Connect with us

Svijet

KAKO JE 11. SEPTEMBAR PROMIJENIO SVIJET: 24 godine od napada Al Kaide u SAD

Teroristički napad u Njujorku 11. septembra 2001. godine u kojem je ubijeno oko 3.000 ljudi, a više od 25.000 povrijeđeno, promijenio je svijet.

Teroristički napad prije 24 godine na kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i na zgradu Pentagona, prema zvaničnim izvještajima, izveli su pripadnici terorističke grupe Al Kaida otetim putničkim avionima.

Devetnaest pripadnika Al Kaide upali su u kabine četiri putnička aviona i, služeći se noževima za hartiju kao oružjem, preuzeli kontrolu.

Avion “American Airlines” uletio je u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra na donjem Menhetnu, a dvadesetak minuta kasnije avion “United Airlinesa” udario je u južnu kulu.

Obje kule bliznakinje sa po 110 spratova srušile su se za manje od dva sata, što je dovelo i do znatnog oštećenja okolnih zgrada.

Treći avion otet iznad Ohaja pao je na zapadnu stranu Pentagona i izazvao urušavanje zgrade.

Četvrti avion letio je u pravcu Vašingtona, ali se srušio u polje u Pensilvaniji, nakon što su putnici ušli u kabinu i borili se sa otmičarima za kontrolu.

U Svjetskom trgovinskom centru i okolini poginule su 2.753 osobe, u Pentagonu 184, a u Pensilvaniji 40, prenijela je Srna.

Napad 11. septembra značio je početak vala američkih vojnih intervencija i generisao je čitav niz sukoba na Bliskom istoku. Tadašnji američki predsjednik Džordž Buš je samo nekoliko dana nakon napada objavio “rat protiv terorizma”.

Nakon ovih napada, SAD su zvanično pokrenule rat protiv terorizma i pritisak na Avganistan radi svrgavanja talibana koji su odbili zahtjev Vašingtona da protjeraju vođu Al Kaide Osamu bin Ladena.

U martu 2003., Sjedinjene Države napale su Irak i svrgnule predsjednika Sadama Huseina. Iako nije bio direktno povezan s terorističkim napadima, Husein je optužen za proizvodnju oružja za masovno uništenje. Invazija je bila ključni dio novoosnovanog američkog rata protiv terorizma, pod vođstvom Buša.

Bin Laden je odgovornost za napad 11. septembra preuzeo 2004. godine, a kao motiv je naveo podršku Izraelu i prisustvo američke vojske u Iraku i Saudijskoj Arabiji.

Sedam godina kasnije Bin Laden je ubijen u Pakistanu u raciji koju su sprovele američke snage.

Ono što, nakon napada na Njujork osjećaju gotovo svi u svijetu, su pojačane bezbjedonosne mjere koje uključuju gotovo neometano nadziranje svakoga.

Te mjere temelje se na Patriotskom zakonu, koji je američki Kongres izglasao 25. oktobra 2001. godine, a iako je on prvobitno trebao imati vremensko ograničenje, Kongres je njegov vijek trajanja u nekoliko navrata produžavao pa je tako na snazi i danas.

Iako u ostatku svijeta mjere nisu bile toliko rigorozne kao u SAD, one su u ime borbe protiv terorizma, dovele do značajno većih ovlaštenja bezbjedonosnih službi i strožijeg nadziranja građana, posebnih onih sumnjivih pojedinaca.

Teroristički napad 11. septembra 2001. godine jedan je od događaja koji su obilježili početak 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta.

Na mjestu na kojem su se nalazile kule bliznakinje u Njujorku podignuto je spomen-obilježje žrtvama, a izgrađene su i nove zgrade Svjetskog trgovinskog centra.

Svijet

LAVROV KATEGORIČAN “Za Rusiju nema neprijateljskih naroda”

Rusija je uvijek otvorena za ravnopravno i iskreno partnerstvo sa svim zemljama, vođena principima Povelje UN, i za nju nema neprijateljskih naroda, ni na Zapadu niti na Istoku, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“Kao što je predsjednik Vladimir Putin više puta naglasio, uključujući govor na Paradi pobjede 9. maja 2023. godine, za nas nema neprijateljskih naroda, ni na Zapadu niti na Istoku. Uvijek ostajemo otvoreni za iskreno, ravnopravno partnerstvo sa svima koji se, kao i mi, vode sopstvenim nacionalnim interesima i grade međudržavnu saradnju na principima Povelje UN”, rekao je Lavrov.

On je u video-obraćanju učesnicima Moskovskog foruma za međunarodnu saradnju naglasio da Rusija nastavlja da se razvija kao moderna država zainteresovana za široku, depolitizovanu međunarodnu saradnju, prenio je TASS.

