapitalizuje nezadovoljstvo građana stanjem u zemlji.

Sve zavisi od cenzusa

Iako AfD ima veliku prednost, pitanje apsolutne većine nije unaprijed riješeno.

Pokrajinski parlament ima najmanje 83 mjesta, a za većinu je potrebno 42. Posljednje projekcije daju AfD-u oko 39 mandata, što znači da bi stranci za samostalno formiranje vlade mogao nedostajati određeni broj mjesta.

Ključ bi zato mogao biti u strankama koje se nalaze oko izbornog praga od pet odsto.

Ljevica, SPD i Zeleni prema posljednjim anketama prelaze cenzus, dok su BSW i FDP ispod njega. Međutim, i relativno mali pomaci na dan izbora mogli bi promijeniti raspodjelu mandata.

Upravo zbog toga se mogućnost apsolutne većine AfD-a i dalje smatra otvorenim scenarijem, iako ankete same po sebi nisu garancija konačnog rezultata.

Izbori su i test za vladu Fridriha Merca

Glasanje u Saksoniji-Anhalt ima značaj koji prevazilazi granice ove pokrajine.

Rezultat će biti važan pokazatelj raspoloženja birača prema saveznoj vladi kancelara Fridriha Merca, koja se suočava sa nezadovoljstvom zbog ekonomskih problema, migracija i pitanja bezbjednosti.

AfD je upravo na tim temama izgradila veliki dio svoje kampanje, dok su ostale stranke pokušavale da zadrže podršku birača insistirajući na tome da sa AfD-om neće ulaziti u koalicije.

Za CDU bi eventualni ubjedljiv poraz bio posebno težak udarac. Ta stranka je u Saksoniji-Anhalt na vlasti već 24 godine.

Prvi rezultati izbora očekuju se nakon zatvaranja biračkih mjesta u 18 časova.

Ako AfD uspije da osvoji apsolutnu većinu, Njemačka bi dobila potpuno novu političku situaciju – prvu pokrajinsku vladu koju predvodi ova stranka, što bi predstavljalo jedan od najvećih političkih potresa u zemlji u poslijeratnom periodu.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN PUNA TRI SATA RAZGOVARAO SA TRAMPOVIM IZLASANICIMA: O ishodu sastanka u Kremlju ni riječi

Sastanak Vladimira Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom završen je poslije približno tri sata, ali detalji novog američkog prijedloga za okončanje rata nisu objavljeni.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u subotu oko tri sata sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kremlju, prenosi Rojters.

Putin je na početku sastanka ocijenio da je situacija u Ukrajini “teška” i pohvalio napore američkog predsjednika Donalda Trampa da doprinese okončanju rata koji traje četiri i po godine.

“Shvatajući da ulazi u tešku situaciju, on ipak ne odustaje od pokušaja da pomogne u postizanju rješenja i pruži svoj doprinos rješavanju rusko-ukrajinskog sukoba”, rekao je Putin o Trampu.

Tramp je prethodno izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju novi konkretan prijedlog za okončanje rata, ali nije otkrio njegov sadržaj.

Ruski državni mediji saopštili su da je sastanak trajao tri sata i objavili snimak kolone vozila američke delegacije koja napušta Kremlj. Ni ruska ni američka strana neposredno nakon razgovora nisu saopštile detalje sastanka.

Uz Putina su bili njegov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov i specijalni izaslanik Kiril Dmitrijev, koji je Vitkofa i Kušnera dočekao na aerodromu i potom ih pratio do Kremlja.

Američki izaslanici poslije Moskve otputovali su u Kijev, gdje bi danas trebalo da nastave konsultacije sa ukrajinskim zvaničnicima.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da je Putin, zbog njihovog odlaska u ukrajinsku prijestonicu, naredio trodnevnu obustavu ruskih napada na Kijev, počevši od ponoći. Putin je obećao da će Rusija učiniti sve kako bi garantovala bezbjednost američkih posrednika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom i da je Ukrajina spremna da se do ponedjeljka uzdrži od napada na Moskvu. Putin je primijetio da je intenzitet ukrajinskih napada na Rusiju već smanjen, ali Moskva još nije pristala na širi trodnevni prekid vatre na cijelom frontu.

Uprkos novoj diplomatskoj inicijativi, stavovi Moskve i Kijeva o uslovima za okončanje rata i dalje su veoma udaljeni. Kremlj insistira da Ukrajina prepusti čitavu teritoriju četiri oblasti na koje Rusija polaže pravo i odustane od članstva u NATO-u, dok Kijev takve zahtjeve odbacuje kao kapitulaciju.

Izvor blizak Kremlju rekao je Rojtersu da dogovor o liniji fronta nije moguć dok ruske snage ne preuzmu preostali dio Donjecke oblasti. Zapadni vojni analitičari, međutim, smatraju da je takav cilj teško ostvariv do kraja godine zbog sporog napredovanja ruske vojske.

