Delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Želimir Nešković otkrio je šta su dogovorili na Kupresu s liderom HDZ-a Draganom Čovićem te je kazao da mu je još tada bilo jasno da on ne želi saradnju s opozicijom iz Republike Srpske.
On je u jutarnjem programu BHRT-a govorio o jučerašnjoj sjednici Doma naroda BiH na kojoj je SNSD srušio kvorum s obzirom na to da su jedine tačke bile smjene SNSD-ovih ministara i njihovog predsjedavajućeg tog Doma Nikole Špirića.

“Imamo jasnu situaciju koja se ponavlja nekoliko mjeseci, a to je da SNSD i dalje blokira rad Doma naroda. Imamo šest-sedam delegata koji vladaju Domom naroda u odnosu na preostalih osam-devet”, potcrtao je Nešković.

Opozicioni političari iz RS-a su Platformu za mir vidjeli kao rješenje za izlaz iz krize i blokade institucija u BiH, međutim nakon što je potpisana, ništa se nije dogodilo. Nešković komentariše da je riječ o dokumentu za budućnost, a ne onom koji će odmah riješiti probleme.

“Platforma je sačinjena za budućnost BiH, nije samo za danas, sutra i naredni mjesec, nego i za narednu godinu. Niko sa SNSD-om u BiH ne želi sarađivati osim HDZ-a i to stvara problem. Ja zaista vjerujem da će HDZ biti pragmatičan i u jednom momentu prestati davati podršku SNSD-u i pomoći u deblokadi Doma naroda, a onda i Vijeća ministara”, rekao je, ističući kako je “preveliki pritisak na SNSD-u, a samim tim i na HDZ-u”.

Nešković se osvrnuo i na Čovićev komentar sastanka na Kupresu za koji je lider HDZ-a kazao da je još tada vidio da opozicija nema kapacitet. SDS-ov delegat pak ističe da je i njemu bilo jasno da Čović ne planira ozbiljno saradnju sa njima, ali da su pristali na dogovor.

“Ja njega zaista razumijem, a znao sam još u momentu kad smo sjedili zajedno na Kupresu da Čović ne želi saradnju u tom momentu, jasno sam primijetio da ne želi saradnju s nama, to je bilo opipavanje pulsa opozicije. Znamo mi za dobru saradnju s Dodikom, ali mi smo se jasno dogovorili na Kupresu, zamolio nas je nemojte dirati Špirića na sljedećoj sjednici samo da izglasamo Izborni zakon BiH. Na taj zahtjev mi smo kazali uredu, podržat ćemo vas, neka to bude znak početka našeg partnerstva, ali zaista mi nismo krivi što nije došlo do glasanja o Izbornom zakonu, rekli smo dogovorite to u FBiH i ništa nije problem”, kazao je Nešković.

Delegatkinja HDZ-a Marina Pendeš je opoziciju optužila da nisu ispoštovali taj dogovor, što Nešković negira i ističe da je HDZ taj koji se ne pridržava dogovora.

“Ja nisam siguran kako ćemo glasati za Izborni zakon jer je Čović prekršio dogovor s Kupresa”, rekao je.

Na pitanje da li bi promijenili stav ukoliko bi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto pristala da imenuje Nebojšu Vukanovića u Vijeće, Nešković je rekao kako vjeruje da to nije dovoljno, ali da je to pitanje iznad njegovog mišljenja.

U BiH se sve više govori o tome da će visoki predstavnik Christian Schmidt riješiti problem blokade rada državnih institucija, međutim Nešković kaže da ne podržava tu opciju, nego očekuje od Čovića da promijeni stav.

“Ja sam protiv svakog intervencionizma, i u RS i u BiH, jer smo to itekako osjetili na našim leđima i zaista ne želim da se nešto tako desi i vjerujem da će Čović koji je po meni najpragmatičniji politčar u BiH, sagledati situaciju u BiH i pomoći u deblokadi”, kazao je Nešković.

Govoreći o tome zašto je SDS podržao veto Željke Cvijanović na zaključke Predsjedništva BiH kojima se traži asistencija EUFOR-a prilikom hapšenja Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, ponovio je stav o neprihvatanju intervencionizma.

“Mislim da je suvišno bilo što su dva člana Predsjedništva uopšte izglasali to i doveli u situaciju da se u NSRS-u mora glasati o tome. Zamislite da o sličnim pitanjima imate situaciju u FBiH, naravno da je interes RS-a na prvom mjestu ispred svih interesa”, kazao je.

Nasilni sukobi između suparničkih oružanih frakcija izbili su u ponedjeljak, a nastavili se u još brutalnijem tonu u utorak uveče u libijskoj prestonici Tripoliju, čime je prekršeno primirje uspostavljeno 2022. godine.

Analitičari strahuju da je na pomolu novi, krvavi rat.

Neposredni okidač za sukobe bila je likvidacija Abdela Ganija al-Kiklija poznatijeg kao Ganiva, uticajnog komandanta milicije i šefa Stabilizacione podrške vlasti (SSA), jedne od moćnih oružanih grupa u Tripoliju, u objektu koji kontroliše rivalska Brigada 444 u mestu Abu Salim. Brigadu 444 su predvodili Mahmoud Hamza, blizak premijeru Libije Abdulhamidu Dbeibu.

Nakon ubistva, Hamzine snage i saveznici napali su više sjedišta SSA širom Tripolija, zaplijenili njihovu imovinu i uhapsili desetine boraca.

Al-Kiklija je navodno ubijen tokom sastanka sa liderima povezanim sa libijskim ministarstvom odbrane. Posljedice su bile brze: rivalske oružane grupe počele su da se mobilizuju širom grada, teška artiljerija je odjeknula stambenim četvrtima, a nebo iznad Tripolija ponovo je bilo crno od dima.

Ko ratuje u Tripoliju?

Na jednoj strani sukoba su jedinice pod upravom Ministarstva odbrane, uključujući uticajnu pešadijsku Brigadu 444 i elemente takozvanih zajedničkih snaga Misrate. S druge strane je Specijalna snaga za odvraćanje (Al-Rada), koja formalno djeluje u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Iako obje frakcije tehnički račune polažu Vladi sa sjedištem u Tripoliju, one su dugo funkcionisale kao poluautonomni akteri sa različitom vrstom političke lojalnosti.

Prema riječima Klaudija Gazinija, višeg analitičara za Libiju u Kriznoj grupi, nove borbe su povezane, koliko sa kontrolom nad prestonicom i strateškom imovinom, toliko i sa uticajem na fragmentirane bezbjednosne objekte. To je alarm za potencijalni novi, veliki rat, piše “Turki tudej”.

– Grupe koje su se sukobile nisu autsajderi iz istočne Libije – one su duboko usađene u strukturu moći Tripolija. Ono što se sada dešava je nasilno raspadanje unutrašnjih saveza koji su se održali, koliko-toliko, u protekle tri godine – objasnio je Gazini.

Iznenadni vakuum i brza vladina ofanziva

Al-Kiklija je nedavno kritikovao libijskog premijera Dbeiba, uprkos tome što njegova SSA tehnički potpadala pod okrilje Savjeta predsjedništva. Preciznije, SSA je pod upravom Predsjedničkog savjeta koji je došao na vlast 2021. godine sa Vladom nacionalnog jedinstva (GNU) libijskog premijera kroz proces koji su podržale Ujedinjene nacije. Al-Kiklija se javno sukobio sa Vladom oko imenovanja u velikim državnim kompanijama i unosnih javnih ugovora.

Samo nedjelju dana prije njegove smrti, saradnici Al-Kiklija su navodno pucali na članove upravnog odbora libijske telekomunikacione holding kompanije zbog spora za koji se tvrdi da uključuje ugovor vrijedan stotine miliona evra. Gazini vidi ovu eskalaciju kao dio šire borbe oko mreža državnih pokrovitelja, koje ostaju glavna valuta moći Libije.

Njegovo ubistvo je stvorilo trenutni vakuum moći. U roku od nekoliko sati, dva najbliža saveznika Al-Kiklija – jedan odgovoran za unutrašnje obavještajne operacije, drugi zadužen za čuvanje centralne banke – navodno su pobjegla iz Tripolija. U međuvremenu, SSA snage su raspuštene ili su se povukle bez otpora, omogućavajući svojim rivalima da preuzmu baze i položaje bez direktnog sukoba. Za trenutak se činilo da bi se velika tranzicija u bezbednosnom poretku Tripolija mogla dogoditi bez kontinuiranog nasilja.

Ali taj trenutak je brzo prošao. Do utorka popodne, Dbeibaha je napravilo proračunati politički potez, izjavljujući da je “vremenu paralelnih bezbjednosnih sistema došao kraj”.

Obećao je da će preurediti podijeljeni oružani pejzaž grada, reorganizujući zatvorske službe, policijske snage i antimigrantske jedinice. Prema njegovom mišljenju, smrt šefa SSA je znak da je država konačno povratila kontrolu nad bezbjednosnim sektorom Tripolija.

Na pomolu brutalniji sukobi u Tripoliju

Gazini vjeruje da su primedbe libijskog premijera imale neželjene posljedice. Al-Rada, koja kontroliše aerodrom Mitiga u Tripoliju i susjedni zatvor sa visokim obezbjeđenjem, protumačila je njegove komentare kao direktnu pretnju.

Bojeći se da bi mogli biti sljedeća meta u kampanji za ponovno uspostavljanje vlasti, pokrenuli su preventivni napad na snage povezane sa Ministarstvom odbrane koje su učestvovale u ubistvu Al-Kiklija.

– U Tripoliju se političke poruke čitaju kroz objektiv moći i opstanka. Dbeibahova izjava, namherna ili ne, možda je zapalila fitilj u ovom sukobu – istakao je analitičar Gazini.

U pitanju nije samo ko kontroliše ključne objekte u glavnom gradu, kao što su aerodrom, obaveštajne kancelarije ili zgrade državnih medija, već i sama budućnost rukovodstva premijera Libije. Dok neki ovo vide kao proračunat potez za konsolidaciju kontrole i marginalizaciju kritičara, drugi strahuju da će mu se to obiti o glavu i da će početi brutalniji sukobi u glavnom gradu Libije.

– Ono što vidimo nije samo obračun sa odmetnicima, već je to elitna borba za vlast koja se odigrava sa tenkovima na ulicama – dodao je analitičar.

Za obične stanovnike, efekat ovih dešavanja je dobro poznat. Još jednom, škole su zatvorene, putevi su blokirani, a porodice su pobegle u skloništa, dok naoružani ljudi razmenjuju vatru.

– Čuo sam jaku pucnjavu i vidio crvena svijetla na nebu – rekao je jedan stanovnik koji je želio da ostane anoniman, dok su druga dvojica govorili da je pucnjava odjekivala po njihovim naseljima Abu Salim i Salah Edin.

Libijska vlada nacionalnog jedinstva brzo je proglasila pobedu, objavljujući da je Brigada 444 Ministarstva odbrane preuzela kontrolu nad sjedištem milicije u okrugu Abu Selim u Tripoliju.

Premijer Abdulhamid Dbeibah čestitao je vojsci i policijskim snagama na uspješnom uspostavljanju državne vlasti tokom sukoba. Ali ljudi su platili danak, prijavljeno je najmanje 7 mrtvih, bar 70 ranjenih, dok je nekoliko njih u kritičnom stanju, čime je naglašena ozbiljnost borbi koje su još jednom razbile krhki mir u Tripoliju.

Španska delegacija zarobljena u hotelu

Grupa od 9 članova delegacije španske trgovinske komore zarobljena je bila u svom hotelu u Tripoliju od ponedjeljka zbog žestokih gerilskih borbi u tom libijskom gradu, prenose španski mediji.

Delegacija trgovinske komore regiona Taragona stigla je u Tripoli u ponedjeljak, a španska ambasada u Libiji potvrdila je da su svi članovi delegacije bezbjedni, kao i da ih štiti obezbjeđenje ambasade i da očekuju da napuste zemlju čim to bezbednosni uslovi dozvole, javlja španska nacionalna televizija RTVE, prenio je Tanjug u srijedu.

Demonstranti u Tripoliju traže svrgavanje premijera Dbeibe, 3 ministra podnijela ostavke

Stotine demonstranata u glavnom gradu Libije, Tripoliju, pozvale su u petak na svrgavanje međunarodno priznatog premijera Dbeiba, a najmanje tri ministra podnela su ostavke.

Učesnici protesta su uzvikivali slogane: “Narod želi da sruši vladu” i “Želimo izbore”, prenio je Rojters.

Agencija navodi da su najmanje tri ministra podnijela ostavke nakon zahtjeva demonstranata.

Dbeiba, koji predvodi vladu nacionalnog jedinstva u podeljenoj zemlji, došao na vlast 2021. godine kroz proces koji su podržale Ujedinjene nacije. Planirani izbori nisu održani te godine zbog nesaglasnosti među suparničkim frakcijama, a Dbeiba je ostao na vlasti.

Podjela Libije prije skoro 10 godina

Libija – glavni proizvođač nafte na Mediteranu – na staklenim nogama je od pobune 2011. godine koju je podržao NATO. Država se podijelila 2014. između zaraćenih istočnih i zapadnih frakcija.

Veće borbe su zaustavljene prekidom vatre 2020, ali napori da se okonča politička kriza bili su bez uspjeha, dok su glavne frakcije povremeno udruživale snage u oružanim sukobima i takmičile se za kontrolu nad značajnim ekonomskim resursima Libije.

Tripoli i sjeverozapad, gdje se nalaze međunarodno priznata GNU i većina glavnih državnih institucija, dom su rivalskih oružanih frakcija koje su se više puta međusobno borile, piše Rojters.

Poslovno carstvo porodice američkog predsjednika Donalda Trampa imalo je prihod od najmanje dvije milijarde dolara za samo jedan mjesec njegovog predsjedničkog mandata, piše “Njujork tajms” pozivajući se na finansijske zapise i upućene izvore.

List navodi da su primarni prilivi poticali od stranih investicija u kriptovalute, nekretnine i ekskluzivne klupske inicijative.

Pokretanje kriptovalute “TRAMP”, kojom upravlja Donald Tramp Mlađi, generisalo je najmanje 174 miliona dolara.

Pored toga, Ujedinjeni Arapski Emirati su investirali dvije milijarde dolara u kripto projekat “Vorld liberti fajnenšel”, koji vode Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi.

“Njujork tajms” dodaje da su značajni prihodi došli od transakcija sa nekretninama. Katar, navodno, pomaže u finansiranju Trampovog turističkog kompleksa vrijednog 5,5 milijardi dolara, dok je kompanija povezana sa saudijskom državom investirala milijardu dolara u hotel i kulu “Tramp internešnel” u Dubaiju.