Connect with us

Svijet

NA METI ĐORĐA MELONI: Pornografska stranica objavila fotografije premijerke Italije, pored nje u „VIP ODJELJKU“ i druge političarke

Pornografska internet-stranica koja je objavila montirane fotografije niza poznatih Italijanki, među kojima su premijerka Đorđa Meloni i liderka opozicije Eli Šlajn, izazvala je talas ogorčenja u Italiji.

Fotografije, praćene vulgarnim i seksističkim komentarima, preuzimane su s društvenih mreža ili javnih izvora, a potom obrađene i objavljene na italijanskoj platformi Fika, koja ima više od 700.000 pretplatnika.

Riječ je o slikama političarki različitih stranaka, snimljenim na skupovima, tokom TV nastupa ili na odmoru, koje su zatim prepravljane kako bi sugerisale seksualne poze ili zumirale dijelove tijela. Objavljene su u posebnom “VIP odjeljku” stranice.

Skandal je ponovo otvorio raspravu o raširenom mizoginiji i nasilju nad ženama u Italiji, samo sedmicu nakon što je Meta zatvorila Fejsbuk stranicu “Mia Moglie” (“Moja žena”), gdje su muškarci razmjenjivali intimne fotografije svojih supruga ili nepoznatih žena.

Fika, čije ime predstavlja pogrešno napisanu verziju italijanskog vulgarnog izraza za vaginu, pokrenuta je 2005. godine i do sada je nesmetano radila, sve dok nekoliko političarki iz Demokratske partije (PD) nije podnijelo zvanične prijave. Policija je otvorila istragu.

Premijerka Meloni, čija je sestra Ariana takođe bila meta, nije komentarisala slučaj, objavio je list Korijer dela Sera.

Na meti stranice našle su se i druge poznate Italijanke, među njima glumica i rediteljica Paola Kortelezi, zvijezda filma o porodičnom nasilju “C’è Ancora Domani” (“Još uvijek ima sutra”), te influenserica Kjara Feranji.

Političarka Valerija Kampanja iz PD bila je među prvima koje su podnijele prijavu, a nakon nje su to učinile i druge, dok italijanski mediji događaj već nazivaju “italijanskim #MeToo trenutkom”. Online peticija za gašenje stranice prikupila je više od 150.000 potpisa.

Kampanja je na Fejsbuku napisala da je “zgrožena, ljuta i razočarana” kada je otkrila da su njene fotografije objavljene bez pristanka:

– Ne samo fotografije u kupaćem, već i trenuci iz mog javnog i privatnog života. Ispod njih su bili seksistički, vulgarni i nasilni komentari. Ne mogu šutjeti, jer ova priča nije samo moja. Ovo se tiče svih nas, našeg prava da budemo slobodne, poštovane i da živimo bez straha.

Nakon nje oglasile su se i druge političarke iz PD-a.

Alesija Morani je na Instagramu poručila da su komentari ispod njenih fotografija “neprihvatljivi i opsceni” te da “vrijeđaju dostojanstvo svake žene”.

– Nažalost, nisam jedina. Moramo prijavljivati ove grupe muškaraca koji djeluju u čoporima i ostaju nekažnjeni uprkos brojnim prijavama. Ovakve stranice moraju biti ugašene i zabranjene. Dosta je bilo – dodala je ona.

Meta napada bile su i političarke s desnice, među njima Alesandra Musolini, unuka fašističkog diktatora Benita Musolinija i članica krajnje desne Lige, te Danijela Santanke, ministrica turizma Italije.

Peticiju na Change.org pokrenula je Meri Galati iz Palerma, koja je već ranije dvaput prijavljivala istu stranicu nakon što su 2023. objavljene i njene fotografije, no sve je ostalo bez većeg odjeka do uključivanja političarki.

Peticija se poziva na istraživanje Univerziteta u Milanu iz 2019. godine, koje je pokazalo da je 20 posto Italijanki doživjelo neku vrstu neovlaštenog dijeljenja intimnih fotografija.

U julu je italijanski Senat usvojio zakon kojim je prvi put uvedena pravna definicija femicida, za koji je predviđena kazna doživotnog zatvora, uz strožije kazne za progon, seksualno nasilje i tzv. “osvetničku pornografiju”.

Predsjednik Senata Injacio La Rusa osudio je “online seksizam usmjeren protiv brojnih žena”:

– Ovo je izuzetno ozbiljna stvar koja izaziva duboko ogorčenje i za koju se nadam da će nadležne vlasti uskoro identifikovati odgovorne, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno