Connect with us

Društvo

VELIKI BROJ UGROŽENIH ZAJEDNICA: Od mina još nije očišćeno 1,57 odsto teritorije BiH

Direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK) Enis Horozović izjavio je da BiH i dalje spada u red zemalja koje se suočavaju sa velikim minskim problemom.

Horozović je dodao da se minska opasnost trenutno procjenjuje na 802,57 kilometara kvadratnih, što predstavlja 1,57 odsto ukupne njene površine.

“To u suštini znači da u BiH postoji veliki broj ugroženih zajednica koje su suočene sa problemom zaostalih mina i drugih eksplozivnih sredstava”, naveo je Horozović za Srnu.

Horozović je rekao da u 1.261 ugroženoj zajednici u BiH živi više od 93.000 stanovnika, a u operativnoj bazi podataka BHMAK-a nalaze se 8.544 aktivna minska zapisnika, dok je od početka procesa deminiranja očišćeno 10.560 takvih područja.

Prema njegovim riječima, zapisnici često ne sadrže dovoljno precizne podatke o lokaciji, obliku i rasporedu mina, a dodatne poteškoće predstavlja i promijenjena konfiguracija terena.

“Nedostupni zapisi, teška identifikacija preostalih minskih polja koja se nalaze u brdsko-planinskim područjima, te nedostatak relevantnih informacija zbog proteka vremena, znatno otežavaju identifikaciju sumnjivih područja”, naveo je Horozović.

On je ukazao da su od 1996. do kraja juna 2025. godine demineri vratili na bezbjedno korištenje ukupno 3.379 kilometara kvadratnih površine, pri čemu je pronađeno i uništeno 76.458 protivpješadijskih mina, 8.841 protivtenkovska mina i 71.876 komada neeksplodiranih ubojitih sredstava.

“U protekloj godini stanovništvu su vraćena 15,42 kilometra kvadratna površine, a u prvih šest mjeseci ove godine 20 kilometara kvadratnih”, naveo je Horozović i dodao da se trenutno aktivnosti deminiranja sprovode na 43 sumnjiva područja ukupne površine od oko 72 kilometra kvadratna.

Odgovarajući na pitanje o donošnju nove strategije deminiranja, s obzirom na to da postojeća ističe ove godine, Horozović je rekao da je BiH na 18. sastanku zemalja potpisnica Konvencije o zabrani mina dobila odobrenje za produženje roka za ispunjenje obaveza do marta 2027. godine, ali da će biti podnesen novi zahtjev za produženje, budući da nije realno očekivati da će preostalih 802,57 kilometara kvadratnih biti očišćeno u tom roku.

Prema Horozovićevim riječima, okončanje procesa deminiranja zavisi od više faktora – finansija, zakonske regulative, ljudskih resursa i materijalno-tehničkih kapaciteta.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, sredstva za sprovođenje plana deminiranja obezbjeđuju se iz donatorskih fondova, budžeta institucija BiH, entiteta i drugih izvora.

“Deminiranje je proces koji nijedna zemlja, pa ni BiH, ne može okončati bez pomoći stranih donatora i međunarodnih institucija. Nažalost, posljednjih godina je evidentna smanjena zainteresovanost donatora zbog globalne ekonomske situacije i prusmjeravanja sredstava na ratna žarišta”, konstatovao je Horozović.

On je naglasio da je zbog toga neophodno intenzivirati saradnju sa svim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima, kao i raditi na povećanju povjerenja i svijesti o problemu mina u BiH.

“Važno je da se deminiranje oslanja i na domaće izvore finansiranja, te da sve institucije, uključujući i lokalne zajednice, imaju veći stepen angažmana. Iz budžeta BiH se finansira rad BHMAK-a i Oružanih snaga BiH, dok entitetske vlade izdvajaju sredstva za aktivnosti civilne zaštite”, pojasnio je Horozović.

On je podsjetio i da je na sjednici Savjeta ministara 17. decembra 2024. godine odobren višegodišnji projekat sufinansiranja deminiranja u periodu od 2025. do 2027. godine.

“Ovo je prvi put da se iz budžeta institucija BiH izdvajaju značajnija sredstva za proces deminiranja, što pokazuje odlučnost da se ubrza čišćenje minskih područja”, rekao je Horozović.

Prema Strategiji protivminskog djelovanja BiH za period 2025–2027, koja je usvojena u aprilu, planirano je da se svake godine vrati po 75 kilometara kvadratnih sigurne površine.

Cilj je zemlja bez mina, u kojoj će cjelokupno stanovništvo moći da obavlja sve životne aktivnosti bez opasnosti po vlastitu bezbjednost.

Ukupna sumnjiva površina u BiH iznosi 802,57 kilometara kvadratnih, od čega se 650,28 nalazi u Federaciji BiH, a 152,29 u Republici Srpskoj, dok na teritoriji Brčko distrikta nema sumnjivih područja.

(Srna)

Related Topics:

Društvo

LJETO POKAZUJE PRAVO LICE: Sunce se vraća, ali kraj dana donosi preokret!

Nakon svježijeg jutra, očekuje se pretežno sunčano do umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana biće prijatno toplo, uz maksimalnu temperaturu do 28°C, dok će jutarnja temperatura biti oko 13°C.

U popodnevnim časovima zadržaće se suvo vrijeme u većini krajeva, ali će u večernjim i noćnim satima doći do postepenog naoblačenja, uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine, naročito na zapadu i sjeverozapadu Republike Srpske.

Vjetar će biti slab, uglavnom jugozapadnog smjera. Biće ugodno za boravak na otvorenom tokom većeg dijela dana, dok se uveče preporučuje oprez zbog moguće kratkotrajne promjene vremena.

Nastavi čitati

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Aktuelno