Connect with us

Svijet

NA METI ĐORĐA MELONI: Pornografska stranica objavila fotografije premijerke Italije, pored nje u „VIP ODJELJKU“ i druge političarke

Pornografska internet-stranica koja je objavila montirane fotografije niza poznatih Italijanki, među kojima su premijerka Đorđa Meloni i liderka opozicije Eli Šlajn, izazvala je talas ogorčenja u Italiji.

Fotografije, praćene vulgarnim i seksističkim komentarima, preuzimane su s društvenih mreža ili javnih izvora, a potom obrađene i objavljene na italijanskoj platformi Fika, koja ima više od 700.000 pretplatnika.

Riječ je o slikama političarki različitih stranaka, snimljenim na skupovima, tokom TV nastupa ili na odmoru, koje su zatim prepravljane kako bi sugerisale seksualne poze ili zumirale dijelove tijela. Objavljene su u posebnom “VIP odjeljku” stranice.

Skandal je ponovo otvorio raspravu o raširenom mizoginiji i nasilju nad ženama u Italiji, samo sedmicu nakon što je Meta zatvorila Fejsbuk stranicu “Mia Moglie” (“Moja žena”), gdje su muškarci razmjenjivali intimne fotografije svojih supruga ili nepoznatih žena.

Fika, čije ime predstavlja pogrešno napisanu verziju italijanskog vulgarnog izraza za vaginu, pokrenuta je 2005. godine i do sada je nesmetano radila, sve dok nekoliko političarki iz Demokratske partije (PD) nije podnijelo zvanične prijave. Policija je otvorila istragu.

Premijerka Meloni, čija je sestra Ariana takođe bila meta, nije komentarisala slučaj, objavio je list Korijer dela Sera.

Na meti stranice našle su se i druge poznate Italijanke, među njima glumica i rediteljica Paola Kortelezi, zvijezda filma o porodičnom nasilju “C’è Ancora Domani” (“Još uvijek ima sutra”), te influenserica Kjara Feranji.

Političarka Valerija Kampanja iz PD bila je među prvima koje su podnijele prijavu, a nakon nje su to učinile i druge, dok italijanski mediji događaj već nazivaju “italijanskim #MeToo trenutkom”. Online peticija za gašenje stranice prikupila je više od 150.000 potpisa.

Kampanja je na Fejsbuku napisala da je “zgrožena, ljuta i razočarana” kada je otkrila da su njene fotografije objavljene bez pristanka:

– Ne samo fotografije u kupaćem, već i trenuci iz mog javnog i privatnog života. Ispod njih su bili seksistički, vulgarni i nasilni komentari. Ne mogu šutjeti, jer ova priča nije samo moja. Ovo se tiče svih nas, našeg prava da budemo slobodne, poštovane i da živimo bez straha.

Nakon nje oglasile su se i druge političarke iz PD-a.

Alesija Morani je na Instagramu poručila da su komentari ispod njenih fotografija “neprihvatljivi i opsceni” te da “vrijeđaju dostojanstvo svake žene”.

– Nažalost, nisam jedina. Moramo prijavljivati ove grupe muškaraca koji djeluju u čoporima i ostaju nekažnjeni uprkos brojnim prijavama. Ovakve stranice moraju biti ugašene i zabranjene. Dosta je bilo – dodala je ona.

Meta napada bile su i političarke s desnice, među njima Alesandra Musolini, unuka fašističkog diktatora Benita Musolinija i članica krajnje desne Lige, te Danijela Santanke, ministrica turizma Italije.

Peticiju na Change.org pokrenula je Meri Galati iz Palerma, koja je već ranije dvaput prijavljivala istu stranicu nakon što su 2023. objavljene i njene fotografije, no sve je ostalo bez većeg odjeka do uključivanja političarki.

Peticija se poziva na istraživanje Univerziteta u Milanu iz 2019. godine, koje je pokazalo da je 20 posto Italijanki doživjelo neku vrstu neovlaštenog dijeljenja intimnih fotografija.

U julu je italijanski Senat usvojio zakon kojim je prvi put uvedena pravna definicija femicida, za koji je predviđena kazna doživotnog zatvora, uz strožije kazne za progon, seksualno nasilje i tzv. “osvetničku pornografiju”.

