Connect with us

Svijet

NATO, ovo je početak kraja

Kriza NATO saveza, koju su s obje strane Atlantika do sada poricali ili pokušavali da odlože , sada je stigla, piše Robert Kagan u američkom časopisu ”The Atlantic”, prenosi Index.

Nakon što je Rusija u srijedu poslala roj drinova na Poljsku, navodi Kagan, došao je trenutak u kom će svijet otkriti da li su Sjedinjene Države i dalje posvećene odbrani svojih saveznika.

Kagan, koji je saradnik “The Atlantica” i viši naučni saradnik u “Brookings Institution”, jednom od najuticajnijih američkih tink-tankova, podsjeća da je od početka svoje predsjedničke kampanje Donald Tramp bio nejasan oko američkih bezbjednosnih obaveza prema Evropi.

“Saveznici su se nadali da će uspjeti da ga smire laskavim titulama poput ‘tatice’, popuštanjem pred njegovim carinama i opštim prihvatanjem ponižavajuće podložnosti – sve samo kako bi kupili vrijeme. Neki su čak gajili iluziju da će SAD pružiti neku vrstu sigurnosti ako bi evropske snage ušle u Ukrajinu, mada je bilo jasno da to Vladimir Putin nikada ne bi dopustio”, ocijenio je Kagan.

Prema njegovom mišljenju, pravo iskušenje američke predanosti činilo se kao problem koji će se pojaviti tek budućnosti, dok se u međuvremenu održavala fasada transatlantskog jedinstva, sve dok Evropa ne ojača sama ili dok Tramp ne ode sa scene.

To je odgovaralo i Amerikancima i Evropljanima: Tramp nije morao otvoreno da napusti saveznike, iako ih je postupno napuštao, a Evropljani nisu morali da priznaju da SAD više nisu uz njih, što bi značilo suočavanje sa sopstvenom sigurnošću i većim izdvajanjima za odbranu.

Putin je požurio…

Putin je, piše Kagan, imao sve razloge da požuri stvari. Iznenađenje je jedino to što napad na Poljsku nije izveo ranije.

Napad na linije snabdijevanja Ukrajine preko Poljske, Rumunije ili Slovačke uvijek mu je bio opcija.

Istorijski gledano, kad bi neka država direktno snabdijevala oružjem drugu državu u ratu, to je značilo da se i sama smatra zaraćenom stranom. Da je Putin ranije odlučio da bombarduje te linije snabdijevanja, mogao je da tvrdi da ima pravo na to, ističe autor teksta.

Odgovarajući na pitanje zašto onda to nije uradio, Kegan kaže da ranoj fazi rata Putin vjerovatno nije imao kapaciteta, ali da je važniji razlog bio strah da bi to u rat uvuklo NATO i SAD.

To je bila njegova noćna mora, pogotovo nakon što ruske snage nisu uspjele da ostvare brzu pobjedu i zaglavile su u Ukrajini.

Američka suzdržanost

Da je NATO ušao u rat, ruske bi snage bile osuđene na propast. Samo američki brodski i podmornički projektili mogli su da unište most kod Krima, da odsjeku ključnu rusku liniju snabdijevanja i pretvore vojnike u Ukrajini u mete za NATO avione i rakete.

Putin bi tada morao da bira između kapitulacije i nuklearnog rata koji bi uništio Rusiju.

Uprkos tome, piše Kagan, od početka su upravo Amerikanci bili ti koji su se najviše bojali vlastite intervencije.

Bajdenova administracija znala je za Putinove planove još u novembru 2021. i upozoravala na invaziju, ali nije preduzela nijedan potez koji bi nagovijestio vojnu reakciju – ni slanje brodova u Crno more, ni premještanje snaga bliže Ukrajini.

Kad je invazija počela, ruska vojska je zaglavila, ali SAD su i dalje birali suzdržanost: slali su oružje, ali uz stroga ograničenja, i izbjegavale sve što bi se moglo shvatiti kao agresivno.

Putin je tako preživio najveći trenutak opasnosti za Rusiju od Staljingrada.

Priprema za udar na NATO

Nakon što je shvatio razmjere američke suzdržanosti, Putin je krenuo da pritiska susjede i saveznike Ukrajine. To je bilo logično, s obzirom na kontradikciju američke politike: pomagati Ukrajini, ali ne ulaziti u sukob s Rusijom.

