Connect with us

Svijet

U JEKU RATA U POJASU GAZE arapske države jačale vojnu saradnju s IZRAELOM?

Iako su vodeće arapske države javno osuđivale vojnu kampanju Izraela u Pojasu Gaze, iza zatvorenih vrata gradile su neviđen stepen saradnje s vojskom Izraela.
To otkrivaju američki dokumenti koji su procurili, a koje su analizirali The Washington Post i Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ).
Niz tajnih sastanaka
Prema tim dokumentima, koji obuhvataju period od 2022. do 2025. godine, izraelski i arapski vojni zvaničnici — uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država — učestvovali su u nizu tajnih sastanaka i vježbi u Bahreinu, Egiptu, Jordanu i Kataru.
Ti sastanci, formalno vođeni pod okriljem američke Centralne komande (CENTCOM), imali su za cilj izgradnju zajedničke regionalne sigurnosne strukture protiv Irana i njegovih saveznika, ali su u praksi stvorili mrežu koja je povezala Izrael i države koje ga javno nazivaju okupatorskim režimom.

U jeku izraelskih napada na Gazu 2023. godine, lideri Egipta, Jordana, Katara i Saudijske Arabije javno su osuđivali Tel Aviv zbog, kako su naveli, “genocida nad palestinskim narodom” i “etničkog čišćenja”. Katarski emir je u obraćanju Ujedinjenim narodima optužio Izrael da je “država neprijateljski nastrojena prema svom okruženju i saučesnik u izgradnji aparthejda”. Ipak, dokumenti pokazuju da su u isto vrijeme visoki oficiri tih istih zemalja u tajnosti koordinirali s izraelskim vojnim predstavnicima na američkim bazama. Jedan od najzanimljivijih primjera je sastanak održan u maju 2024. u katarskoj vojnoj bazi al-Udeid, najvećem američkom vojnom postrojenju u regionu, gdje su izraelski vojni predstavnici doletjeli direktno, mimo civilnih ulaza Katara, kako bi izbjegli javnu pažnju.
Procurili dokumenti otkrivaju da je Vašington (Washington), kroz CENTCOM, razvio ono što naziva “Regionalni sigurnosni konstrukt” – mrežu vojnih, obavještajnih i logističkih mehanizama koji povezuju Izrael sa šest arapskih zemalja: Bahreinom, Egiptom, Jordanom, Katarom, Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Jasna strategijska svrha
Plan je imao jasnu strategijsku svrhu: suprotstaviti se Iranu, koji se u dokumentima označava kao “osovina zla” zajedno s jemenskim Hutijima i libanskim Hezbolahom. Materijali uključuju i vojne mape s projektilima koji pokrivaju Gazu i Jemen, a koje su trebale ilustrirati domet iranskih i proiranskih oružanih grupa.

CENTCOM je, prema dokumentima, do 2024. uspio umrežiti većinu partnera u zajednički regionalni sistem protivzračne odbrane, kroz koji su arapske zemlje i Izrael razmjenjivali radarske podatke sa američkom vojskom. Dvije zemlje su čak počele dijeliti i vlastite podatke sa američkim vazduhoplovstvom.

Kriza nakon izraelskog udara
Saradnja je dovedena u pitanje 9. septembra 2025. kada je izraelska vojska izvela zračni napad na Dohu, prijestonicu Katara, ciljajući, kako je navedeno, vođe Hamasa. Incident je izazvao ogorčenje i šok u regionu, naročito jer nijedan radar u okviru američkog sistema nije registrovao dolazak izraelskih projektila.

Američki general Derek Frans (France) kasnije je objasnio da su radarski sistemi bili “usmjereni na Iran i druge izvore prijetnji, ne na Izrael”. Nakon snažnog pritiska iz Vašingtona, izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) 29. septembra uputio je izvinjenje Kataru i obećao da takvi napadi “neće biti ponovljeni”.

Prema istim izvorima, saradnja nije obuhvatala samo razmjenu podataka i koordinaciju protiv Irana, već i zajedničke obuke u borbi protiv podzemnih tunela – taktike kojom Hamas godinama uspješno iznenađuje izraelsku vojsku.

Jedan od ključnih sastanaka održan je u januaru 2025. u američkoj vojnoj bazi Fort Campbell u Kentakiju, gdje su američke snage obučavale oficire šest partnerskih zemalja o metodama detekcije i neutralizacije podzemnih prijetnji.