Predsjednik Senata Injacio La Rusa osudio je “online seksizam usmjeren protiv brojnih žena”:

– Ovo je izuzetno ozbiljna stvar koja izaziva duboko ogorčenje i za koju se nadam da će nadležne vlasti uskoro identifikovati odgovorne, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

GRČKA UVODI NAJDUŽE RADNO VRIJEME U EVROPI? Radi se i do 13 sati, sindikati bijesni, odmah stupili u štrajk

Grčki radnici su rano jutros stupili u štrajk, zbog produženja radnog vremena na 13 sati u privatnom sektoru. Ovo je drugi štrajk u samo mjesec dana koji su organizovali grčki sindikati.

Grčki brodovi ostali su usidreni u lukama, a željeznički saobraćaj je obustavljen nakon što su radnici jutros obustavili rad u znak protesta protiv planiranih reformi radnog zakonodavstva, koje uključuju produženje radnog vremena na 13 sati u privatnom sektoru.

Štrajk, drugi po redu ovog mjeseca koji su organizovali najveći grčki sindikati javnog i privatnog sektora, vremenski je usklađen s parlamentarnom raspravom i glasanjem o vladinom predlogu zakona o reformama koje se očekuju ove nedjelje, prenosi Index.

Očekuje se da će radnici, uključujući bolničke ljekare i novinare javnih medija, marširati u podne ka parlamentu, zajedno s drugim demonstrantima.

Zaštita radnika od otkaza?
Prijedlog zakona omogućava poslodavcima da produže radno vrijeme, daje im veću fleksibilnost u kratkoročnom zapošljavanju i mijenja pravila o godišnjem odmoru u privatnom sektoru.

Vlada tvrdi da će zakon stvoriti efikasnije i fleksibilnije tržište rada i da će zaštititi radnike od otkaza ako odbiju da rade prekovremeno.

Međutim, sindikati tvrde da zakon ugrožava radnička prava, ukida osmočasovno radno vrijeme i umanjuje pregovaračku moć zaposlenih u zemlji u kojoj su prosečne plate i dalje među najnižima u EU, uprkos povećanju zarada i padu nezaposlenosti nakon teške dužničke krize od 2009. do 2018. godine.

“Umjesto da poveća prihode radnikai ojača javne usluge, vlada se odlučila da zakonom omogući iscrpljujuće radno vrijeme u korist poslodavaca”, naveli su glavni grčki sindikati javnog i privatnog sektora.

Nastavi čitati

Svijet

FON DER LAJEN danas u Crnoj Gori i BiH, u srijedu u Srbiji

– Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nastaviće danas posetu Zapadnom Balkanu sastancima u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Kako je najavljeno iz Evropske komisije u sredu će se u Srbiji sastati sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i premijerom prof.dr Đurom Macutom.

Ona je regionalnu turneju započela u ponedeljak posetom Albaniji i Podgorici gde će danas učestvovati na konferenciji “Pametan rast, zelena budućnost: ubrzavanje investicija u Crnoj Gori”, najavljeno je iz EK.

Nakon toga Fon der Lajen će se u Sarajevu sastati sa članovima Predsedništva BiH, kao i sa predsednicom Saveta ministara Borjanom Krišto.

Predsednica Evropske komisije u sredu će posetiti i Prištinu gde će se sastati sa predstavnicima privremenih institucija.

Posetu Zapadnom Balkanu predsednica EK završiće posetom Severnoj Makedoniji u sredu i sastancima sa predsednicom te zemlje Gordanom Siljanovskom-Davkovom i premijerom Hristijanom Mickoskim i predsednikom Skupštine Afrimom Gašijem.

Nastavi čitati

Svijet

OGLASIO SE TRAMP NAKON POSJETE IZRAELU: “Ovo je istorijski trenutak, postignuto je nemoguće”

Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se nakon povratka iz Izraela, naglašavajući kako je uradio ono što niko nije uspio i kako je postigao nemoguće.

Na povratku iz Izraela i Egipta u Vašington, američki predsjednik Donald Tramprazgovarao je sa novinarima u avionu Air Force One. Tokom neformalnog razgovora nazvao je dan istorijskim i istakao da je postignuto nešto što niko nije mislio da je moguće. Na zvaničnom kanalu Bijele kuće objavljen je i promotivni video.

Govoreći o sastancima na Bliskom istoku, Tramp je rekao da je bio impresioniran prizorom lidera zemalja zajedno u istoj prostoriji, dodajući da je susret bio fantastičan.

Tramp je istakao da je u Izraelu dočekan s izuzetnim poštovanjem, dodajući kako je i u Njujorku tokom kampanje imao velike i prijateljske skupove, te da su američki mediji ovog puta bili iznenađujuće korektni.

Tramp je skrenuo s teme kako bi uporedio veličinu publike na političkim skupovima, tvrdeći da bi “normalan predsjednik” privukao oko 300 ljudi, dok se na njegovim događajima okupi između 25.000 i 35.000 pristalica.

“Vidjeli ste lica tih roditelja kada su im se djeca vratila kući. To je bilo nevjerovatno”, rekao je, referišući se na povratak talaca.

Posebno je emotivnim trenutkom istakao oslobađanje talaca, a tokom obraćanja se našalio i o mogućem pomilovanju za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, obećavši da će se boriti za bilo koga ako je to u cilju očuvanja mira.

Novinari su ga pitali i da li je unaprijed upozorio Netanjahua na šalu o pomilovanju koju je iznio tokom govora u Izraelu.

“Ne, zapravo sam mu rekao da ne želim da pominjem pomilovanje, ali to je bilo savršeno mjesto. Bio je dobar tajming, zar ne mislite?”, odgovorio je Tramp, prenosi Index.

O Bliskom istoku i miru
Upitan o budućnosti mirovnog procesa, Tramp je rekao da vjeruje da je postignuto nešto što se hiljadama godina nije dogodilo.

“Ovo je istorijski trenutak. Ljudi govore o Bliskom istoku kao o nečemu što se nikada ne može riješiti. Svi su govorili da to ne ide, a sada ide”, rekao je.

Na pitanje o planu za Gazu odgovorio je da ne govori o jednoj ili dvije države, već o obnovi Gaze i njenoj ponovnoj izgradnji.

Kada ga je novinar pitao da li je prerano govoriti o miru, Tramp je odgovorio:

“Želite li još 300.000 ili 400.000 mrtvih? Da se borbe nastave još nekoliko godina? Mi smo to uradili na pravi način”.

O Egiptu, kriminalu i unutrašnjoj politici
Tramp je tokom leta komentarisao i svoj razgovor s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom el-Sisijem, hvaleći njegov čvrst pristup kriminalu u Egiptu.

“U Kairu možete prošetati parkom, a da vas niko ne napadne. Oni su veoma strogi po pitanju kriminala”, rekao je i dodao da bi neki američki guverneri trebalo da budu čvršći, posebno pominjući Čikago.

Rekao je da bi, kada bi ga pitali, bilo moguće riješiti problem kriminala u Čikagu jednako brzo kao što je riješen u Vašingtonu ili Memfisu. Govoreći o mogućnosti korišćenja Zakona o pobuni, rekao je da ima pravo da to uradi ako bude potrebno, ali da za sada pobjeđuje na žalbama i da možda to neće biti neophodno.

O demokratama, granici i imigraciji
Tramp je ponovo optužio demokrate za tzv. “Šumerov šatdauan” tvrdeći da žele zdravstvenu zaštitu za ilegalne migrante.

“Ne možemo dozvoliti da ljudi dolaze zbog besplatne zdravstvene zaštite i obrazovanja. Sada imamo najsnažniju granicu u istoriji, ali oni dolaze legalno, kroz proces”, rekao je.

O Turskoj i međunarodnim odnosima
Tramp je posebno pohvalio turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, rekavši da mu je prijatelj i da uživa poštovanje ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Sa Erdoganom se dobro slažem. Dobro mi ide s jakima, ne ide mi sa slabima”, rekao je, dodajući kako ga lideri NATO-a često mole da razgovara s Erdoganom kada se pojave problemi.

Upitan ko su slabi lideri na sastancima u Izraelu i Egiptu, Tramp je odgovorio: “Neću ih imenovati, ali vi vjerovatno znate ko su”.

Na kraju je kratko poručio novinarima: “Bio je to nevjerovatan dan. Ovo je bila istorija u nastajanju”.

Nastavi čitati

Aktuelno