“Danas, kada je globalna situacija i dalje napeta, razmjena među ljudima i dijalog između naučnika, kulturnih ličnosti i sportista posebno su važni za poboljšanje situacije. Pozdravljamo takve napore”, dodao je šef ruske diplomatije.

Lavrov je istakao da je prisustvo brojnih stranih gostiju na forumu jasan dokaz da Rusija ima mnogo pouzdanih prijatelja koji dijele ruske vrijednosti i teže da bolje razumiju kako izgleda život u ovoj zemlji.

Forum za međunarodnu saradnju održava se u Nacionalnom centru Rusije u Moskvi, a prisustvuje mu više od 2.000 ruskih i stranih učesnika.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN DOBIO IZVJEŠTAJ “U kotlovima Pokrovska i Kupjanska opkoljeno 10 000 Ukrajinaca”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je završeno testiranje nove krstareće rakete neograničenog dometa na nuklearni pogon Burevestnik, koja može da nosi nuklearne bojeve glave.

Ključna ispitivanja (krstareće rakete Burevestnik na nuklearni pogon i neograničenog dometa) sada su završena. Ključni ciljevi su sada postignuti – rekao je Putin tokom posjete komandnom mjestu združene grupe ruskih snaga, prenosi agencija RIA Novosti.

Rusija testirala novu krstareću raketu
Putin je rekao da su krstareće rakete na nuklearni pogon Burevestnik jedinstveno oružje kakvo ne postoji nigde u svijetu i da predstavljaju najsavremeniji kapacitet nuklearnog odvraćanja Ruske Federacije.

– Modernost naših oružanih snaga, ili bolje rečeno, našeg nuklearnog odvraćanja, na najvišem je nivou. Vjerovatno nije pretjerano reći da je na višem nivou nego što su sve nuklearne države – rekao je Putin tokom sastanka sa komandantima grupa koje učestvuju u Centralnom vojnom okrugu.

– Predsjednik Ruske Federacije je održao sastanak sa načelnikom Generalštaba Valerijem Gerasimovim i komandantima grupa koje su angažovane u Centralnom vojnom okrugu. Oni su detaljno izvjestili vrhovnog komandanata o situaciji duž linije vatrenog kontakta – rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi agencija Putinu je podnijet poseban izvještaj o situaciji na Kupjanskom i Krasnoarmejskom pravcu.

Ruske snage tvrde da je u oblasti Kupjanska opkoljeno do 5.000 vojnika ukrajinskih oružanih snaga, a u oblasti Krasnoarmejska njih oko 5.500.

Krasnoarmejsk je jedno od najvažnijih logističkih čvorišta za ukrajinske oružane snage u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) i cijelu ukrajinsku operativno-stratešku grupu Horticija, a zauzimanje ove teritorije će omogućiti ruskim trupama da efikasno dođu do zapadnih granica DNR i nastave ofanzivu u Zaporoškoj oblasti, navodi ruska agencija. Linker
Peskov je potvrdio da je vrhovnom komandantu podnijet potpuni izvještaj o situaciji na frontu.

Nastavi čitati

Svijet

FICO NE UZMIČE “Slovačka NEĆE FINANSIRATI vojnu pomoć EU za Ukrajinu”

Slovačka neće učestvovati ni u jednom programu EU za finansiranje vojne pomoći Ukrajini, rekao je premijer Robert Fico.

Slovačka je obustavila državnu vojnu pomoć Ukrajini kada je Fico došao na vlast 2023. godine, ali je nastavila da dozvoljava komercijalnu prodaju naoružanja.

Fico je rekao da se ne slaže sa državama EU po pitanju rata i da rješenje nije na bojnom polju. Lideri EU su se u četvrtak dogovorili da pokriju “urgentne finansijske potrebe” Ukrajine za naredne dvije godine, ali su odustali od usvajanja plana da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje kredita Kijevu od 140 milijardi evra.

“Odbijam da dozvolim Slovačkoj da učestvuje u bilo kakvoj finansijskoj šemi koja ima za cilj pomoć Ukrajini u upravljanju ratom i vojnim rashodima”, rekao je Fico na konferenciji za novinare.

On je kritikovao sankcije EU Rusiji i rekao da one više štete Evropi. Slovačka i Mađarska, obje kupci ruskih energenata, sada se suočavaju sa američkim sankcijama ruskim naftnim kompanijama “Rosnjeft” i “Lukoil”, koje stupaju na snagu sljedećeg mjeseca.

Na pitanje o tim rizicima, Fico je rekao da je slovačka rafinerija “Slovnaft” dio mađarske naftne i gasne grupe MOL i da ne kupuje naftu.

Nastavi čitati

Aktuelno