Pored toga, planirano je osnivanje “Zajedničkog bliskoistočnog cyber-centra” do 2026. godine, koji bi koordinirao odbrambene informatičke operacije i zajedničke vježbe. Još jedan prijedlog odnosi se na formiranje “Informacionog centra za fuziju podataka”, s ciljem sinhronizacije informacija i propagandnih aktivnosti kako bi se, kako stoji u jednom dokumentu, “promovisala priča o regionalnoj saradnji i prosperitetu” nasuprot iranskom narativu o zaštiti Palestinaca.
Trampov plan i “mirovna faza”
U svjetlu najnovijeg prekida vatre, koji su Izrael i Hamas postigli uz posredovanje Egipta i SAD-a, američki predsjednik Donald Tramp (Trump) najavio je 20-tačaka plan za okončanje rata u Gazi. Plan predviđa postepeno povlačenje izraelskih trupa, oslobađanje talaca i dolazak međunarodnih snaga — uključujući trupe iz nekoliko arapskih zemalja koje već godinama sarađuju s Izraelom u tajnom sigurnosnom okviru.
Vašington je potvrdio da će 200 američkih vojnika biti raspoređeno u Izraelu radi podrške implementaciji prekida vatre, a da će im se pridružiti vojnici iz nekoliko arapskih država uključenih u pomenutu mrežu saradnje.
Ipak, većina tih zemalja nije javno potvrdila spremnost da pošalje svoje snage u Gazu, iako su zajedničkim saopćenjem naglasile da “podržavaju uspostavljanje mehanizma koji garantuje sigurnost svih strana”.
Analitičari upozoravaju da se iza ove složene mreže saradnje krije dvosjekli mač. Emile Hokajem (Hokayem) iz Međunarodnog instituta za strateške studije smatra da SAD već dugo gaje nadu da će vojna saradnja između Izraela i arapskih država dovesti i do političke normalizacije odnosa. Međutim, takav pristup, kaže on, “maskira stvarnost dubokih političkih i društvenih tenzija” u arapskom svijetu prema Izraelu.
– Tenzije su eksplodirale nakon izraelskog udara na Katar – ključnog partnera američkih napora. Amerika je tada viđena kao saučesnik ili nijemi posmatrač, što će narušiti povjerenje u njen posrednički kredibilitet godinama – upozorio je Hokajem.
Između Irana i Izraela
Za većinu zaljevskih država, ističu stručnjaci, saradnja s Izraelom nije ideološka već pragmatična – rezultat straha od Irana i oslanjanja na američku vojnu zaštitu.
Tomas Junau (Thomas Juneau), profesor sigurnosnih studija na Univerzitetu u Otavi (Ottawi), smatra da zaljevske države danas vode “delikatnu igru ravnoteže”.
– S jedne strane duboko su zabrinute zbog izraelskog ekstremizma i neselektivne upotrebe sile, ali s druge zavise od SAD-a i boje se iranskog uticaja. To ih tjera u tihe, nelagodne saveze s Izraelom – objašnjava Junau.
U javnosti, Vašington i arapske vlade i dalje tvrde da “ne postoji nova alijansa”, ali dokumenti jasno govore o sistematskom povezivanju vojnih struktura regiona pod američkim vođstvom. Čak i detalji iz internih dopisa svjedoče o osjetljivosti saradnje – učesnicima sastanaka u Kataru bilo je izričito zabranjeno fotografisanje i pristup medijima, dok su organizatori morali osigurati obroke bez svinjskog mesa i školjki zbog vjerskih pravila učesnika.
Iza kulisa, SAD i njihovi saveznici nastavljaju graditi platformu koja region transformiše u jedinstvenu sigurnosnu mrežu, gdje su Izrael i arapske države povezani istim komandnim sistemima, obavještajnim kanalima i digitalnim infrastrukturama — čak i dok se javno razilaze u svakoj političkoj izjavi o Gazi.
Dokumenti otkrivaju ono što je dugo bilo predmet nagađanja: da je rat u Gazi, uz sav užas i razaranja, paralelno stvorio novu realnost na Bliskom istoku — tihu, krhku, ali duboku vojnu integraciju Izraela i arapskih država pod američkim okriljem.
Ta mreža, rođena iz zajedničkog straha od Irana, sada bi mogla postati ključni mehanizam u nadgledanju krhkog mira u Gazi, ali i nova linija razdvajanja između javnih političkih poruka i stvarnih geopolitičkih interesa regiona.
TIME.ba

Related Topics:

Svijet

“RAT NIJE ZAVRŠEN, SPREMILI SMO NOVO ORUŽJE!” Jeziva prijetnja Irana

Iran je upozorio na mogućnost novog rata sa Sjedinjenim Američkim Državama te tvrdi da je pripremio nove vrste oružja. Iranski vojni zvaničnici poručuju da su spremni za dugotrajan sukob i da rat smatraju nedovršenim.

