Connect with us

Uncategorized

DA LI ĆE ZBOG “ŠUMA RS” nestati male opštine u Srpskoj?!

“Šume RS” su godinama gomilale i gubitke i višak radnika, pa je ovo javno preduzeće, koje gazduje najvećim prirodnim resursom Republike Srpske, umjesto “zlatne koke” postalo – socijalni slučaj.

Višak zaposlenih i loše poslovanje je dovelo ovo javno preduzeće na ivicu ambisa, a moglo bi se desiti da “Šume RS” u ambis povuku i male opštine, koje decenijama žive od šumarstva. Na to već odavno upozoravaju sindikati.

– Ako se hitno ne reaguje, neće propasti samo ovo javno preduzeće, raspašće se čitav lanac ekonomskog, socijalnog i društvenog života u mnogim opštinama Republike Srpske – upozorili su ljetos iz Sindikata zaposlenih u Šumama RS.

Predsjednik ovog sindikata, Aleksandar Koprivica, rekao je ranije za Srpskainfo da postoji ozbiljna opasnost da oko milion hektara šuma u javnom vlasništvu, kojima sada upravlja Javno preduzeće “Šume RS”, bude izdato pod koncesiju.

– Ako šume dođu u ruke koncesionara, on će drvo voziti svojim drvoprerađivačima, a za lokalna preduzeća i preduzetnike neće biti mjesta. I šta će onda biti sa školom ili Domom zdravlja u Čajniču, na primjer. Hoće li se zatvoriti škola? I ko će uopšte ostati da živi u toj opštini i od čega će živjeti – zapitao se Koprivica.

“Šume RS” sada pokušavaju da se izvuku iz čabra drastičnim smanjenjem broja zaposlenih. Podsjećamo, na platnom spisku ovog preduzeća je 4.341 radnik, a prema EU standardima, za uspješno poslovanje bi ih, s obzirom na godišnji etat, trebalo biti duplo manje.

U “Šumama RS” pokušavaju da smanje broj zaposlenih za 1.000 radnika, ali i to će biti teška misija. Ideja je da stimulativnim otpremninama, koje bi, u prosjeku, iznosile oko 23.000 KM po radniku, privole zaposlene da dobrovoljno daju otkaz, ili da odu u penziju prije nego što bi to po sili zakona morali učiniti.

Čak i ako se javi dovoljan broj zainteresovanih, za stimulativne otpremnine za 1.000 radnika valja obezbijediti oko 23 miliona KM.

S druge strane opet se javlja, uslovno rečeno, demografski problem: najviše prekobrojnih radnika ima u malim i skrajnutim opštinama, koje se oslanjaju gotovo isključivo na šumarstvo i preradu drveta.

Tako je, prema prvim procjenama, u već pomenutom Čajniču, višak čak 130 zaposlenih, u Šumskom gazdinstvu u Han Pijesku je prekobrojan svaki treći radnik, jer bi po novoj sistematizaciji brojno stanje trebalo da se smanji za 111 zaposlenih.

U Šumskom gazdinstvu “Oštrelj” Drinić višak je 60 radnika. Ne izgleda mnogo, ali ako se uzme u obzir da je u ovoj maloj rubnoj opštini ukupan broj zaposlenih oko 400, jasno je da je to veliki udarac.

Čak i ako dobiju stimulativne otpremnine, pitanje je da li bi šumari koji su ostali bez posla ostali u Driniću ili Čajniču. I kakav bi posao mogli započeti sa ipak skromnih 20.000 ili 30.000 KM?

Stanje u “Šumama RS”, koje ima organizacione jedinice širom Republike Srpske, tako se ponovo svodi ne samo na ekonomski, nego i na demografski problem.

I nameće se pitanje: da li velika javna preduzeća poput “Šuma”, “Željeznice” ili “Pošta”, koja imaju svoje filijale i u malim zabačenim mjestima, imaju socijalnu odgovornost prema tim zajednicama?

Ili je upravo nakaradno shvaćena socijalna odgovornost i običaj da partije na vlasti javna preduzeća doživljavaju kao svoj plijen i kao sigurnu kuću za stranačke uhljebe, dovela do propasti tih preduzeća, piše Srpskainfo.

Uncategorized

DODIK PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU, a danas u Gradini drži lekcije o sjećanju nad nevinim kostima onih koje je PRODAO!

Na mjestu najveće tuge i sjećanja, u Donjoj Gradini, ponovo se pojavio Milorad Dodik, danas lider SNSD-a, poručujući da je Republika Srpska “garancija da se stradanja srpskog naroda više nikada neće ponoviti”.

– Danas, kada se sjećamo stradanja u Jasenovcu, stojimo mirno pred istinom i žrtvama koje nikada ne smiju biti zaboravljene. Republika Srpska je garancija da se stradanja srpskog naroda više nikada neće ponoviti – napisao je Dodik.

I sve bi to, možda, prošlo bez većih reakcija – da javnost ima amneziju.