Putinov cilj sada je da prisili Ukrajinu na predaju. U Poljskoj već raste skepsa oko pomoći Kijevu, a ruski udari mogli bi da povećaju protivljenje ako SAD pokažu nepouzdanost. Time bi Ukrajinci morali da razmišljaju o svijetu bez spoljne pomoći.

Ali, Putin cilja i na veći plijen: raspad NATO saveza.

Već mjesecima vodi “rat u sjenci” protiv članica NATO-a, uključujući sabotaže i pokušaje atentata na evropske odbrambene zvaničnike.

Kako podsjeća kolumnista “Atlantica”, Trampova administracija na to je reagovala najavama da se SAD više ne mogu brinuti za evropsku bezbjednist, prijetnjama povlačenjem snaga i otkazivanjem vojnih programa u Baltiku.

Napad na Poljsku izvukao je “rat u sjenci” na svjetlost dana. Ako Tramp ne učini ništa nakon ruskog napada na članicu NATO-a, piše Kagan, Evropljani će se morati da prestanu da se zavaravaju i priznaju da Amerika više nije uz njih

Related Topics:

Svijet

RUSIJA NUDI RJEŠENJE ZA IRANSKI URANIJUM! Evo šta je predloženo

Rosatom je spreman da pomogne u uklanjanju obogaćenog uranijuma iz Irana, izjavio je generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov.

“Svi pažljivo pratimo napredak pregovora između predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i izjave američkog predsjednika, posebno u vezi sa iranskim nuklearnim programom. Upravo je izjava Donalda Trampa da je ‘Iran trebalo da dobije nuklearno oružje u roku od dvije sedmice’ poslužila kao glavni razlog za pokretanje velike vojne operacije”, rekao je Lihačov, prenosi RIA novosti.

Prema riječima Lihačova, uklanjanje iranskog obogaćenog uranijuma ostaje ključno i osjetljivo pitanje tokom pregovora.

“U svakom slučaju, pozdravićemo sve sporazume između strana u sukobu koji će dovesti do okončanja oružanog sukoba i dugoročnog mira”, dodao je šef Rosatoma.

Lihačov je dodao da je, pored veoma složenih tehničkih aspekata, ključni aspekt budućih sporazuma povjerenje.

“I ovdje, samo Rusija ima pozitivno iskustvo u interakciji sa Iranom. 2015. godine, na zahtjev Irana, već smo uklonili obogaćeni uranijum iz Islamske Republike. Spremni smo da pomognemo po ovom pitanju”, kazao je Lihačov, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je u petak planove da Sjedinjene Američke Države, zajedno sa Iranom, iz Irana iznesu obogaćeni uranijum, i da ga prebace u SAD.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Ismail Bagei izjavio je da ne postoji odluka o iznošenju obogaćenog uranijuma iz Irana u Sjedinjene Države, ili neku drugu zemlju.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI MISTERIOZNI NESTANAK! Čovjeku koji zna sve nuklearne tajne gubi se trag

Spisak misterioznih nestanaka i smrti osoba povezanih sa američkim nuklearnim i svemirskim tajnama nastavlja zabrinjavajuće da raste. Posljednji, deseti, slučaj je Stiven Garsija.

Garsija je vladin izvođač radova koji je imao najviši nivo bezbjednosne provjere i pristup osjetljivim nuklearnim postrojenjima. Nestao je 28. avgusta 2025. godine bez ikakvog traga.

Posljednji put viđen je kako pješice napušta svoj dom u ulici Kattejl Kort (Cattail Court) SW u Albukerkiju, u Novom Meksiku. Nosio je samo pištolj, zelenu maskirnu majicu i šorts. Policija je objavila snimke nadzornih kamera na kojima se vidi kako odlazi neposredno nakon 9 časova ujutru po lokalnom vremenu. Vlasti su upozorile da „Garsija može biti opasan po sebe“.

Međutim, anonimni izvor blizak istrazi za Dejli mejl (Daily Mail) kategorički odbacuje mogućnost samoubistva.

„Bio je vrlo stabilna osoba“, rekao je izvor i dodao da je najvjerovatnija teorija da je Garsija postao meta stranih obavještajnih službi.

Garsija je radio za Nacionalni bezbjednosni kampus Kanzas Siti (KCNSC) u Albukerkiju – objekat koji proizvodi više od 80% svih nenuklearnih komponenti za američko vojno nuklearno oružje. Prema izvoru, obavljao je „vrlo visoku, nadzornu poziciju za svu imovinu“. Nakon nestanka, KCNSC je pokrenuo internu istragu. Pregledani su svi njegovi radni računari, mejlovi i fajlovi, ali ništa nije ukazivalo na razlog nestanka.