Teheran prijeti proširenjem liste meta ako SAD ponovo pokrene napade. Među mogućim metama navode se podmorski internetski kablovi, podatkovni centri, postrojenja za vještačku inteligenciju te naftna i plinska infrastruktura. Iransko rukovodstvo poručilo je da bi novi sukob imao šire i razornije posljedice nego prethodni. U međuvremenu, stanovnici Irana strahuju od nastavka bombardovanja i pripremaju zalihe osnovnih potrepština.

Američka administracija razmatra različite vojne opcije, uključujući upotrebu najjače nenuklearne bombe protiv iranskih energetskih i nuklearnih postrojenja.

Vojni analitičari upozoravaju da bi Iran u slučaju velike eskalacije mogao pokušati napasti američke vojne baze u Evropi. Teheran bi mogao koristiti koordinisane rojeve dronova, unaprijeđene rakete i pokušati ometati vojne satelite. Prethodni sukob između SAD-a, Izraela i Irana izazvao je velike ljudske i materijalne gubitke.

Iran je uzvratio napadima na zemlje regije i praktično blokirao Hormuški moreuz, važan pomorski put za izvoz nafte. Napadi na infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su poremećaje u vodosnabdijevanju, bankarskim uslugama i drugim ključnim sistemima.

Ujedinjeni Arapski Emirati su poručili da su bolje pripremljeni za mogući novi sukob, iako ne žele rat.

Analitičari upozoravaju da bi pokušaji odvraćanja mogli biti pogrešno protumačeni kao provokacija, čime bi se povećao rizik od novog rata.

Nastavi čitati

Svijet

“ZATVARAJTE GRANICE”: Haos bukti Evropom, nakon Francuske, EKSPLOZIVNI NEMIRI u još jednoj metropoli

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 pripadnika policije i žandarmerije.

Nasilni protesti koji su tokom vikenda zahvatili Francusku proširili su se i na Italiju, gdje je u Milanu drugu noć zaredom došlo do sukoba demonstranata i policije.

Izgrednici su razbijali izloge, pljačkali prodavnice i uništavali imovinu, dok je policija intervenisala suzavcem i vodenim topovima.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni sazvala je hitan bezbjednosni sastanak.

Nemiri u Milanu počeli su u subotu, tokom protesta zbog visokih troškova života, a nastavljeni su i u nedjelju.

Maskirani demonstranti bacali su predmete na policijska vozila, prevrtali kante za smeće i oštećivali bicikle i skutere. Opljačkan je i supermarket u blizini čuvene milanske katedrale. Slični incidenti zabilježeni su u Bolonji i Torinu, prenosi britanski Dejli mejl.

Gradonačelnik Milana Đuzepe Sala izjavio je da je vidio razbijene izloge, opljačkane prodavnice i preplašene građane.

– Veoma sam zabrinut jer je riječ o novoj pojavi koja je povezana i sa međunarodnim okolnostima, što dodatno podstiče njeno širenje – rekao je Sala.

Premijerka Meloni osudila je nasilje, nazvavši izgrednike nasilnicima koji koriste proteste kao izgovor za širenje haosa i napade na policiju.

– Protestovanje je pravo. Uništavanje naših gradova nije – poručila je na društvenoj mreži Iks.

„Ovo je urbani rat“
Potpredsjednik Vlade Italije Mateo Salvini opisao je događaje kao „urbani rat“.

U Francuskoj je tokom vikenda uhapšeno gotovo 2.400 ljudi, dok je u sukobima povrijeđeno gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije, od kojih je sedam zadobilo teške povrede.

Snimci koje je objavio britanski Dejli mejl prikazuju desetine maskiranih mladića kako provaljuju u luksuzne prodavnice i odnose skupu robu. Na meti su se našli butici brendova „Luj Viton“, „Kristijan Dior“ i „Roleks“.

U Marseju je grupa izgrednika metalnim vratima pokušala da razbije izlog prodavnice „Luj Viton“, nakon čega su nasilnici pokušali nogama da probiju ulaz. Na kasnijim snimcima vidi se gotovo potpuno ispražnjena prodavnica, sa razbacanim dijelovima inventara i razbijenim staklom.

U pariskoj prodavnici „Kristijan Dior“ razbijena su staklena vrata, a ostaci luksuznih proizvoda bili su razbacani po podu. U Marseju su ukradeni i satovi „Roleks“, dok su se na oštećenim izlozima pojavili grafiti sa porukama krajnje ljevice.

Pljačke su zabilježene i u prodavnicama mobilnih telefona u Parizu, kao i u objektima povezanim sa fudbalskim klubom Lil.