Nastavi čitati

Svijet

HAOS U NJEMAČKOJ: Pronađeno 12 eksplozivnih naprava uz dalekovode, policija traga za osumnjičenim

Njemačke vlasti spriječile nove napade na elektroenergetsku infrastrukturu, a istraga se širi na više pokrajina

Njemačke bezbjednosne službe pronašle su 12 improvizovanih eksplozivnih naprava postavljenih uz visokonaponske dalekovode u Saksoniji, čime je spriječen novi pokušaj sabotaže elektroenergetske infrastrukture.

Naprave su pronađene u područjima Lipe, u okrugu Baucen, i Šlajfea, u okrugu Gerlic. Specijalne jedinice policije uspjele su da ih deaktiviraju, a istražitelji sada provjeravaju da li je slučaj povezan sa sličnim incidentima u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Eksplozivi pronađeni uz visokonaponske vodove

Prema zvaničnim informacijama Generalnog tužilaštva u Drezdenu, Pokrajinskog kriminalističkog ureda Saksonije i policije u Gerlicu, osam naprava pronađeno je južno od trafostanice Bervalde kod Lipe, dok su još četiri pronađene u blizini trafostanice Graštajn kod Šlajfea.

Istražitelji navode da su naprave bile konstruisane tako da izazovu oštećenje visokonaponskih vodova i izazovu kratki spoj. Specijalne jedinice su ih deaktivirale i zaplijenile radi vještačenja.

Tokom policijske akcije pojedini dalekovodi morali su nakratko biti isključeni, ali vlasti naglašavaju da nije pričinjena šteta elektroenergetskoj infrastrukturi i da nije bilo prekida u snabdijevanju stanovništva električnom energijom.

Takođe je saopšteno da nema opasnosti po stanovništvo, dok se preventivna pretraga elektroenergetske infrastrukture nastavlja.

Policija traga za 48-godišnjakom

U središtu istrage nalazi se 48-godišnji njemački državljanin prijavljen u gradu Gevelsbergu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Prema navodima njemačkih istražitelja, muškarac je napisao pismo u kojem je preuzeo odgovornost za napade i izrazio protivljenje proizvodnji električne energije iz fosilnih goriva.

Policija sada traga za njim, a u okviru istrage pronađen je i eksplozivni materijal u njegovom stanu. Njemački mediji navode da se provjerava da li je upravo on odgovoran za više napada i pokušaja sabotaže širom zemlje.

Deutschlandfunk je danas objavio da policija uz fotografiju osumnjičenog pokušava da utvrdi njegovo kretanje i mjesto gdje se trenutno nalazi.

Istraga se širi na Brandenburg i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju

Slučaj iz Saksonije dio je šire istrage o napadima na njemačku elektroenergetsku infrastrukturu.

Njemačke vlasti već istražuju više incidenata u Brandenburgu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a nadležni organi u Saksoniji sada provjeravaju da li postoji veza između tih slučajeva.

U jednom od ranijih incidenata u blizini Bergheima došlo je do kratkog spoja na elektroenergetskoj infrastrukturi, nakon čega je van pogona bilo pet energetskih jedinica ukupnog kapaciteta oko 4.200 megavata. Istražitelji su u okolini pronašli i naprave koje su mogle biti korištene za lansiranje provodnog materijala prema visokonaponskim vodovima.

Njemačke vlasti još nisu definitivno utvrdile da li svi ovi slučajevi imaju istog počinioca niti da li je osumnjičeni djelovao sam.

Berlin govori o „klimatskom ekstremizmu“

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint ocijenio je da dosadašnji tragovi ukazuju na mogući slučaj „klimatskog ekstremizma“, imajući u vidu poruke osumnjičenog protiv fosilnih goriva.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Rojl osudio je napade i upozorio na njihove potencijalne posljedice.

„Ko ugrožava snabdijevanje bolnica strujom ne štiti klimu, već ugrožava živote“, poručio je Rojl.

Ipak, njemačke vlasti još istražuju sve moguće motive i ne isključuju druge scenarije, uključujući mogućnost da su pojedini incidenti međusobno povezani, ali i da iza njih stoje različiti akteri.

Za sada je najvažnija činjenica da je 12 eksplozivnih naprava u Saksoniji pronađeno prije nego što su izazvale štetu, dok policija nastavlja potragu za osumnjičenim i provjeru kompletne elektroenergetske infrastrukture.

Njemačke vlasti takođe pokušavaju da utvrde da li je riječ o izolovanim napadima ili dijelu šire organizovane kampanje protiv kritične infrastrukture.

Nastavi čitati

Aktuelno