Deseti slučaj
Ovo je već deseti slučaj u posljednjih nekoliko godina u kojem je osoba sa pristupom američkim nuklearnim ili svemirskim tajnama umrla ili nestala pod misterioznim okolnostima. Posebno zabrinjava to što su četiri osobe nestale na gotovo identičan način – pješice, bez telefona, novčanika ili ličnih stvari, noseći samo oružje.

U Novom Meksiku su pod sličnim okolnostima 2025. nestali i Entoni Čavez (79) i Melisa Kasis (54), oboje povezani sa Nacionalnim laboratorijama Los Alamos, jednim od najvažnijih centara za razvoj nuklearnog oružja. Čavez je radio u laboratoriji do penzije 2017, dok je Kasis bila administrativna asistentkinja sa najvišom bezbjednosnom provjerom.

Svo troje povezani su sa penzionisanim generalom Ratnog vazduhoplovstva Vilijamom Nilom MakKaslandom (68). MakKasland je nestao 27. februara 2026. u Albukerkiju na gotovo identičan način – napustio je dom pješice, noseći samo revolver kalibra .38, bez telefona, naočara ili bilo kakvih uređaja. Bio je bivši komandant Istraživačke laboratorije Ratnog vazduhoplovstva (AFRL).

„Cijela ta misija odvija se iz vazduhoplovne baze Kirtland. Veliki dio, uključujući tehnologiju i proizvodnju, odvija se u Albukerkiju. Dakle, MakKasland je apsolutno znao za te pogone i bio u njima“, rekao je izvor.

Bivši pomoćnik direktora FBI-a Kris Svoker izjavio je:

„Naši naučnici već dugo su meta napada neprijateljskih stranih obavještajnih službi.“

NASA naučnica Monika Hasinto Reza (60), direktorka grupe za obradu materijala u NASA-inom Džet propalšn laboratoriju (Jet Propulsion Laboratory), nestala je 22. juna 2025. tokom planinarenja u Kaliforniji. Bila je povezana sa MakKaslandom preko projekta razvoja metala „Mondaloj“ (Mondaloy).

Astrofizičar Karl Grilmajer (67) ubijen je ispred svoje kuće 16. februara 2026. Nuklearni fizičar Nuno Lurijero (47) ubijen je u svom domu u Bruklajnu 15. decembra 2025.

Dva NASA naučnika iz JPL-a, Frenk Majvald (61) i Majkl Dejvid Hiks (59), preminula su 2024. i 2023. pod nepoznatim okolnostima, bez obdukcije i bez objavljenog uzroka smrti. Farmaceutski istraživač Džejson Tomas nestao je bez traga, a pronađen je mrtav u jezeru u Masačusetsu 17. marta 2026.

Američke vlasti i KCNSC zasad nisu dali zvaničan komentar o slučaju Garsije. Istraga je i dalje otvorena.

Oglasila Bijela kuća
Portparolka Karolajn Livit prvi put je upitana o deset osoba koje su umrle ili nestale bez traga od 2023. godine. Na pitanje da li je administracija predsjednika Donalda Trampa upoznata sa tim slučajevima i da li se vodi istraga, Livit nije imala jasan odgovor.

„Nisam razgovarala sa nadležnim agencijama o tome. Svakako ću to učiniti i dostaviti vam odgovor. Ako je to tačno, naravno da je to nešto što bi ova vlada i administracija smatrale vrijednim istraživanja. Dakle, dopustite mi da se time pozabavim“, odgovorila je.

(Večernji)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Mađarska nije spremna da povuče VETO NA ZAJAM KIJEVU”

Mađarska još uvijek nije spremna da povuče veto na zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, osim ako Kijev ne nastavi tranzit nafte preko cjevovoda “Družba”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

“Preko Brisela smo dobili naznaku iz Ukrajine da su spremni da obnove isporuke nafte putem cjevovoda ‘Družba’ već sutra, pod uslovom da Mađarska ukine blokadu kredita EU od 90 milijardi evra”, napisao je Orban na mreži “X”.

On je dodao da se stav Mađarske nije promijenio: nema nafte – nema novca.

“Kada se isporuke nafte obnove, više nećemo stajati na putu odobravanja kredita. Isplata kredita ne nameće finansijski teret ili obavezu Mađarskoj”, istakao je Orban.

Nastavi čitati

Aktuelno