Zašto su buknuli protesti
Protesti su počeli prije mjesec dana zbog nedostatka nastavnika i drugog školskog osoblja, ali su prerasli u širi pokret protiv rasta troškova života. Tokom vikenda na ulice je izašlo oko pola miliona ljudi.

U Parizu su grupe maskiranih izgrednika provaljivale u luksuzne prodavnice, uključujući butike „Kristijan Dior“ i „Luj Viton“, iz kojih su odnosili skupu odjeću i nakit. Na meti su se našle i prodavnice sportske obuće i pametnih telefona.

Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je za nasilje podstrekače iz krajnje lijevih grupa, kojima su se, prema njegovim riječima, pridružili brojni kriminalci.

– Ništa to ne opravdava, ništa to ne objašnjava i ništa to ne može da opravda. Oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, a oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost – poručio je Makron u televizijskom obraćanju u nedjelju uveče.

Uprkos njegovom obraćanju, izgrednici su se ponovo okupili na ulicama Pariza, podizali barikade i sukobljavali se sa policijom. Jedan od demonstranata izjavio je da zahtijevaju Makronovu ostavku.

Tramp poziva na zatvaranje granica

Na nasilje u Francuskoj reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp, koji je za nemire okrivio imigraciju.

– Francuska gori! Imigracija ljudi iz potpuno drugačijeg svijeta, ljudi koji u srcima nose mržnju, razorila je tu nekada veliku zemlju – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

– Zatvorite svoje granice i preuzmite kontrolu prije nego što bude prekasno! – dodao je američki predsjednik.

Protesti su tokom vikenda održani i u Portugalu, gdje su se građani okupili na trgu Rosio u Lisabonu zbog visokih kirija, nedostatka stanova i niskih plata. Demonstranti su zahtijevali povećanje plata i penzija, kao i mjere za ublažavanje troškova stanovanja i goriva, prenosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Svijet

NESVAKIDAŠNJI POTEZ GIGANTA: BMW radnicima nudi i više od 650.000 evra da daju otkaz

Njemački automobilski gigant BMW pojedinim zaposlenima nudi otpremnine veće od 650.000 evra kako bi dobrovoljno napustili kompaniju.

Interesovanje za odlazak toliko je veliko da je interni portal na kojem zaposleni mogu provjeriti svoje ponude privremeno prestao da radi. BMW je u međuvremenu privremeno zaustavio program kako bi obradio pristigle zahtjeve.

Prema informacijama njemačkog Handelsblatta, pojedini zaposleni mogu dobiti više od 650.000 evra (oko 1,27 miliona KM) za sporazumni raskid ugovora o radu. Riječ je o izuzetno visokim otpremninama, čak i za njemačku automobilsku industriju, prenosi Seebiz.

Takvi iznosi nisu pravilo, nego se odnose na pojedinačne slučajeve. BMW nije želio da potvrdi konkretne iznose, uz objašnjenje da ne komentariše pojedinačne ugovore sa zaposlenima.

Zaposleni navalili na portal, sistem nije izdržao

BMW je 8. oktobra pokrenuo program dobrovoljnih odlazaka. Desetine hiljada zaposlenih dobile su obavještenja da putem internog portala mogu provjeriti koliko bi im kompanija platila da odu.

Odziv je bio toliko veliki da portal nije izdržao opterećenje i privremeno je prestao da radi.

BMW je potvrdio izuzetno veliko interesovanje zaposlenih za ponuđene uslove, ali nije zvanično potvrdio da je upravo navala uzrokovala tehničke probleme.

Prema izvještajima njemačkih medija, kompanija je nekoliko dana nakon pokretanja privremeno zaustavila program kako bi obradila pristigle zahtjeve. Nije poznato kada će ponovo omogućiti nove prijave.

Planiraju ukinuti 8.000 radnih mjesta

BMW do kraja 2027. godine namjerava ukinuti oko 8.000 radnih mjesta širom svijeta. Program dobrovoljnih odlazaka u Njemačkoj namijenjen je za približno 40.000 zaposlenih, prvenstveno onih u administraciji, menadžmentu, istraživanju i razvoju.

Zaposleni koji neposredno rade u proizvodnji nisu obuhvaćeni tim programom.

Visina otpremnine zavisi prvenstveno od plate i godina provedenih u kompaniji. BMW zaposlenima nudi i dodatne premije ako pristanu da odu ranije.

Prema dokumentima u koje je Handelsblatt imao uvid, predviđeni su datumi odlaska 31. marta i 31. oktobra 2027. godine.

Otpremnine se mogu isplatiti odjednom ili u ratama, a zaposleni pod određenim uslovima mogu dio novca usmjeriti u penzionu štednju.

Nastavi čitati

Aktuelno