Jer upravo taj isti Dodik, dok je bio premijer Republike Srpske, potpisao je 27. oktobra 2000. godine sporazumom sa predstavnicima United States Holocaust Memorial Museum, originalnu jasenovačku muzejsku građu predao strancima, a ista je kasnije završila u Hrvatskoj, dok su institucijama Srpske vraćeni tek dijelovi na mikrofilmovima. Na taj način zauvijek su zatrti svi dokazi o najvećem stratištu srpsog naroda.

Ovaj potez nije bio samo politički sporan, već i pravno problematičan, jer je urađen mimo svih procedura, bez saglasnosti nadležnih institucija i bez čak elementarnog popisa šta je zapravo izneseno iz Republike Srpske.

Paradoks postaje još veći kada se zna da je ovu zbirku iz ratom devastiranog Jasenovca 1991. godine spasio kustos Simo Brdar, čuvajući je godinama da bi bila vraćena u Donju Gradinu – mjestu gdje pripada. Umjesto toga, završila je u međunarodnim institucijama, a potom i u rukama Hrvatske.

Još poraznije, Vlada Republike Srpske je, prema dostupnim informacijama, za ovaj sporazum saznala tek mjesec dana nakon što je potpisan, čime se otvara pitanje ne samo političke, već i krivične odgovornosti.

Zato danas, kada Dodik ponovo stoji u Gradini i govori o sjećanju, jedinstvu i zaštiti istine, mnogi s pravom postavljaju pitanje – o kojoj istini govori? Da li ga je bar malo sramota kostiju nevinih mučenika?

Jer sjećanje nije samo riječ izgovorena pred kamerama. Sjećanje je odgovornost. A odgovornost se ne može izbrisati političkim govorima niti nadomjestiti simboličnim dolascima na mjesta stradanja.

Donja Gradina pamti. Srbi pamte, a sramota ostaje vječna.

Banjauka24

Nastavi čitati

Uncategorized

NAKON SASTANKA NA BANJICI VUČIĆ OTKRIO: Kreće nabavka PVO sistema i dalekometnih dronova

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon sastanka u Generalštabu da je fokus bio na daljem jačanju vojne moći, modernizaciji i unapređenju odbrambenih kapaciteta Vojske Srbije.

Kako je naveo, predložena je izrada strategije robotizacije vojske, koja podrazumeva formiranje jedinica opremljenih savremenim robotizovanim platformama, kao i razvoj bataljona i diviziona za upotrebu dalekometnih napadnih dronova i takozvane “lutujuće municije”.

Vučić je istakao da je poseban akcenat stavljen na digitalizaciju i modernizaciju armije, uz poziv oficirima da aktivno učestvuju u tom procesu.

“Analizirali smo stanje naših odbrambenih potencijala i kapaciteta, kao i planove za njihovo dodatno unapređenje. Izvukli smo i važne pouke iz prethodnih sukoba, koje su od značaja za buduće djelovanje vojske”, rekao je.

Govoreći o bezbjednosnoj situaciji, ocijenio je da je ona složenija nego početkom godine, ističući da će Srbija u narednom periodu potpisati značajne ugovore o nabavci naoružanja i vojne opreme.

“Očekuju nas velike i važne posjete, kao i realizacija ozbiljnih narudžbina za našu vojsku. Popuna ljudstvom i sredstvima je na najvišem nivou do sada. Iako nikada nisam potpuno zadovoljan, napredak je vidljiv”, naveo je Vučić.

Dodao je i da će sistemi protivvazdušne odbrane biti dodatno ojačani.

“Ništa neće moći da nam promakne, imaćemo snažnu i pouzdanu PVO zaštitu”, poručio je predsjednik.

Nastavi čitati

Uncategorized

NEOBIČNA SCENA U BIJELOJ KUĆI: Tramp častio dostavljačicu sa 100 dolara

Američki predsjednik Donald Tramp poručio je, uoči obraćanja novinarima, dostavu hrane iz Mekdonaldsa, a kako bi promovisao politiku “bez poreza na bakšiš”.

On je naručio čizburgere i pomfrit za članove svog kabineta koje mu je do vrata Ovalnog kabineta u Bijeloj kući donijela “baka sa DoorDasha”, piše ABC njuz.

Tanjug/AP
Tanjug/AP

Kada mu je žena dostavljač predala kese on je novinare pitao “ovo ne izgleda namješteno”.

Na pitanje novinara da li Bijela kuća daje dobre napojnice, Tramp je iz džepa izvadio  novčanicu od 100 dolara i dao je dostavljaču.

Tanjug/AP
Tanjug/AP

Politika “Bez poreza na bakšiš” ozvaničena je u julu 2025. godine kao dio šireg zakona pod nazivom “Veliki divni Zakon” i ona omogućava radnicima u određenim zanimanjima da umanje svoju poresku osnovicu za iznose dobijene putem bakšiša, ali uz strogo definisana ograničenja, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno